| Postoje brojni i različiti znakovi kojima se srčani udar “najavljuje”. Neki su vrlo rijetki, neki su slični znakovima drugih bolesti, npr. probavnih organa. Najčešći i najvažniji simptom koji se ne smije previdjeti, jest bol. Bolesnici bol opisuju kao pritisak, težinu, stezanje i drobljenje ispod prsne kosti. Bol nije oštro ograničena i bolesnik uglavnom ne može prstom pokazati točku najjačega bola. Bol nije ničim izazvana i može trajati satima, obično ne manje od pola sata. Bol se može širiti i osjećati u drugim dijelovima tijela, najčešće u lijevom ramenu i ruci, rjeđe u oba ili samo u desnom ramenu. Ona se može osjetiti u vratu, čeljusti, ponekad u gornjemu dijelu trbuha, u žlićici. |
| Bol je često praćena mučninom, povraćanjem, blijedilom, a koža može biti orošena hladnim znojem. Bolesnici osjećaju strah od bliske smrti. Najveći broj bolesnika, čak oko 60%, doživljava srčani udar u stanju potpuna mirovanja, vrlo često u snu. |
Prema preporuci američke kardiološke udruge, bolesnici koji boluju od angine pektoris morali bi pozvati hitnu medicinsku pomoć ako nakon primjene nitroglicerina bol ne prolazi poslije 10 minuta.
Osobe koje nemaju dijagnosticiranu srčanu bolest morale bi to učiniti ako bol u prsnome košu traje duže od 2 minute.
| 1 Ako se bolesnik s bolom u prsnome košu ruši na pod i gubi svijest, odmah ustanovite diše li i radi li mu srce. 2 Ako je samo bez svijesti osigurajte prohodnost dišnih putova i postavite ga u bočni položaj. Pozovite hitnu medicinsku pomoć. 3 Ako ne diše i ne radi mu srce, odmah započnite s postupcima oživljavanja, tj. umjetnim disanjem i masažom srca, a netko od prisutnih treba odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć. 4 Ako je bolesnik sa simptomima srčana udara pri svijesti, umirite ga, ohrabrite i pozovite hitnu medicinsku pomoć. Tamo gdje ne postoji mogućnost brza dolaska liječnika, prevezite bolesnika u sjedećem položaju privatnim vozilom u najbližu bolnicu. Bolesnik ne smije hodati do vozila već ga morate nositi. |
| 5 Bolesnik mora mirovati u sjedećem ili polusjedećem položaju. 6 Dajte bolesniku aspirin (acetilsalicilnu kiselinu) da sažvače ili popije sa što manje tekućine. 7 Ako povraća pridržite ga i nastojte mu pomoći da se pritom što manje napreže. 8 Bolesnik koji boluje od angine pektoris može do dolaska liječnika uzeti uobičajenu dozu lijeka (nitroglicerin i sl.), no bolesnicima ne smijete davati nikakve druge lijekove. |
Pročitajte koja je hrana dobra za srce – Prehrana dobra za srce
Preuzeto sa zzjzpgz.hr
2 razmišljanja na “Simptomi srčanog udara”