Pojam „mikrobiota“ odnosi se na cijelu populaciju mikroorganizama koji koloniziraju probavni sustav ili druge organe i organske sustave, a ne odnosi se samo na bakterije. Naime, osim bakterija, mikrobiotu čine i gljive (kvasci), arheje (prabakterije), virusi i protozoe (praživotinje).
Crijevni mikrobiom i njegova uloga u zdravlju i bolesti bili su predmet opsežnih istraživanja, utvrđujući njegovu uključenost u ljudski metabolizam, prehranu, fiziologiju i imunološku funkciju.
Neuravnotežena crijevna mikrobiota (ili disbioza) može izazvati smetnje na osovini probavni sustav-mozak, što može dovesti do gastrointestinalnih, metaboličkih, ali i neuropsiholoških poremećaja. Stoga je sasvim logično da se probavni sustav naziva „drugim mozgom“, a to posebno dolazi do izražaja kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva. Pokazalo se da stres utječe na cjelovitost epitela crijeva i mijenja peristaltiku, sekrecije i proizvodnju mucina, mijenjajući tako stanište crijevne mikrobiote i potičući promjene u mikrobnom sastavu i/ili metabolizmu.
U ljudskim crijevima je do danas otkrivena prisutnost više od 50 vrsta bakterija, od tog broja samo dva tipa dominiraju mikrobiotom: Bacteroidetes i Firmicutes. Procjene broja bakterijskih vrsta prisutnih u ljudskim crijevima uvelike variraju među studijama, ali općenito je prihvaćeno da pojedinci imaju više od 1000 mikrobnih filotipova na razini vrste.
Crijevne bakterije sudjeluju u proizvodnji niza vitamina, sintetiziraju sve esencijalne i neesencijalne aminokiseline i provode biotransformaciju žuči. Osim toga, mikrobiom osigurava vitalne biokemijske putove za metabolizam neprobavljivih ugljikohidrata, koji uključuju velike polisaharide, kao što su otporni škrobovi, celuloza, hemiceluloza, pektini i gume; neki oligosaharidi koji izbjegavaju probavu; neapsorbirani šećeri i alkoholi iz prehrane; i mucini dobiveni iz domaćina. Ova funkcionalnost rezultira oporavkom energije i apsorpcijskih supstrata za domaćina i opskrbom energijom i hranjivim tvarima za rast i proliferaciju bakterija. Metabolizam ugljikohidrata glavni je izvor energije u debelom crijevu.
Mikrobiota i razvoj imunološkog sustava
Intestinalni epitel glavno je sučelje između imunološkog sustava i vanjskog okoliša. Na razvoj imunološkog sustava domaćina utječu stalne i dinamične interakcije s crijevnom mikrobiotom i njezinim metabolitima. Bakterije su sastavni dio ranog razvoja imunološkog sustava crijeva i sluznice, kako u smislu njegovih fizičkih komponenti tako i njegove funkcije, i nastavljaju igrati ulogu kasnije u životu te njegovom radu. Stanice crijevnog epitela odvraćaju prijetnje od patogena signaliziranjem urođenom imunološkom sustavu putem specifičnih receptora koji prepoznaju i vežu se na specifične molekule povezane s bakterijama, što dovodi do stvaranja imunološkog odgovora domaćina i oslobađanja zaštitnih peptida, citokina i bijelih krvnih stanica. Rezultat može biti zaštitni odgovor na komenzalne bakterije, upalni odgovor na patogene organizme ili okidač za smrt stanice domaćina.
Izloženost crijevnim bakterijama također je uključena u prevenciju alergije (tj. neproporcionalne reakcije imunološkog sustava na neštetne antigene). Utvrđeno je da alergična dojenčad i mala djeca imaju drugačiji sastav crijevnih bakterija od one koja ne razvijaju alergije. Pretpostavlja se da crijevna mikrobiota stimulira imunološki sustav i osposobljava ga da proporcionalno reagira na sve antigene. Promijenjeni sastav crijevne mikrobiote u ranom životu može dovesti do neadekvatno treniranog imunološkog sustava koji može, i često jest, pretjerano reagirati na antigene.
