Pobijedili ste koronu i konačno ste ozdravili, a možda ste morali određeno vrijeme provesti i u bolnici pa ste se konačno vratili kući i Vaše liječenje je završeno!
Međutim, Vaša borba još nije gotova. Da bi ste povratili kvalitetu života koju ste prethodno imali potrebna je kombinacija fizičke i nutritivne rehabilitacije.
Planiranje redovnih obroka i užina svaki dan u isto vrijeme osigurati će Vam adekvatan kalorijski unos i najvažnije nutrijente. Ovo često može biti otežano s obzirom na gubitak čula mirisa i okusa te gubitak apetita, što se može nadoknaditi uzimanjem manje obroka više puta na dan (3 glavna obroka i 3 užine), odabirom hrane različite strukture (hrskavo, kremasto, itd.). Ukoliko je miris hrane nepodnošljiv, preporučuje se odabir hrane koja se može jesti hladna (obrok salate, zdravi sendviči, paste, jogurt, voće, itd.)
Potrebno je unositi dovoljno kalorija tijekom dana kako bi Vam se tjelesna težina vratila na onu prije bolesti. Oporavak od COVID-19 nije vrijeme za držanje restriktivnih dijeta, već je potrebno omogućiti oporavak organizma u što kraćem
periodu.
Dovoljan unos tekućina u organizam je uvijek važan, a naročito kada ste bolesni. Ne treba se oslanjati samo na osjećaj žeđi, već je potrebno uzimati tekućinu na satnicu. Bolji je efekat kad se tekućina uzima u više manjih porcija, nego velika količina odjednom. Najbolji izvor je voda, a mogu se konzumirati svježe cijeđeni sokovi, čajevi, shake-ovi, itd. Je li unos tekućine dovoljan jednostavno se može provjeriti; ukoliko idete u zahod svakih 3-4 h i imate dovoljnu količinu urina tada vjerovatno unosite dovoljno.
Pravilna i izbalansirana prehrana je esencijalna za zdravlje organizma, naročito u stanjima bolesti ili nakon preležane bolesti. Da bismo se brže oporavili, često je potrebno da uz hranu dodamo i suplemente u vidu vitamina i minerala.
Za oporavak nakon COVID-19, važno je vratiti mišićnu masu i snagu te da osnažimo funkcije organa koji su bili pogođeni infekcijom. Posebno mislimo na oporavak čula mirisa i ukusa, oporavak gastrointestinalnog trakta, jačanje imuniteta, čišćenje organizma od štetnih tvari, te obnovu koštanog sistema, kože, kose i dr.
Kako smanjiti umor i iscrpljenost – obnavljanje mišićne mase i snage
Najčešći simptomi na koje se pacijenti žale nakon preležanog COVID-19 jest: umor, nedostatak snage, brže zamaranje i slabost u mišićima.
Za potpuni oporavak, potrebno je povratiti mišićnu masu, čiji je gubitak prouzročen preusmjeravanjem energije na borbu sa virusom i dugotrajnim ležanjem u krevetu, kao i to da vratite snagu organizmu i osigurate unos nutrijenata
koji su neophodni za jačanje Vašeg imunog sistema. Gubitak mišićne mase i snage može biti prouzročen i lijekovima koje ste dobijali u sklopu liječenja, ponekad i tijekom dužeg vremenskog perioda.
Potrebe za proteinima u okviru uravnotežene prehrane ovise od godina, genetike, fizičke aktivnosti, tjelesne visine i težine. Preporuke za većinu iznose 25-30 g proteina tokom svakog obroka i 10-20 g (20 g je približno veličine špila karata) tokom svake užine (riba, piletina/puretina, drugo meso, mliječni proizvodi, mahunarke). Ukoliko dovoljne količine proteina ne možete unijeti hranom probajte sa konzumacijom proteinskih shake-ova, proteina u prahu i proteinskih pločica.
