Subarahnoidalno krvarenje je naglo krvarenje u subarahnoidalni prostor, a najčešćim uzrokom se smatra puknuće aneurizme. Simptomi su naglo nastala jaka glavobolja, često praćena gubitkom ili poremećajem svijesti. Sekundarni vazospazam (uzrokuje ishemično oštećenje mozga), meningizam, hidrocefalus (izaziva konstantnu smetenost i glavobolju) su česti. Dijagnoza se postavlja na temelju CT–a, a ukoliko je on negativan potrebno je učiniti lumbalnu punkciju. Bolesnike je potrebno liječiti u referentnim centrima koji imaju potrebnu dijagnostiku i neurokirurgiju.
Subarahnoidalno krvarenje nastaje krvarenjem iz aneurizme u subarahnoidalni prostor između paučinaste (arahnoideae) i meke (piae) moždane ovojnice. Općenito gledano, trauma glave je najčešći uzrok subarahnoidalnog krvarenja, no traumatsko subarahnoidalno krvarenje smatra se izoliranim poremećajem. Spontano (primarno) subarahnoidalno krvarenje posljedica je puknuća aneurizme, najčešće kongenitalne sakularne ili bobičaste u oko 85% bolesnika. Krvarenje se može spontano zaustaviti. Aneurizmatsko krvarenje se može javiti u bilo kojoj dobi, no najčešće je u dobi od 40 do 65 godina. Rjeđe se javljaju kao uzrok mikotične aneurizme, arteriovenske malformacije i poremećaji koagulacije.
Krv u subarahnoidalnom prostoru izaziva kemijski meningitis i samim time podiže intrakranijalni tlak kroz nekoliko dana do tjedana. Sekundarni vazospazam može izazvati fokalnu ishemiju mozga, oko 25% bolesnika razvije simptome TIA–e. Edem mozga je maksimalan kao i rizik od vazospazma te posljedičnog infarkta, tj. ishemične lezije (zvane gnjevni mozak) između prvih 72 sata i deset dana od nastanka simptoma. Sekundarni hidrocefalus je također česta pojava. Ponekad dođe do druge, tj. ponovne rupture aneurizme, najčešće unutar prvih 7 dana.
Simptomi krvarenja mozga
Prije prsnuća, aneurizma obično ne uzrokuje simptome. Međutim, može uzrokovati simptome ako je prisuitan/na:
- Pritisak na živac (često onaj koji kontrolira kretanje očiju, što uzrokuje dvoslike)
- Propuštanje male količine krvi, uzrokujući glavobolju, obično onu koja se razlikuje od prošlih glavobolja
Sljedeći znakovi mogu biti znakovi ranog upozorenja prije velikog prsnuća:
- Dvoslike
- Glavobolja koja je iznenadna i teška i razlikuje se od prošlih glavobolja
Ovi znakovi upozorenja za subarahnoidno krvarenje mogu se odvijati nekoliko minuta do tjedana prije rupture. Osobe trebaju odmah prijaviti neuobičajene glavobolje liječniku.
Kada velika aneurizma prsne, uzrokuje sljedeće simptome:
- Glavobolja, koja može biti neuobičajeno iznenadna i teška (ponekad se naziva glavobolja poput udara groma)
- Bolovi lica ili oka
- Dvoslike
- Zamagljen vid
- Ukočeni vrat
- Gubitak svijesti
Iznenadna, jaka glavobolja uzrokovana prsnućem doseže vrhunac unutar nekoliko sekundi. Često se opisuje kao najgora glavobolja ikada doživljena. Glavobolja često prati kratak gubitak svijesti. Neke osobe umiru prije dolaska u bolnicu. Neke osobe ostaju u komi ili nesvjesnom stanju. Drugi se probude, osjećaju se zbunjeni i pospani. Također se mogu osjećati nemirno. Za nekoliko sati ili čak minuta ljudi mogu ponovno postati pospani i zbunjeni. Mogu postati neosjetljivi na podražaje i teško ih je probuditi.
U roku od 24 sata, krv i cerebrospinalna tekućina oko mozga iritiraju slojeve tkiva koji pokrivaju mozak (moždane ovojnice), uzrokujući ukočen vrat, kao i trajne glavobolje, često povraćanjem, vrtoglavicom i boli u donjem dijelu leđa.
Često se javljaju česte fluktuacije srčanog ritma i brzine disanja, ponekad su praćene epileptičkim napadajima.
Teška oštećenja mogu se razviti i postati trajna za nekoliko minuta ili sati. Vrućica, perzistiranje glavobolje i zbunjenost su česte tijekom prvih 5 do 10 dana.
