Učestalost sindroma nemirnih nogu je oko 40 bolesnika na 100 000 osoba svake godine. Može se procijeniti da 5-10% populacije boluje od ovog sindroma. Obolijevaju oba spola, nešto češće žene, češće se manifestira u starijoj životnoj dobi, međutim, obolijevaju i mlađi ljudi, pa čak i djeca.
To se najčešće događa u večernjim ili noćnim satima tijekom sjedenja ili ležanja. Pomicanje nogu privremeno olakšava neugodan osjećaj. Sindrom nemirnih nogu može se javiti u bilo kojoj dobi i često se pogoršava s godinama. Može poremetiti san, pa time ometati dnevne aktivnosti. Jednostavni koraci samozaštite i promjene načina života mogu pomoći ublažavanju simptoma. Lijekovi također pomažu mnogim ljudima koji boluju od RLS-a.
Bolest se prvi puta spominje u 17. stoljeću kada je engleski anatom i neuropsihijatar Thomas Willis prvi puta opisao simptome bolesti. Sredinom 19. stoljeća o sindromu nemirnih nogu pisao je njemački liječnik Theodor Wittmaack, a točnu definiciju bolesti dao je švedski liječnik Karl-Axel Ekbom 1945. godine, te se po njima bolest naziva i Wittmaack-Ekbomov sindrom. Kasnije je uočeno da se radi o neurološkom poremećaju čija je podloga poremećaj u izlučivanju dopamina. Koncentracija dopamina prirodno je niža navečer, čime se može objasniti pojava simptoma u tom razdoblju.
Uzroci sindroma nemirnih nogu
Kod polovice pogođenih ovom bolešću, presudan je genetski faktor. Bolest je nasljedna a simptomi se mogu pojaviti već u 20. godini.
Druga polovica oboljelih trpi posljedice neke druge bolesti. U tom slučaju, simptomi se javljaju u kasnijoj dobi a uzrok može biti:
- reuma,
- oštećenja živaca,
- manjak željeza, folne kiseline ili vitamina B12,
- poremećaj metabolizma šećera,
- oštećenje funkcije bubrega,
- trudnoća (prolazno).
Uzimanje nekih lijekova, primjerice antidepresiva (simptomi obično nestaju nakon prestanka terapije).
Još neki okidači za sindrom nemirnih nogu:
- manjak magnezija u organizmu
- preosjetljivost na gluten ili pojačivače okusa
- varikozne vene
- izloženost velikom stresu
- ADHD poremećaj
- plućna oboljenja
- autoimune bolesti
- hipertenzija
- artritis
Simptomi sindroma nemirnih nogu
Vodeći simptom je nagon za pomicanjem nogu, a dodatne karakteristike uključuju:
- Osjećaj koji počinje tijekom odmora, obično nakon duljeg ležanja ili sjedenja, npr. u automobilu, avionu ili kinu.
- Olakšanje simptoma tijekom kretanja; nelagoda u nogama se smanjuje s pokretima, poput istezanja, trzanja nogu, koračanja ili hodanja.
- Pogoršanje simptoma u večernjim satima, simptomi se javljaju uglavnom noću.
- Noćno trzanje nogu – RLS može biti povezan s drugim, češćim stanjem koje se naziva periodično kretanje udova u snu, zbog čega se noge trzaju i udaraju, moguće tijekom cijele noći, dok spavate.
Ljudi obično opisuju simptome kao nenormalne, neugodne senzacije u nogama ili stopalima. Simptomi su obično obostrani. Ovaj sindrom rijetko zahvaća i druge dijelove tijela, na primjer ruke.
Liječenje sindroma nemirnih nogu
RLS se liječi primarno smanjenjem simptoma. Kretnje nogu privremeno donose olakšanje stanja, a liječenje gore navedenih faktora rizika također doprinosi smirivanju stanja i smanjenju simptoma.
Tretiranje RLS-a uključuje:
- Životne promjene. Određene promjene načina života i aktivnosti mogu pružiti određeno olakšanje osobama s blagim do umjerenim simptomima RLS-a. Ti koraci uključuju izbjegavanje ili smanjivanje upotrebe alkohola i duhana, održavanje redovitog ritma spavanja, program umjerenog vježbanja i masiranje nogu, kupanje u toploj kupci ili korištenje toplih ili hladnih obloga.
- Podizanje razine željeza. Kod osoba koje uz RLS imaju i sniženu razinu željeza ili anemiju, savjetuje se, uz nadzor liječnika, uzeti lijekove ili dodatke prehrani za regulaciju razine željeza u krvi.
- Lijekovi za podizanje razine dopamina. Ovi lijekovi, koji povećavaju učinak dopamina, uglavnom se koriste za liječenje Parkinsonove bolesti. Dokazano je da smanjuju simptome RLS-a kad se uzimaju prije spavanja. Iako su lijekovi povezani s dopaminom učinkoviti u upravljanju simptomima RLS-a, dugotrajna primjena kod mnogih osoba može dovesti do pogoršanja simptoma.
- Benzodiazepini. Ovi lijekovi mogu pomoći pojedincima da mirnije spavaju. Međutim, čak i ako se uzimaju samo prije spavanja, ponekad mogu uzrokovati dnevnu pospanost, smanjiti energiju i utjecati na koncentraciju. Benzodiazepini se obično propisuju za liječenje anksioznosti, grčenja mišića i nesanice. Budući da ti lijekovi u nekim slučajevima mogu izazvati ili pogoršati apneju u snu, oni se ne smiju koristiti kod osoba s ovim stanjem.
RLS je općenito cjeloživotno stanje za koje ne postoji lijek. Međutim, trenutne terapije mogu kontrolirati poremećaj, umanjiti simptome i povećati razdoblja mirnog spavanja. Simptomi se mogu postupno pogoršavati s godinama, premda se pogoršanje može dogoditi i kod osoba koje pate od pridruženi zdravstvenog stanja.
Ukoliko imate neke o d gore navedenih simptoma, svakako savjetujemo da posjetite liječnika koji će vam pomoći u dijagnozi i odrediti terapiju, ukoliko je ona potrebna.
Samopomoć kod sindroma nemirnih nogu
Magnezij
Jako je bitno da povećate unos ovog esencijalnog minerala.
Šećer, alkohol, kava i lijekovi uvelike smanjuju ionako niske razine magnezija u vašem organizmu.
Riješite se tih štetnih navika, a kako biste povećali unos magnezija, priuštite si kupke s gorkom ili epsom soli.
Kupka za cijelo tijelo: napunite kadu toplom vodom, dodajte 1-2 šalice gorke soli (magnezijev sulfat) pa lezite u kadu na 20-ak minuta.
Kupka za noge i stopala: veći lavor napunite toplom vodom pa dodajte pola šalice gorke soli.
U bilo kojem slučaju, ova kupka pomoći će vam kod ovog sindroma – osim što će sol umiriti vaše nemirne noge (i opskrbiti vaš organizam magnezijem), i topla voda će dodatno opustiti mišiće vaših nogu.
Željezo i selen
I željezo i selen važni su minerali koji održavaju funkciju dopamina u vašem organizmu, stoga je važno paziti na njihove optimalne razine.
Dopamin je, naime, hormon koji je usko povezan sa sindromom nemirnih nogu. Kada razine dopamina opadaju – u večernjim satima, RLS postaje sve izraženiji.
Kod osoba s RLS-om primijećene su vrlo niske razine željeza u mozgu. Stoga biste svakako trebali povećati unos željeza, bilo putem hrane ili suplemenata.
Jedna je studija iz 2009. godine pokazala da je dodatni unos magnezija tijekom 12 tjedana kod ispitanika uvelike ublažio simptome RLS-a. Pritom treba paziti i da se ne premaši unos željeza, jer u tom slučaju će željezo smanjiti razine neophodnog magnezija u organizmu.
Također, jedno je istraživanje pokazalo da je unos 50-200 mikrograma selena znatno ublažilo neugodne senzacije u nogama kod osoba sa sindromom nemirnih nogu.