U prvim danima oporavka od COVID-19 razina energije koju imate može se mijenjati iz dana u dan. Napor Vam može predstavljati i šetnja po kući kao i obavljanje nekih uobičajenih radnji, tako da ćete morati prilagoditi svoje aktivnosti na način da očuvate što je moguće više energije. Za očuvanje energije najbolje je pratiti sljedeće četiri preporuke (koraka):
- Planiranje – podrazumijeva organizaciju dnevne rutine koja će Vam omogućiti obavljanje najvažnijih aktivnosti onda kada imate najveću količinu energije,
- Umjereni i konstantan tempo – omogućava Vam obavljanje aktivnosti u potpunosti,
- Postavljanje prioriteta – obavljajte samo one aktivnosti koje su neophodne i koje Vam pružaju zadovoljstvo,
- Pozicioniranje – rasporedite stvari po kući tako da Vam nije potreban napor da ih dohvatite, a poslove koje možete raditi sjedeći obavljajte što više u tom položaju.
Brojni vitamini i minerali su nam neophodni za stvaranje energije u organizmu, a posebno je važna uloga vitamina B kompleksa i magnezija. Osim što su nezaobilazni u energetskim procesima i metabolizmu hranjivih sastojaka, oni doprinose i smanjenju umora i iscrpljenosti.
Suplementacija vitaminima B – kompleksa
Vitamini B kompleksa imaju ključnu ulogu u staničnoj funkciji, energetskom metabolizmu i adekvatnom funkcioniranju imunog sistema.
Postoji 8 B vitamina ( B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9, B12) koji su esencijalni za čovjeka. Organizam ih ne može sam proizvesti, pa se moraju svakodnevno unositi hranom. Iako svaki od B vitamina ima svoju specifičnu ulogu u organizmu, njihove funkcije su međusobno povezane i nadopunjuju se. Zbog toga se vitamini B kompleksa najčešće uzimaju zajedno.
Bez B vitamina nema adekvatnog metabolizma hranjivih sastojaka, šećera, masti, proteina i njihovog pretvaranja u energiju, zato se oni preporučuju u stanjima kad je potrebno vratiti energiju.
Pored toga imaju brojne druge funkcije kojima doprinose zdravlju živčanog, kardiovaskularnog sistema i imunološkog sistema, te zdravlju kože, kose i sluznica.
Za zdravlje kardiovaskularnog i živčanog sistema posebno su značajna tri vitamina; B6, B12, i B9 (folna kiselina), jer oni sprečavaju nagomilavanje aminokiseline homocisteina za koju je dokazano da ima štetne efekte na krvne žile i da doprinosi nastanku ateroskleroze.
Iz tog razloga, kada biramo preparat B kompleksa, važno je da on upravo sadrži i vitamine B6, B12, te veoma značajnu folnu kiselinu, po mogućnosti u aktivnom obliku.
Suplementacija magnezijem
Suplementacija magnezijem je važna ne samo za smanjenje umora i iscrpljenosti, nego pomaže i u oporavku mišićne funkcije.
Magnezij je kofaktor u više od 300 enzimskih sistema koji reguliraju različite biokemijske procese u organizmu, kao što je sinteza proteina, mišićna i živčana funkcija te regulacija krvnog tlaka. Magnezij je neophodan za proizvodnju energije. Pored toga, doprinosi izgradnji koštane strukture, te odvijanju procesa koji su važni za prijenos živčanih impulsa, mišićnu kontrakciju i normalan srčani ritam.
Preporučeni dnevni unos magnezija iznosi oko 400mg za odraslog muškarca i oko 320mg za odraslu ženu. Magnezija ima u hrani i to najviše u bundevinim i chija sjemenkama, bademima, indijskim orasima, kikirikiju, crnom grahu, itd. Dobar izvor magnezija su i mineralne vode koje su bogate magnezijem. Poznato je da oko 60% odraslih osoba ne unosi preporučene dnevne doze magnezijuma bilo zbog osiromašenja zemljišta ili nedovoljne konzumacije namirnica bogatih ovim mineralom.
U riziku od smanjene količine magnezija u organizmu se smatraju naročito oboljeli od gastrointestinalnih bolesti, oboljeli od dijabetesa, osobe koje konzumiraju veće količine alkohola, starija populacija, te osobe koje su na dugotrajnoj terapiji diureticima i inhibitorima protonske pumpe (lijekovi protiv žgaravice ili povišene kiseline u želucu,
sportaši, trudnice, osobe izložene većem psihičkom ili fizičkom stresu.
