Simptomi tromboze

Simptomi tromboze

Simptomi

Tromboza je bolest krvožilnog sustava.
Venska tromboza nastaje zastojem tromba (krvnog ugruška) u veni.
Postoje dvije vrste: površinska venska tromboza (superficijalni tromboflebitis) i dubinska venska tromboza.
Venska tromboza se javlja u pravilu kod starijih osoba, ali može nastati i u bilo kojoj dobi.
To je bolest koja najčešće pogađa noge i zdjelicu, a nešto rjeđe i ruke.

Tromboza može nastati zbog koagulacijskih poremećaja (poremećaji u zgrušavanju krvi) ili može ukazivati na još neotkrivenu zloćudnu bolest. Faktori koji mogu doprinijeti nastanku tromboze su: oštećenja endotela (unutarnji sloj stijenke krvne žile) kateterom, zastoj krvi nakon operativnih zahvata, oralni kontraceptivi, dugotrajno sjedenje sa spuštenim nogama tijekom putovanja (npr. let avionom) koje predstavlja rizik i za zdrave osobe pa čak i genetska predispozicija.

Simptomi površinske tromboze

Kod površinske venske tromboze (superficijalnog tromboflebitisa) simptomi se mogu javiti u vrlo kratkom roku (unutar nekoliko sati ili od jednog do dva dana), a oni obuhvaćaju: zadebljanost vene, eritem (crvenilo), osjetljivost, bolnost zahvaćenog područja, osjećaj topline.
Površinska venska tromboza obično traje 1 do 2 tjedna, nakon čega se akutni proces smiruje, a simptomi povlače.
U rijetkim slučajevima moguća je sekundarna infekcija koju prate: povišena tjelesna temperatura, povišena sedimentacija, povišeni broj leukocita.

Dijagnoza

Površinska tromboza dijagnosticira se na temelju kliničke slike i fizikalnog pregleda i pri tome se obično može razlikovati akutna arterijska i duboka venska opstrukcija (začepljenje). Akutna duboka tromboza se u više od 50% slučajeva ne može dijagnosticirati samo na temelju kliničke slike, niti su pouzdana potvrda Homanov znak ili edem. Dijagnoza se potvrđuje neinvazivnim pretragama ili venografijom (prikaz protoka krvi kroz venu pomoću kontrasta). Ako je tromboza zahvatila vene u preponama ili zdjelici, u dijagnozi pomaže duplex-ultrasonografija. Ako se ne dijagnosticira, duboka venska tromboza (DVT) može dovesti do smrti zbog plućne embolije.

Kod površinske tromboze liječenje je simptomatsko, a obično uključuje stavljanje toplih obloga i uzimanje lijekova protiv bolova i za smirivanje upale. U tu svrhu primjenjuju se nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAID).

Što se tiče prirodnih lijekova, najbolje rezultate pokazuju pripravci divljeg kestena koji poboljšavaju cirkulaciju. Gel se u tankom sloju nanosi na zahvaćeno područje dva puta dnevno. Međutim, postoje još neke stvari koje možete učiniti, a to su: povećati kretanje, prestati pušiti, povećati unos omega-3 i omega-6 masnih kiselina, koristiti prah crvene ljute paprike kao začin (snižava kolesterol i trigliceride u krvi), koristiti ružmarin (začin i čaj ružmarina) koji poboljšava cirkulaciju, piti čaj divljeg kestena i čaj đumbira koji je učinkovit u borbi protiv nastajanja krvnih ugrušaka, koristiti češnjak ili pripravke češnjaka zato što je češnjak poznati borac protiv visokog krvnog tlaka i snižavanja kolesterola.

Kod duboke venske tromboze karakteristično dolazi do zatvaranja šupljine zahvaćene vene i upalne reakcije njene stijenke. Premda duboka venska tromboza sama po sebi nije opasna, ona može izazvati teške komplikacije kao što su plućna embolija (koja može završiti smrću) ili kronična venska insuficijencija.

Simptomi duboke venske tromboze

Duboka venska tromboza može postojati bez vidljivih simptoma, a može se očitovati i različitim stupnjevima osjetljivosti.
Simptomi najčešće obuhvaćaju: otečenost zahvaćene noge, osjećaj težine i napetosti, otežano hodanje, eritem (crvenilo), osjetljivost, bolnost zahvaćenog područja, osjećaj topline, promjene boje kože, istaknute površinske vene.

Simptomi plućne embolije 

Plućna embolija je najčešća rana komplikacija duboke venske tromboze i njeni simptomi su: iznenadni ubrzani rad srca, bolovi u prsima, nemir, hladno znojenje.
Tromboza nožnih vena u 95% slučajeva uzrokuje plućnu emboliju koja se navodi kao jedini ili glavni uzrok smrti u 10% odraslih koji umiru u bolnicama.

Kasna komplikacija je posttrombotski sindrom koji nastaje zbog oštećenja zalistaka dubokih vena, a očituje se: trajnim edemima potkoljenice, pojavom sekundarnih varikoziteta, oštećenjima kože (hipostazični dermatitis i ulkus).
Učestalost nastanka posttrombotičkog sindroma znatno se smanjuje pravilnom upotrebom elastično-kompresivnih čarapa.

Kod dubinske venske tromboze bolesnik se odmah mora hospitalizirati jer je nužno spriječiti plućnu emboliju i kroničnu vensku insuficijenciju. Daje se heparin i bolesnik leži s povišenom nogom i eventualnim oblozima ako nema arterijske insuficijencije. Antibiotici se daju samo ako je prisutna i infekcija. Nakon heparina, prelazi se na oralnu terapiju varfarinom, a duljina uzimanja ovisi o svakom pacijentu, obično od 2 do 6 mjeseci. Kad se smanji edem, bolesnik treba nositi elastičnu čarapu pri hodu, kako bi se kontrolirao edem koji se može pojaviti tijekom hodanja.

Aspirin sprječava sljepljivanje krvnih pločica, trombocita i stoga može imati preventivni učinak kod venske tromboze.
Osobe koje uz probleme cirkulacije imaju želučanih tegoba, trebale bi uzimati aspirin s ovojnicom koji štiti želučanu sluznicu od acetilsalicilne kiseline.

Tromboza u trudnoći

U trudnoći, pritisak maternice na proširene vene usporava protok krvi čime se povećava rizik od nastanka venske tromboze (ako ste pušač, rizik se dodatno povećava).
Trudnice imaju 10 puta veće šanse da dobiju vensku trombozu od ostalih žena istih godina.

Što se tiče terapije, primjenjuju se injekcije heparina s niskom molekularnom težinom koje sprječavaju uvećanje krvnih ugrušaka i ne štete razvoju djeteta. 
Liječenje obično traje do kraja trudnoće i najmanje šest tjedana nakon porođaja.Ako je neophodno, može se nastaviti i duže kako bi se ispunio minimalan period liječenja od ukupno tri mjeseca.

Pročitajte više o začepljenju krvožilnog sustava i prehrani

Hrana dobra za srce

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *