Sjögrenov sindrom – uzrok, simptomi i liječenje

Sjögrenov sindrom je autoimuna bolest koju karakterizira suhoća očiju i usne šupljine. U autoimunim bolestima dolazi do abnormalne proizvodnje antitijela u krvi.
Sjogren sindrom je kronični sistemni autoimuni poremećaj, karakteriziran stvaranjem protutijela koja napadaju vlastita tkiva. Ova bolest uzrokuje upalu određenih žlijezda u organizmu, pri čemu se prvenstveno misli na suzne žlijezde i žlijezde slinovnice. Bolest se najčešće javlja nakon 40. godine života i češće zahvaća žene. Bolest je dobila naziv po švedskom oftalmologu Henriku Sjögrenu (1899-1986), koji je prvi opisao bolest.
Dominantna obilježja bolesti su smanjeno stvaranje suza i suhoća očiju te suhoća usne šupljine i usana.
Bolest ponekad može zahvatiti i kožu, nos ili uzrokovati suhoću rodnice. Kod većine bolesnika prisutni su bolovi ili otoci perifernih zglobova. Također, kod polovine bolesnika mogu biti zahvaćeni drugi organi i organski sustavi kao što su pluća, bubreg, živčani sustav i endokrine žlijezde, što bolesti daje i sistemski karakter.
Sjogrenov sindrom dijeli se na primarni oblik, koji se javlja isključivo na suznim žlijezdama i žlijezdama slinovnicama te sekundarni oblik, koji uključuje i druge bolesti, kao što su reumatski artritis, sustavni eritemski lupus, sustavna skleroza ili Hashimotov tireoiditis.

Koji su simptomi Sjogrenovog sindroma?

Simptomi mogu varirati od osobe do osobe, a najčešće uključuju sljedeće:

• Suhoća i peckanje u očima
• Suhoća usta i usana
• Suhoća ili peckanje grla
• Poteškoće u govoru, žvakanju ili gutanju
• Bolan ili natečen jezik
• Promjene u okusu ili mirisu
• Krvarenje zubiju
• Vaginalna suhoća
• Suhoća kože
• Suhoća nosa
• Probavni problemi
• Umor

Simptomi Sjogrenovog sindroma koji ne obuhvaćaju žlijezde uključuju bolove u zglobovima, Raynaudov fenomen, povećanje limfnih čvorova te bolesti bubrega, živaca i mišića.

Rijetka komplikacija Sjorgenovog sindroma je vaskulitis odnosno upala zida krvnih žila, što može oštetiti tkivo koje zahvaćena krvna žila opskrbljuje.

Dijagnoza Sjogrenovog sindroma

Rana dijagnoza i liječenje su važni za sprječavanje komplikacija, no postizanje dijagnoze često može biti dugotrajno s obzirom da se simptomi preklapaju sa simptomima drugih bolesti, uključujući lupus, reumatoidni artritis, fibromyalgia, sindrom kroničnog umora i multiple skleroze.

Primarnu odgovornost za dijagnosticiranje imaju reumatolozi, a može se provoditi niz testova i pitanja o simptomima.

Za postavljenje dijagnoze potreban je klinički pregled kojim se ustanovljuje suhoća sluznice očiju i usne šupljine te povećane žlijezde slinovnice.

Suhoća očiju može se dijagnosticirati Schirmerovim testom.

Također je moguće mjeriti količinu stvorene sline te se prema potrebi može izvršiti biopsija žlijezde, tj. uzimanje komadića tkiva i njegova analiza.

Oboljeli od Sjogrenovog sindroma stvaraju veliku količinu protutijela protiv vlastitih tkiva koja se mogu detektirati u krvi.

Prognoza i liječenje Sjogrenovog sindroma

Prognoza ovisi o mogućnosti protutijela da oštete važne (vitalne) organe. Rijetko su kobni pneumonija, bubrežna bolest ili limfom.

Liječenje Sjögrenova sindroma nije moguće, ali se simptomi mogu olakšati. Suhe oči mogu se navlažiti umjetnim suzama. Za suha usta potrebno je neprestano pijuckati tekućinu, žvakati žvakaće gume ili koristiti tekućine za ispiranje usta. Lijekove koji smanjuju lučenje sline, kao što su dekongestivi i antihistaminici treba izbjegavati jer mogu pogoršati stanje. Ako slinovnice nisu ozbiljnije oštećene lijek pilokarpin može potaknuti lučenje sline. Savjesna higijena zubi i česti posjeti zubaru mogu smanjiti propadanje i gubitak zubi. Bolne, otečene slinovnice mogu se liječiti analgeticima. Budući da je upala zglobova blaga, aspirin i odmor su često dovoljni u liječenju. Kad su simptomi oštećenja unutrašnjih organa ozbiljni može biti korisno uzimanje kortikosterida kao što je prednizon.

Liječenje sekundarnog Sjogrenovog sindroma

Kada se radi o sekundarnom Sjogrenovom sindromu, kod kojeg postoje i druge popratne autoimune bolesti, primjenjuju se lijekovi koji smanjuju tegobe ostalih manifestacija bolesti, kao što su bolovi u zglobovima ili poremećeni rad štitnjače. Za to se koriste različiti nesteroidni protuupalni lijekovi, kortikosteroidi ili imunosupresivi.

Ukoliko se, kao posljedica refluksne bolesti jednjaka, javljaju žgaravica i otežano disanje, primjenjuju se specifični lijekovi.

Ozbiljne manifestacije bolesti, kao što je primjerice vaskulitis, liječe se imunosupresivnim lijekovima, koji uključuju kortikosteroide, azatioprin i ciklofosfamid.

Također, blaga tjelovježba može pomoći kod zadržavanja fleksibilnosti zglobova i mišića.

Reference:
https://www.niams.nih.gov/health-topics/sjogrens-syndrome
https://sjogrens.org/understanding-sjogrens
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/4929-sjogrens-syndrome
https://rheumatology.org/patients/sjogrens-syndrome
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/sjogrens-syndrome/symptoms-causes/syc-20353216
https://www.webmd.com/a-to-z-guides/sjogrens-syndrome