Kako održati zdravu mikrobiotu?
Iz svega navedenog vidljivo je da je važno sačuvati zdravu i uravnoteženu mikrobiotu, a to možemo postići pravilnom i raznovrsnom prehranom, koja uključuje što više sezonskog voća i povrća, fermentiranu hranu i hranu bogatu vlaknima tj. hranu bogatu probioticima i prebioticima. Probiotici su živi mikroorganizmi, tzv. “dobre bakterije”, a jogurt i ukiseljeno povrće osobito ih puno sadrže. Prebiotici su biljna vlakna u hrani koja u crijevu potiču rast “dobrih” bakterija. Voće i povrće, cjelovite žitarice i med bogati su prebioticima. Probiotike i prebiotike, osim hranom, možemo uzimati i farmaceutskim pripravcima. Ovi pripravci nisu lijekovi, već dodaci prehrani.
Primjena probiotika u prevenciji i liječenju nekih bolesti posljednjih se godina intenzivno istražuje, a rezultati istraživanja daju različite, ponekad i kontradiktorne, rezultate. Budući da svaki čovjek ima jedinstvenu crijevnu mikrobiotu, za očekivati je da neće svaka vrsta unesenih “dobrih” bakterija jednako djelovati u svakog čovjeka. U očuvanje zdrave mikrobiote također je važno izbjegavati preveliku konzumaciju ugljikohidrata, osobito umjetne zaslađivače. Potrebno je i dovoljno spavati, ne pušiti te izbjegavati stres. Preporučuje se što češći boravak u prirodi i kontakt sa životinjama. Ne treba pretjerivati s higijenom i upotrebom dezinficirajućih sredstava. Prečesta i nepotrebna primjena antibiotika značajno narušava zdravu mikrobiotu te stoga ne treba koristiti antibiotike u infekcijama u kojima njihova primjena nije indicirana.
Koji probiotik odabrati?
U odabiru probiotika najbolje je da se oslonite na svog farmaceuta u ljekarni, jer su oni izvrsno educirani o uporabi probiotika. Probiotici ne mogu zamijeniti mikrobiotu vašeg crijeva, ali joj pomažu da se oporavi te do oporavka preuzimaju njenu funkciju. I da stvar ne bude jednostavna, postoje i prebiotici, tvari koje pomažu djelovanju probiotika. Najpoznatiji je inulin i ima ga u većim količinama u pšenici, luku, češnjaku, bananama te poriluku.
Koža također ima svoju mikrobiotu.Ona je po sastavu bakterija drugačija od one koja se nalazi u crijevima. Različite bakterije su nastanjene na različitim dijelovima kože (u ovisnosti jeli koža na određenim dijelovima tijela suha ili vlažna), a vrste bakterija ovise i dobi. Ono što je bitno naglasiti jest da većina bakterija na koži djeluje zaštitnički, odnosno sprječava ulazak patogenih bakterija u organizam.
Naravno da je od izuzetne važnosti održavati higijenu, ali pretjerano kupanje, osobito agresivnim sapunima i pjenama, može dovesti do poremećaja kožne mikrobiote i pojave niza alergija. Stoga je od velike važnosti koristiti pH neutralne sapune i pjene jer one čuvaju kožnu mikrobiotu.
Kod nekih osoba ipak dobre bakterije kože mogu dovesti do infekcije, i to uglavnom kod ozljede kože i dubljeg tkiva, kod pacijenata koji koriste imunosupresive, kod pacijenata kod kojih je smanjena imunost (onih s karcinomom ili HIV-om) te kod vrlo mladih i vrlo starih osoba.
Referenca:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4566439/
Slika preuzeta sa https://www.scmp.com/lifestyle/health-wellness/article/3002891/microbiome-explained-how-army-gut-bacteria-regulates