Obnova funkcije probavnog trakta
Pored respiratornih simptoma, oboljeli od COVID-19 često imaju izražene simptome mučnine, povraćanja i dijareje, uzrokovanih samom bolešću ili lijekovima koji su primjenjivani u procesu liječenja. Ovi simptomi mogu biti jako izraženi tijekom same bolesti, ali kod nekih pacijenata ostaju prisutni i nakon preležane bolesti. Normalno funkcioniranje probavnog trakta je neophodno za zdravlje čovjeka. Ukoliko je prisutno neko od oboljenja, posljedično se javlja i
problem sa apsorpcijom nekih od esencijalnih sastojaka hrane, bez kojih organizam ne može pravilno funkcionirati niti se boriti i oporavljati od bolesti.
Pored naše kože, gastrointestinalni (probavni) trakt predstavlja prvu liniju obrane od infekcija. Osim što predstavlja barijeru i štiti organizam od ulaska štetnih tvari i mikroorganizama, probavni trakt i crijevni mikrobiom imaju vrlo važnu ulogu u našem imunitetu, jer je oko 70% imuniteta upravo vezano za crijeva i imunološka tkiva koja ih okružuju.
Probiotske bakterije, poput laktobacila i bifidobakterija, imaju značajnu ulogu u održavanju zdravlja probavnog trakta: sprečavaju rast patogenih mikroorganizama (loših bakterija) u crijevima, jačaju crijevnu barijeru, eliminiraju toksine, pomažu u sintezi nekih vitamina, probavi hrane i pokazuju pozitivne efekte na jačanje imuniteta.
U situacijama u kojima je narušen crijevni mikrobiom (infekcije, primjena antibiotika, primjena nekih lijekova, loše navike u prehrani, stres) javljaju se probavne tegobe, poput dijareje ili zatvora, otežava se probava hrane i resorpcija hranjivih sastojaka, slabi nam imunitet, mogu se javiti upalni procesi u crijevima i dr.
Također, starenjem, obrambena funkcija našeg gastrointestinalnog sistema se smanjuje i zbog toga su starije osobe podložnije ne smo crijevnim infekcijama nego imaju općenito slabiji imunitet.
Tijekom Covida uočeno je da su neki pacijenti koji su bili hospitalizirani imali smanjen broj laktobacila i bifidobakterija što je mogao biti indikator njihovog slabijeg imuniteta, te primjena ovih probiotika može prevladati disbiozu crijeva izazvanu infekcijom SARS-CoV2.
Također, tijekom Covid infekcije neki pacijenti su zbog komplikacija uzimali i antibiotike, ponekad i više njih tijekom dužeg perioda. Za antibiotike je dokazano da uzrokuju crijevni disbalans, te se uz njih često preporučuju i probiotici, koji pomažu da se uspostavi ponovo balans u crijevima i sprečavaju nastanak tegoba poput dijareje, nadutosti i plinova koji mogu biti posljedica uzimanja antibiotika. Probiotike nije dovoljno uzimati samo tijekom antibiotske terapije, već je potrebno nastaviti sa njihovim uzimanjem i par tjedana poslije, kako bi se oporavila crijevna flora. Ako se uzimaju uz antibiotik, potrebno je da se uzimaju najmanje 2 sata poslije uzimanja antibiotika. Također, poželjno ih je uzimati uz obrok, kako bi došla do izražaja njihova maksimalna aktivnost u crijevima.
Izvor probiotskih bakterija predstavlja fermentirana hrana kao što je jogurt, kefir, ukiseljeno povrće, itd. Prebiotici su, važni sastojci hrane, jer omogućavaju rast i razvoj probiotika i sastavni su dio voća, povrća, mahunarki te proizvoda od
žitarica sa cjelovitim zrnom. U situacijama kada je potrebno regenerirati crijevni mikrobiom, preporučuje se uzimanje probiotskih preparata koji sadrže značajno veće količine probiotskih bakterija nego što se nalaze u hrani. Oni su sigurni dodaci prehrani, mogu se koristiti u svim uzrastima. Jedino se njihova upotreba ne preporučuje kod teško oboljelih, imunokompromitovanih osoba (AIDS, limfom).
Gubitak mirisa i okusa
Anosmija i disgeuzija se kao simptomi javljaju rano kod oboljelih od COVID-19.
