Sumpor i njegova uloga u tijelu

Sumpor je anorganski element i sastavni je dio nekoliko molekula u tijelu, uključujući aminokiseline, bjelančevine, enzime, vitamine i drugo. Nakon kalcija i fosfora, sumpor je treći najbrojniji mineral u ljudskom tijelu, koji predstavlja ~ 0,3% ukupne tjelesne mase.
Najpoznatija je uloga sumpora i njegove koristi za kožu, uključujući izgled (strukturu kože), akne, zarastanje rana i sveukupno zdravlje kože. Sumpor pruža strukturu i elastičnost na molekularnoj razini. Disulfidne veze povezuju proteine kože, poput kolagena i elastina, i kritične su za snažna, ali fleksibilna svojstva kože. Pored toga, sumpor pomaže tijelu da reagira na oksidativni stres i održi homeostazu. Postoje i mnoge druge uloge, poput uklanjanja slobodnih radikala i regulacije ekspresije gena.

Važan je za mnoge fiziološke procese u organizmu, pomaže u izbacivanju toksina iz tijela, sudjeluje u radu jetre i žuči, utječe na pravilan rad mozga, štiti od degenerativnih bolesti…

Sumpor je nužan za pravilnu strukturu i biološku aktivnost enzima pa ako ga u tijelu nema dovoljno, oni ne mogu ispravno funkcionirati. A budući da se svi metabolički procesi oslanjanju upravo na biološki aktivne enzime, mogu nastati zdravstveni problemi.

Njegov nedostatak u organizmu manifestira se bolestima srca, debljinom, smanjenom otpornosti organizma na razne infekcije, kroničnim umorom, Alzheimerovom bolesti i raznim drugim stanjima. S obzirom na to da je sumpor sastavnica vezivnih tkiva i hrskavice, važan je za pokretljivost zglobova, a njegov nedostatak pridonosi problemima kao što su gubitak fleksibilnosti tkiva i elastičnosti, što posljedično dovodi do krutosti mišića i bolova u zglobovima.

Uravnotežuje krvni tlak, kolesterol i šećer, važan je u prevenciji srčanožilnih bolesti.

Prije primjene današnjih kemijskih gnojiva, poljoprivrednici su pri gnojenju usjeva upotrebljavali stajski gnoj koji bi tlo obogatio visokim razinama sumpora. Ali današnje metode uzgoja su gotovo u potpunosti eliminirale sumpor iz tla, a samim time i iz hrane. Ono malo što ga ostane vrlo često biva eliminirano kroz obradu, hlađenje, dehidraciju i kuhanje.

Sumpor se javlja u dva oblika: kao dimetil sulfoksid (DMSO), koji je nusproizvod u proizvodnji papira i kao metilsulfonilmetan (MSM) koji je organski oblik sumpora i prirodno se pojavljuje u nekim biljkama, voću i povrću. Obje su vrste važne za naše tijelo iako se njihova važnost podcjenjuje, a postoji i velika mogućnost da ih ne unosimo u dovoljnoj količini.

Simptomi nedostatka sumpora

Manjak sumpora u tijelu može uzrokovati ili pogoršati različita stanja, uključujući akne, artritis, lomljive nokte i kosu, konvulzije, depresiju, gubitak pamćenja, gastrointestinalne probleme, osipe i čak sporo zarastanje rana. Manjak sumpora u tijelu može također pridonijeti pretilosti, srčanim bolestima, Alzheimerovom stanju i kroničnom umoru. Iako manjak sumpora može uzrokovati bol i poremećaje mišića i kostiju povezanih sa upalom, spoj je također važan za regulaciju vašeg metabolizma. Nedovoljno sumpora u vašem tijelu može dovesti do inzulinske rezistencije – a inzulin je od vitalnog značaja za regulaciju razine šećera u vašem tijelu.

