Zamislite se u fascinantnoj tvornici proteina, gdje se od sićušnih gradivni blokova – aminokiselina – rađaju složene i vitalne strukture našeg tijela. Te “čudesne ciglice” ne samo da su osnova proteina, već su i ključne za mnoštvo drugih funkcija u našem organizmu.
Upoznajmo 20 različitih vrsta aminokiselina
9 esencijalnih: Ne mogu se sintetizirati u organizmu, pa ih moramo unositi hranom
- Histidin: Važan je za rast i razvoj djece, te za održavanje zdravih tkiva.
Izvori: meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, grah. - Izoleucin: Pomaže u regulaciji razine šećera u krvi i u održavanju zdravih mišića.
Izvori: meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, mahunarke, sjemenke. - Leucin: Stimulira rast i održavanje mišićne mase, te pomaže u regulaciji razine šećera u krvi.
Izvori: meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, mahunarke, orašasti plodovi. - Lizin: Važan je za upijanje kalcija, rast kostiju i tkiva, te za proizvodnju kolagena.
Izvori: meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, mahunarke, grah. - Metionin: Važan je za metabolizam masti, održavanje zdravih zglobova i za funkciju jetre.
Izvori: meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, sjemenke, orašasti plodovi. - Fenilalanin: Potreban je za sintezu tirozina, neurotransmitera koji regulira raspoloženje i apetit.
Izvori: meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, orašasti plodovi. - Treonin: Važan je za održavanje zdravih kostiju, zubi i tkiva.
Izvori: meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, grah. - Triptofan: Preteča je serotonina, neurotransmitera koji regulira raspoloženje i san.
Izvori: meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, sjemenke, orašasti plodovi. - Valin: Pomaže u koordinaciji mišića, održavanju ravnoteže i regulaciji razine šećera u krvi.
Izvori: meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, mahunarke, grah.
11 neesencijalnih: Organizam ih sam proizvodi.
- Alanin: Pomaže u glukoneogenezi, procesu pretvaranja neproteinskih tvari u glukozu.
- Arginin: Važan je za imunološku funkciju, zacjeljivanje rana i regulaciju krvnog tlaka.
- Asparagin: Pomaže u održavanju ravnoteže elektrolita i u sintezi proteina.
- Asparaginska kiselina: Važna je za sintezu nukleinskih kiselina i za regulaciju razine pH u organizmu.
- Cistein: Važan je za antioksidativnu obranu i za sintezu kolagena.
- Glutaminska kiselina: Važan je za neurotransmisiju, održavanje zdravih moždanih funkcija i za imunološku funkciju.
- Glutamin: Pomaže u održavanju zdravog crijevnog mikrobioma i u regulaciji imunološkog sustava.
- Glicin: Važan je za sintezu kolagena, kreatina i hemoglobina.
- Prolin: Važan je za sintezu kolagena i elastina, te za održavanje zdravih zglobova.
- Serin: Važan je za sintezu proteina, fosfolipida i neurotransmitera.
- Tirozin: Preteča je tirozina, neurotransmitera koji regulira raspoloženje i apetit.
Važno je napomenuti da su navedene samo neke od funkcija ovih aminokiselina. One sudjeluju u mnoštvu drugih procesa u organizmu, a njihov utjecaj na zdravlje je kompleksan i multifaktorski.
Aminokiseline su poput slova u abecedi
- Kombiniraju se u beskrajnom broju različitih redoslijeda, tvoreći proteine s bezbroj funkcija.
- Izgrađuju mišiće, kosti, kožu i kosu.
- Proizvode enzime, hormone i neurotransmitere.
- Poboljšavaju imunološki sustav i pomažu u probavi.
Nedostatak aminokiselina: Što se događa kada organizmu nedostaju gradivni blokovi proteina?
Aminokiseline su ključne za mnoštvo vitalnih funkcija u našem organizmu. One su poput gradivnih blokova proteina, koji su odgovorni za izgradnju i održavanje mišića, kostiju, kože, kose i drugih tkiva. Nedostatak aminokiselina može dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući:
- Slabljenje mišića: Aminokiseline su neophodne za rast i održavanje mišićne mase. Kada ih nema dovoljno, dolazi do atrofije mišića, što znači da oni postaju slabi i manji. Može se primijetiti kroz smanjenu snagu, izdržljivost i tjelesnu masu.
- Umor: Aminokiseline su potrebne za sintezu neurotransmitera, kao što su serotonin i dopamin, koji reguliraju raspoloženje i energiju. Nedostatak aminokiselina može dovesti do umora, letargije i depresije.
- Problemi s kožom i kosom: Aminokiseline su bitne za sintezu kolagena i keratina, proteina koji čine kožu i kosu zdravima i elastičnima. Nedostatak aminokiselina može dovesti do suhe, krhke i ispucane kože, te do slabije i rjeđe kose.
- Oslabljeni imunitet: Aminokiseline su važne za održavanje zdravog imunološkog sustava. One pomažu u sintezi antitijela i drugih imunoloških stanica koje brane organizam od infekcija. Nedostatak aminokiselina može oslabiti imunitet i učiniti nas osjetljivijima na bolesti.
- Teškoće s koncentracijom: Aminokiseline su bitne za sintezu neurotransmitera koji su odgovorni za kognitivne funkcije, kao što su koncentracija, pamćenje i učenje. Nedostatak aminokiselina može dovesti do smetnji u koncentraciji, zaboravljivosti i otežanog učenja.