Prema istraživanjima, preko 80% oboljelih od COVID-19 ima u određenom trenutku gubitak čula mirisa i/ili okusa. Kod 15 % oboljelih ovi simptomi se zadržavaju duže od 60 dana, dok 5% oboljelih simptome osjeća i 6 mjeseci nakon oporavka od infekcije korona virusom. Mogu predstavljati inicijalne simptome bolesti čak i kod oboljelih koji nemaju začepljen nos ili šmrkavicu.
Nazalne epitelijalne stanice imaju veliki broj ACE2 receptora koji su neophodni za ulazak virusa u organizam. Dolazi do oštećenja stanica koje imaju suportivnu funkciju za olfaktorne živce (čulo mirisa).
Radna grupa za liječenje olfaktornih poremećaja nastalih poslije infekcije iz Velike Britanije izdala je dokument sa preporukama za liječenje istih kod oboljelih od COVID-19.
U ovim preporukama pozitivno mišljenje grupe eksperata dobile su sljedeće terapijske opcije: olfaktorni trening, kortikosteroidi, natrijum citrat, N-metil D-aspartat antagonist, alfa-lipoinska kiselina, vitamini A i vitamini B kompleksa.
Olfaktorni trening se smatra jednom od najefikasnijih tehnika za ponovno uspostavljanje olfaktorne funkcije kod pacijenata, a podrazumijeva intenzivno mirisanje četiri vrste mirisa (ruže, limuna, bijelog luka i eukaliptusa) u trajanju od 5 minuta, dva puta dnevno, tri mjeseca.
Pušenje povećava učestalost i težinu olfaktor-nih poremećaja, te se savjetuje prestanak ukoliko je to moguće.
Iako postoje dokazi da lokalna i sistemska primjena kortikosteroida ima pozitivne efekte, preporuka je da se ne koriste jer se smatra da benefit od terapije ne nadilazi rizik od brojnih neželjenih efekata.
Alfa-lipoinska kiselina stimulira ekspresiju faktora rasta u neuronima, supstance P i neuropeptida Y, ima antioksidativne i neuroprotektivne efekte. U prospektivnoj studiji na 23 bolesnika sa poremećajima čula mirisa nastalim nakon infekcije, 61% je imalo poboljšanje nakon 4,5 mjeseci primjene alfa-lipoinske kiseline.
Vitamin A stimulira regeneraciju nazalne sluznice i olfaktornog neuroepitela, te se preporučuje lokalna primjena vitamina A i D na sluznicu nosa. Pored navedenog smatra se da omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju intenziteta upale u našem organizmu koja se može javiti nakon akutne infekcije. Prema tome, u ovom periodu je važna konzumacija hrane bogate omega-3 masnim kiselinama kao što je losos, tunjevina, sardine, haringe, brancin, chija sjemenke i mljeveni lan.
Neugodan osjećaj u ustima koji pacijenti obično opisuju kao metalni okus je čest i kod nekih pacijenata se zadržava jako dugo nakon oporavka od COVID-19.
Metalni okus može biti posljedica povećanog lučenja kiseline u želucu i vraćanja kiseline u jednjak i u usnu šupljinu. Ispiranje usta ( i sluznice nosa) fiziološkom otopinom i/ili otopinom sode bikarbone i intenzivno održavanje higijene zuba, desni i usne šupljine može imati pozitivan efekat na smanjenje metalnog okusa.
Problem sa unosom hrane uzrokovanim osjećajem izmjenjenog okusa se može nadići odabirom hrane različite strukture (hrskavo, kremasto, itd.). Ukoliko je miris hrane nepodnošljiv, preporučuje se odabir hrane koja se može jesti hladna (obrok salate, zdravi sendviči, paste, jogurt, voće, itd.). Pored ovoga, može se staviti kockica leda na jezik u trajanju od 1 minuta prije obroka.
Jačanje imuniteta
Pokazalo se da balansirana prehrana koja uključuje probiotike, te mikronutrijente koji stimuliraju imunitet poput, vitamina D, A, C, cinka, selena i polifenola, može umanjiti rizik od COVID-19 infekcije, ali i ubrzati oporavak nakon preležane bolesti.
Ukoliko nismo u mogućnosti da hranom osiguramo sve nutrijente, poželjno je ih nadoknaditi suplementima.