Subarahnoidalno krvarenje može dovesti do drugih ozbiljnih problema (komplikacija) kao što su sljedeće:
- Hidrocefalus: U roku od 24 sata, krv iz subarahnoidnog krvarenja može se zgrušati. Zgrušana krv može spriječiti ispuštanje tekućine koja okružuje mozak (cerebrospinalna tekućina) kao što to inače čini. Kao rezultat toga, krv se nakuplja u mozgu, povećavajući pritisak unutar lubanje. Hidrocefalus može pridonijeti simptomima kao što su glavobolja, pospanost, zbunjenost, mučnina i povraćanje te mogu povećati rizik od kome i smrti.
- Vazospazam: Vasospazam je iznenadna kontrakcija (spazam) krvnih žila. Pojavljuje se u oko 25% osoba, obično oko 3 do 10 dana nakon krvarenja. Vasospazam ograničava protok krvi u mozgu. Tada moždano tkivo možda neće dobiti dovoljno kisika i može odumrijeti, kao kod ishemijskog moždanog udara. Vasospazam može uzrokovati simptome slične onima kod ishemijskog moždanog udara, kao što su slabost ili gubitak osjeta na jednoj strani tijela, poteškoće u korištenju ili razumijevanju jezika, vrtoglavica i oštećenje koordinacije.
- Drugo prsnuće: Ponekad aneurizma prsne drugi put, obično unutar tjedan dana i sa katastrofalnim rezultatima.
Kako se dijagnosticira subarahnoidno krvarenje?
Ako liječnik posumnja da imate subarahnoidno krvarenje na temelju vaših simptoma i fizičkog pregleda, odmah će naručiti CT (kompjuterizirana tomografija).
CT skeniranje koristi X-zrake i računalo za izradu detaljnih slika tkiva u vašem tijelu. CT skeniranje mozga je učinkovit način da vaš liječnik vidi subarahnoidno krvarenje. Druga vrsta CT skeniranja, CT angiografija (CTA), vizualizira krvne žile pomoću kontrastnog materijala ubrizganog kroz venu.
Ponekad CT skeniranje može previdjeti vrlo malo subarahnoidno krvarenje ili ono koje se dogodilo prije tjedan ili dva. Liječnik će tada vjerojatno naručiti druge testove za otkrivanje subarahnoidalnog krvarenja ako je CT sken negativan.
Ovi testovi uključuju:
- Lumbalna punkcija: Za ovaj test liječnik ubrizgava malu iglu u najniži dio vaših leđa kako bi dobio cerebrospinalnu tekućinu (CSF), tekućinu koja okružuje mozak i leđnu moždinu. Tekućina se testira na ksantokromiju (žućkasti izgled), što ukazuje na subarahnoidno krvarenje.
- Magnetna rezonancija mozga (MRI): Ovaj slikovni test može pokazati je li u nedavnoj prošlosti bilo “subakutne” krvi ili krvarenja u mozgu.
Bolnička skrb nakon dijagnoze subarahnoidalnog krvarenja usmjerena je na otkrivanje i liječenje uzroka subarahnoidnog krvarenja, kao i na upravljanje njegovim komplikacijama.
Budući da aneurizme mozga uzrokuju više od 80% netraumatskih subarahnoidalnih krvarenja, liječnik će vjerojatno naručiti cerebralni angiogram kako bi dobio slike arterija mozga i zatim liječiti aneurizmu.
Liječenje moždanog krvarenja
Liječenje je usmjereno na stabilizaciju stanja, liječenje aneurizme ako je imate i sprječavanje komplikacija.
Liječnik provjerava disanje, krvni tlak i protok krvi.
Ako je krvarenje uzrokovano rupturom aneurizme mozga, liječnik može preporučiti:
- Kirurgiju. Kirurg napravi rez na tjemenu i locira aneurizmu mozga. Na aneurizmu se stavlja metalna kopča kako bi se zaustavio dotok krvi u nju.
- Endovaskularnu embolizaciju. Kirurg umetne kateter u arteriju i provuče ga u mozak. Odvojive platinske spirale se vode kroz kateter i postavljaju u aneurizmu. Zavojnice ispunjavaju aneurizmu, smanjujući protok krvi u vrećicu aneurizme i uzrokujući zgrušavanje krvi. Za liječenje različitih aneurizmi razvijene su različite vrste spirala.
- Ostali endovaskularni tretmani. Određene aneurizme mogu se liječiti endovaskularnom embolizacijom koja koristi noviju tehnologiju kao što je namotavanje potpomognuto stentom ili balonom ili uređaji koji preusmjeravaju protok krvi.
Sprječavanje komplikacija je važno jer možete ponovno krvariti, imati slab protok krvi u mozgu, imati niske soli kao što je natrij u krvi, razviti previše tekućine u mozgu ili imati visok ili nizak šećer u krvi. Za jedan lijek, nimodipin (Nymalize), pokazalo se da smanjuje probleme s cirkulacijom u mozgu nakon subarahnoidalnog krvarenja.
Česta komplikacija nakon aneurizmatičnog subarahnoidalnog krvarenja je odgođeni spazam krvnih žila u mozgu. Ovo može uzrokovati moždani udar ako se smanji protok krvi ispod određene razine. Kada dođe do ove komplikacije, moždani udar se može izbjeći podizanjem krvnog tlaka intravenskim lijekovima ili povećanjem širine krvnih žila u mozgu lijekovima.