Svakako je dobro i da kod liječnika provjerite krvnu sliku i razine željeza u krvi prije nego što počnete uzimati dodatke željeza.
Hrana bogata željezom:
- mahunarke (leća, grah, grašak, slanutak…)
- zeleno lisnato povrće
- tofu i tempeh
- bučine, lanene, sezamove i chia sjemenke
- indijski i drugi oraščići
Hrana bogata selenom:
- brazilski oraščići
- lima grah
- brokula, kupus, špinat
- chia sjemenke
- smeđa riža
Vitamin D
Studije su pokazale da su simptomi RLS-a teži i učestaliji kod osoba s niskim razinama vitamina D. Stoga, što češće boravite na suncu kada ono nije previše intenzivno.
Manjak ovog vitamina znatno utječe i na kvalitetu sna.
Neka su istraživanja pokazala i da bi vitamin D mogao igrati važnu ulogu u povećanju razina dopamina i njegovih metabolita u mozgu, kao i u zaštiti dopaminskih neurona od štetnog djelovanja toksina.
Vježbanje i istezanje mišića nogu
Imate li sindrom nemirnih nogu, jako je važno da ste fizički aktivni.
U ublažavanju problema može vam pomoći joga te vježbe istezanja mišića nogu.
Vježbanje će potaknuti otpuštanje endorfina i potaknuti aktivnost dopamina, hormona važnog za san, a usto će istegnuti mišiće, tetive i hamstringe vaših nogu.
Osobito se korisnom pokazala Iyengar joga. Kod ispitanika koji su tijekom 8 tjedana vježbali jogu učestalost simptoma RLS-a se prepolovila, a i san im se uvelike poboljšao.
No bitno je i da vježbate u jutarnjim satima kako se ne biste fizičkom aktivnošću dodatno razbudili prije spavanja.
Refleksologija i masaža nogu
Kod sindroma nemirnih nogu pomoći mogu i tretmane refleksologije.
Riječ je o drevnoj holističkoj metodi iscjeljivanja kod koje se primjenjuje pritisak na određene točke na stopalima. Taj se pritisak pozitivno odražava na cijeli živčani sustav.
Studija je pokazala da refleksologija, baš kao i vježbe istezanja nogu, ublažavaju simptome RLS-a.
Eterična ulja
Jedna studija objavljena 2015. u časopisu Nursing and Midwifery Studies pokazala je da masiranje eteričnim uljem lavande može znatno ublažiti simptome sindroma nemirnih nogu. U tom istraživanju ispitanici su dvaput tjedno bili na 10-minutnoj masaži s primjenom ovog ulja.
Ulje lavande pridonosi kvalitetnijem i boljem snu, što se također pozitivno odražava na sindrom nemirnih nogu.
Osim lavande, pomoći vam mogu i ulje čempresa, cedra i ružmarina, koje možete utrljavati u noge i stopala, čak i ruke.
Ta ulja imaju antispazmodička svojstva, što znači da pomažu kod grčenja mišića i drugih senzacija u nogama. Isto tako, ona pridonose osjećaju relaksacije i dubljem snu.
Kako poboljšati san
Dobre navike spavanja preporučljive su za sve, ali prvenstveno za one koji imaju problema sa spavanjem.
Ove navike koji nazivamo i higijena spavanja ne mogu riješiti sindrom nemirnih nogu ali mogu pomoći da se nadoknadi gubitak sna koji se javlja zbog ove bolesti. Za što mirniji i kvalitetniji san potrebno je:
- Držati se dosljednog rasporeda spavanja. Ustajte u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom ili tijekom odmora.
- Spavaća soba treba biti tiha i mračna. Soba treba biti ugodne, hladnije temperature.
- Televizor i telefon ne bi trebali biti u spavaćoj sobi.
- Dva do tri sata prije spavanja izbjegavajte elektroničke zaslone. Plavo svjetlo s ovih ekrana može poremetiti cirkadijanski ritam koji je bitan za prirodan ciklus spavanja.
- U večernjim satima treba izbjegavati napitke bogate kofeinom poput kave i čaja.