Suplemetacija vitaminom D
Suplementacija vitaminom D3 je vrlo važna u COVID infekciji, ne samo u prevenciji, već i toku same infekcije i u periodu oporavka.
Vitamin D predstavlja mnogo više od vitamina, on je hormon neophodan za normalno funkcioniranje mnogih organskih sistema kao što su mišićni, skeletni i imuni. Vitamin D regulira urođeni i stečeni imuni odgovor, i može smanjiti intenzitet citokinske oluje koja je teška komplikacija COVID-19.
Deficit vitamina D povezuje se povećanim rizikom za infekciju. Niske koncentracije u organizmu povezane su sa višim rizikom od izvanbolničke pneumonije (upale pluća) kod odraslih i od infekcija gornjih respiratornih puteva kod djece. Pored toga, primijećeno je da su osobe sa manjkom vitamina D3 imale teži oblik COVID-19. Gojazne osobe, osobe oboljele od hipertenzije, dijabetesa melitusa i starije dobi su u većem riziku od deficita vitamina D u organizmu.
Vitamin D se sintetizira u našoj koži pod uticajem sunčevog utraljubičastog zračenja. Izlaganje suncu u trajanju od 15-30 minuta, tri puta tjedno je obično dovoljno za sintezu potrebnih količina vitamina D u organizmu. Pored toga, može se unijeti i pojedinim namirnicama (losos, obogaćeno mlijeko, jaja). Međutim, starenjem se smanjuje sposobnost organizma za sintezu aktivnog oblika vitamina D, a dosta ljudi se ne izlaže dovoljno suncu te je vitamin D često potrebno uzimati kroz suplementaciju.
Početne doze iznose od 800-1000 IJ, pa sve do 2000 IJ. Ne preporučuje se uzimanje viših doza od 4000 IJ bez konsultacije sa liječnikom s obzirom da previsoke količine vitamina D u organizmu mogu imati neželjene efekte. Poželjna je koncentracija vitamina D u krvi od 30-50 nmoL/L (za oporavak od COVID-19 od 40-60 nmoL/L). Koncentracije u krvi veće od 50 nmoL/L mogu imati štetne efekte. Vitamin D2 i D3 imaju isti efekat, D3 se bolje
apsorbira. Cjelokupna količina se uzima u jednoj dozi poslije obroka bogatog mastima.
Suplemetacija cinkom
Cink je element u tragovima koji je uključen u funkciju imunog sistema što podrazumijeva proizvodnju antitijela i bijelih krvnih zrnaca, važan je kofaktor mnogih enzima i može ubrzati zarastanje rana. Deficit cinka je povezan sa slabijim imunim odgovorom, posebno na virusne infekcije. Dokazano je da suplemetacija cinkom povećava prozvodnju stanica koje se bore protiv infekcije i pokazuje antivirusnu aktivnost.
Studije su pokazale da u slučaju korona virusa suplementacija visokim dozama cinka smanjuje trajanje simptoma infekcije.
Starije osobe i osobe sa više različitih oboljenja imaju povišen rizik od deficita cinka u organizmu. Cink se u najvećim količinama nalazi u morskim plodovima i mesu, a nešto manje u jogurtu, orašastim plodovima i mahunarkama. Količina od 5-10 mg je obično dovoljna, ukoliko postoji deficit u organizmu potrebno je inicijalno (dva tjedna ) uzimati 20-40 mg.
Suplementacija vitaminom C
Vitamin C je antioksidant i kofaktor za razne fiziološke reakcije u organizmu. Može pružiti podršku imunom sistemu u obrani od infekcije kao i da štiti stanice od oksidativnog stresa uzrokovanog infekcijom. Prisustvo infekcije može smanjiti koncentraciju vitamina C u organizmu.
Neophodan je za zdravlje i funkcionalan imunitet organizma a nalazi se u raznom voću i povrću. Vitamin C je hidrosolubilan (rastvara se u vodi) i ima brojne funkcije u organizmu, idealno je uzimati hranu bogatu vitaminom C tijekom svakog obroka (naranču uz doručak, crvenu papriku uz ručak, umak od rajčice uz večeru, itd.)
Preporučeni dnevni unos iznosi je oko 100 mg (nešto je veći za pušače i osobe koje redovito vježbaju), a suplementacijom je preporučeno da se unosi oko 1 g dnevno (maksimalno do 2 g).