Još jedna česta komplikacija je hidrocefalus, nakupljanje tekućine u moždanim prostorima. Ovaj se problem može liječiti drenažama umetnutima u glavu (kateter za ventrikulostomiju) ili u donji dio leđa (lumbalni drenovi).
Ponekad je potrebno ponoviti postupke. Imat ćete redovite preglede kod svog liječnika kako biste pratili eventualne promjene. Možda ćete također trebati fizikalnu, radnu i govornu terapiju.
Oporavak od subarahnoidalnog krvarenja
Oporavak je drugačiji za svaku osobu. Može potrajati mjesecima ili godinama. Vrijeme potrebno za oporavak ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući uzrok i težinu subarahnoidalnog krvarenja.
Tijekom oporavka moguće su:
- Glavobolje. Ove su glavobolje blaže od onih koje uzrokuje subarahnoidalno krvarenje i mogu se kontrolirati lijekovima protiv bolova. Glavobolje obično nestanu s vremenom.
- Čudni osjećaji. Možda imate čudan “škakljiv” osjećaj u glavi. Kao i glavobolje, ti bi osjećaji trebali nestati s vremenom.
- Umor. Normalno je osjećati se jako umorno tijekom prvih nekoliko mjeseci oporavka. Možda ćete morati uzimati česte pauze tijekom dana.
- Problemi sa spavanjem. Nesanica obično pogađa ljude tijekom oporavka. Moglo bi pomoći pridržavanje dnevne rutine i česte pauze.
- Gubitak pokreta ili osjećaja. Možete izgubiti neke pokrete ili osjete na jednoj strani tijela.
- Promjene u osjetilima. Osjet okusa i mirisa može se promijeniti tijekom oporavka. Obično su te promjene privremene.
- Promjene vida. Uobičajeno je razviti promjene vida poput zamućenja, crnih mrlja i dvoslike. Ove promjene obično nestaju nakon nekoliko mjeseci.
- Poremećaji raspoloženja. Tijekom procesa oporavka možete doživjeti depresiju ili tjeskobu.
Komplikacije subarahnoidnog krvarenja
Subarahnoidno krvarenje može imati ozbiljne kratkoročne i dugoročne posljedice. Jedan potencijalno fatalan problem je da će aneurizma mozga ponovno krvariti. To se može dogoditi ubrzo nakon prve epizode krvarenja. Ostali rani problemi uključuju vazospazam i hidrocefalus. Vazospazam se događa kada se krvna žila suzi i prekine dotok kisika u vaš mozak. Hidrocefalus je nakupljanje tekućine u mozgu.
Dugoročne komplikacije mogu uključivati napadaje i probleme s pamćenjem i razmišljanjem, kao i depresiju, anksioznost i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
Kako mogu smanjiti rizik od subarahnoidalnog krvarenja?
Većina slučajeva subarahnoidalnog krvarenja posljedica je traume glave i/ili puknuća aneurizme mozga. Zbog toga je najbolji način na koji možete pokušati izbjeći subarahnoidalno krvarenje da kontrolirate čimbenike rizika za ove dvije situacije.
Kako biste spriječili traumu glave, uvijek nosite kacigu kada vozite bicikl ili motocikl ili kada se bavite visokorizičnim sportovima. Uvijek vozite sigurno i poštujte prometne zakone. Ako ste skloni padovima, surađujte s fizikalnim ili radnim terapeutom kako biste naučili kako ih spriječiti i učiniti svoj dom sigurnijim.
Kako biste smanjili rizik od razvoja aneurizme mozga i/ili spriječili pucanje postojeće aneurizme, razgovarajte sa svojim liječnikom o koracima koje možete poduzeti kako biste ostali zdravi. Vjerojatno će preporučiti sljedeće:
- Kontrolirajte visoki krvni tlak lijekovima i promjenom načina života
- Prestati pušiti
- Vježbajte redovito (i umjereno) bez pretjeranog dizanja utega (Težak napor ili naprezanje može uzrokovati pucanje aneurizme)
- Hranite se uravnoteženo
- Zatražite pomoć za poremećaje ovisnosti o alkoholu ili drogama i nemojte koristiti kokain ili druge stimulanse.
Reference:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK441958/
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/17871-subarachnoid-hemorrhage-sah
https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/subarachnoid-hemorrhage
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/subarachnoid-hemorrhage/diagnosis-treatment/drc-20361014
https://www.healthline.com/health/subarachnoid-hemorrhage
https://www.webmd.com/stroke/subarachnoid-hemorrhage-overview
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/mozdani-udar/subarahnoidalno-krvarenje
https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=16915
Slika preuzeta sa https://www.ouh.nhs.uk/head2head/subarachnoid-haemorrhage.aspx