Uzroci nedostatka aminokiselina
- Nedovoljan unos proteina: Najčešći uzrok nedostatka aminokiselina je neadekvatna prehrana, siromašna proteinima.
- Probavni problemi: Problemi s probavom mogu otežati apsorpciju aminokiselina iz hrane.
- Određena bolest: Neke bolesti, kao što su celijakija i Crohnova bolest, mogu utjecati na apsorpciju aminokiselina.
- Stres: Stres može povećati potrebu organizma za aminokiselinama.
Prevencija i liječenje
Najbolji način za sprječavanje nedostatka aminokiselina je uravnotežena prehrana bogata proteinima. Dobri izvori proteina su meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, mahunarke i orašasti plodovi. U nekim slučajevima, liječnik može preporučiti uzimanje dodataka prehrani s aminokiselinama.
Kako aminokiseline utječu na zdravlje?
- Izgradnja i održavanje mišića:
- Esencijalne aminokiseline, poput leucina, stimuliraju rast mišića.
- BCAA (aminokiseline s granatim lancem) pomažu u sprječavanju raspada mišića.
- Zdravlje kostiju i zglobova:
- Glutaminska kiselina i arginin pomažu u sintezi kolagena.
- Lizin je važan za apsorpciju kalcija.
- Poboljšana imunološka funkcija:
- Glutamin pomaže u održavanju zdravog crijevnog mikrobioma.
- Cistein je važan za antioksidativnu obranu.
- Zdravlje kože i kose:
- Lizin i metionin su bitni za keratin, protein koji čini kosu i nokte.
- Prolin i glicin pomažu u održavanju elastičnosti kože.
- Regulator raspoloženja i sna:
- Triptofan je preteča serotonina, neurotransmitera koji regulira raspoloženje i san.
- Glicin pomaže u smirenju i opuštanju.
Dodaci prehrani s aminokiselinama
Kada su korisni i kako ih sigurno koristiti?
Dodaci prehrani s aminokiselinama mogu biti korisni u nekim situacijama, ali je važno da se uzimaju uz nadzor liječnika.
Kada su korisni?
- Nedostatak proteina u prehrani: Ako ne unosite dovoljno proteina iz hrane, dodaci prehrani s aminokiselinama mogu vam pomoći da ispunite svoje potrebe. Ovo se može dogoditi ako ste vegani, vegetarijanci, ili ako imate probavne probleme koji otežavaju apsorpciju proteina.
- Povećane potrebe za proteinima: Određene situacije, kao što su intenzivni treninzi, trudnoća i dojenje, mogu dovesti do povećanih potreba za proteinima. Dodaci prehrani s aminokiselinama mogu vam pomoći da ispunite te potrebe.
- Specifična zdravstvena stanja: U nekim slučajevima, liječnik može preporučiti dodatke prehrani s aminokiselinama za ublažavanje simptoma određenih zdravstvenih stanja, kao što su sarkopenija (gubitak mišićne mase kod starijih osoba) i Crohnova bolest.
Važnost nadzora liječnika
Dodaci prehrani s aminokiselinama nisu za svakoga. U nekim slučajevima, oni mogu dovesti do nuspojava, kao što su probavni problemi, glavobolja i alergijske reakcije. Stoga je važno da se uzimaju uz nadzor liječnika.
Kako ih sigurno koristiti?
- Prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani s aminokiselinama, obratite se svom liječniku. Liječnik će vam pomoći da odlučite je li vam dodatak prehrani s aminokiselinama potreban, te će vam preporučiti dozu i trajanje uzimanja.
- Pročitajte naljepnicu na dodatku prehrani i provjerite sastojke. Pobrinite se da dodatak prehrani sadrži visokokvalitetne aminokiseline i da ne sadrži štetne dodatke.
- Počnite s malom dozom i postepeno je povećavajte prema potrebi.
- Ako primijetite bilo kakve nuspojave, prestante uzimati dodatak prehrani i obratite se svom liječniku.
Završna riječ
Aminokiseline su vitalne za naše zdravlje. Raznolika prehrana bogata proteinima je najbolji način da se osigura unos svih esencijalnih aminokiselina.
Dodaci prehrani s aminokiselinama mogu biti korisni u specifičnim situacijama, uz savjet liječnika.
Uzmite u obzir da je ovo samo informativan članak i da ne zamjenjuje savjet liječnika.
Reference:
Li, Y., Wang, Y., Liu, X., & Zhang, Y. (2023). Amino acids in human health and diseases: recent advances and perspectives. Signal Transduction and Targeted Therapy, 8(1), 1-3.
https://www.nature.com/articles/s41392-023-01569-3
Young, V. R., & Ajami, A. M. (2001). Glutamine: the emperor or his clothes?. The Journal of nutrition, 131(9), 2449S-2459S.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC10002494/
Wu, G. (2019). Functional amino acids in nutrition and health. Amino acids, 51(9), 1271-1287.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6893825/
Cleveland Clinic. (2021). Amino Acids.
https://my.clevelandclinic.org/health/articles/22243-amino-acids
Leonard, J. (2019). What to know about essential amino acids.
https://www.medicalnewstoday.com/articles/324229
Lillis, C. (2019). Amino Acids: What They Are and Why You Need Them.
https://www.everydayhealth.com/amino-acids/guide/
Link, R. (2018). Essential Amino Acids: Definition, Benefits and Food Sources.
https://www.healthline.com/nutrition/essential-amino-acids
Axe, J. (2018). Essential Amino Acids: Chart, Abbreviations and Structure.
https://draxe.com/nutrition/essential-amino-acids/
Slika je napravljena pomoću AI.