Obnova koštane funkcije
Mišićni i koštani sistem su u organizmu povezani i u stalnoj komunikaciji. Budući da uslijed preusmjeravanja energije na borbu sa virusom i dugotrajnim ležanjem u krevetu dolazi do gubitka mišićne mase, dolazi i do oštećenja koštanog sistema. Gubitak koštane mase može biti prouzročen i lijekovima koje ste dobijali u sklopu liječenja, ponekad i tokom dužeg vremenskog intervala (npr. kortikosteroidi).
Od gubitka koštane mase nakon preležanog COVID-19 u posebnom riziku su osobe koje već imaju osteoporozu, žene u postemenopauzi i starije osobe. Oni bi trebali posebno voditi računa o adekvatnom unosu nutrijenata potrebnih za
zdravlje kostiju i ostalim mjerama koje se koriste u prevenciji osteporoze (fizička aktivnost, jačanje mišića, prevencija padova). Uz odgovarajući stupanj rehabilitacije i odgovarajući unos proteina tokom oporavka od COVID-19 poželjan je i odgovarajući unos vitamina D, vitamina K2 i minerala kalcija, magnezija i cinka.
Suplementacija kalcijem i vitaminom K2
Kalcij je neophodan za normalno stvaranje i čvrstoću kostiju. Preporučuje se da dnevni unos kalcija iznosi od 1000-
1200 mg dnevno. Naš organizam može odjednom apsorbirati najviše 500 mg kalcija, te ga je potrebno unositi više
puta na dan u obliku hrane ili suplemenata.
Najbolji unos kalcija predstavlja kombinaciju unosa putem hrane (mlijeko, jogurt, sir, sardine i sl) i suplemenata.
Vitamin K2 je važan za metabolizam kostiju, zajedno sa vitaminom D3 omogućava vezivanje kalcija u kosti i sprečava
njegovo taloženje u krvnim žilama. Preporučene dnevne količine za odraslu osobu muškog spola iznose 120 µg, dok za
odraslu osobu ženskog spola iznose 90 µg.
Vitamin K2 se najviše nalazi u mesu, jajima i mliječnim proizvodima.
Vitamin D3, magnezij i cink su također esencijalni za čvrstoću i izgradnju kosti, a osim toga, kao što je već pomenuto
u tekstu, imaju i brojne druge korisne funkcije u organizmu.
Obnova kvalitete kože i kose
Gubitak kose i kožne promjene se često javljaju kod osoba oboljelih od Covid-19.
U međunarodnoj studiji sprovedenoj na 716 pacijenata oboljelih od COVID-19 dermatološke manifestacije su uočene nakon završenog liječenja kod 64% ispitanika kao izdvojeni znak ili u toku liječenja kod 15% pacijenata zajedno sa drugim znacima i simptomima bolesti. Dermatološke promjene su se u prosjeku javljale 8 dana nakon početka simptoma gornjih dišnih puteva. Dominantan dermatološki znak COVID-19 kod pacijenata bio je gubitak kose, koji je zabilježen kod približno 20% pacijenata. Gubitak kose može se pripisati telogenom efluviju (klinički gubitak kose) koji je posljedica virusne infekcije ili rezultirajućeg odgovora organizma na stres.
Telogeni efluvij se povezuje sa manjkom određenih vitamina i minerala, naročito cinka, bakra i željeza, te s primjenom određenih lijekova kao što su citostatici i hemoterapeutici. Međutim, do gubitka kose može doći i prilikom primjene sljedećih lijekova: antidepresiva, lijekova za sniženje masnoća u krvi, te lijekova za smanjenje kiselosti želučanog sadržaja. Na umu treba imati i razne otrove, kao što su živa, kadmij i ostali teški metali, koji djeluju toksično na folikul dlake i mogu uzrokovati ispadanje kose.
Pojačani gubitak kose najčešće se može povezati i s određenim bolestima kao što su bolest endokrinih žlijezda (npr. štitna žlijezda), alergije, vitiligo, infekcije (npr. gljivične), dijabetes, tumori te metaboličke i autoimune bolesti.
Za zdravlje kose i kože značajni su vitamini B kompleksa, pogotovo biotin i pantotenska kiselina, te od minerala cink.
Sadržaj preuzet sa www.hemofarm.com