Neki važniji izvori sumpora u hrani i piću

Češnjak – Najstariji i ujedno lako dostupan borac protiv upala i viroza. Ljut i peckav okus češnjaka (Alium sativum) potječe od alil sulfida u osnovi kojih je makroelement sumpor. Upravo taj aromatični peckavi okus po čemu je češnjak prepoznatljiv zaslužan je za blagotvorni učinak na organizam, popravlja prokrvljenost, ubrzava metabolizam, detoksicira te ima povoljan učinak na imunološki sustav. Češnjak povoljno djeluje na bolesti krvožilnog sustava: sprečava ovapnjenje krvnih žila (snizuje ukupni i LDL kolesterol), pomaže u snižavanju krvnog tlaka, sprečava nakupljanje krvnih pločica i stvaranje ugrušaka te poboljšava izmokrivanje (djeluje kao diuretik). Sadrži i supstancije slične prirodnom inzulinu koje pomažu regulaciju povišenog šećera u krvi. Iz češnjaka je izoliran spoj alicin koji djeluje kao prirodni antibiotik. Poznat je povoljan učinak češnjaka kod upala uzrokovanih ne samo bakterijama nego i virusima, gljivicama i parazitima.

Češnjak možemo upotrebljavati na razne načine. Istješnjeni sok pomiješan s limunom i medom uz dodatak malo maslaca te izmiksan može biti odličan namaz za djecu, a ljut okus u ovoj kombinaciji potpuno se neutralizira. Možemo ga upotrebljavati kao čaj ili kao dodatak marinadama,varivima i juhama. Možemo ga dodati jabučnom octu uz drugo začinsko bilje i dobiti aromatizirani ocat ili jednostavno sami napraviti tinkturu od češnjaka.

Za one kojima ljut i peckav okus smeta i koji su radno aktivni postoje uljne kapsule s češnjakom koje se resorbiraju tek u želucu pa nema bojazni od širenje karakterističnog mirisa.

Da biste postigli najveću hranjivost luka i češnjaka, narežite ih ili nasjeckajte te ostavite da odstoje najmanje 5 minuta, a najbolje 10 minuta prije konzumiranja odnosno pripremanja.

Naime, rezanjem lukova otpuštaju se enzimi pomoću kojih se stvaraju sumporni spojevi. Što je luk sitnije izrezan, stvara se više ljekovitih sumpornih spojeva. Za očuvanje sumpora također je važno minimalno izlaganje toplini u pripremi hrane.

Vitamin H (biotin) – u svojoj strukturi sadrži sumpor. Jedna od namirnica koje ga sadrže je zob i zobene pahuljice, ali ga sadrže i šljive, orasi, grašak i soja. Vitamin H nužan je za pravilan metabolizam proteina i za stvaranje energije a njegov nedostatak izaziva gubitak teka, bolove u mišićima, bolesti kože, nesanicu i sl. Kaša od zobenih pahuljica savjetuje se svima a pogotovo starijim osobama.

Sumpor ulazi u sustav vitamina B1 koji utječe na metabolizam ugljikohidrata, održava tonus mišića, funkciju perifernih živaca, stimulira rad probavnih organa, potreban je za metabolizam stanica srca. U stanjima stresa povećana je potreba za vitaminom, a svaka upala ujedno je stres za organizam. Jedna od biljaka s najvećim sadržajem tog vitamina u svojim plodovima je crna bazga (Sambucus nigra). Ova grmolika biljka blijedožutih cvjetova karakterističnog mirisa, zajedno s kamilicom ubraja se među najstarije ljekovito bilje. U pojedinim zemljama primjerice u Danskoj, sirup od cvjetova bazge i čaj obilato se uzimaju tijekom jeseni i zime i u vrijeme viroza zato što aktivne tvari imaju imunostimulirajuća svojstva. U cvjetovima ima eteričnog ulja, sluzi, holina, samunigrina, smole i saponina, organskih kiselina: jabučne, vinske i valerijanske.

Hrana i pića bogata sumporom

Sumpor se nalazi u velikom broju namirnica. Najveće kategorije uključuju:

• Meso i perad: posebno jela od govedine, šunke, piletine, jaja, patke, puretine i organa poput srca i jetre
• Riba i morski plodovi: većina vrsta ribe, kao i škampi, škampi, dagnje i kozice
• Mahunarke: posebno soja, crni grah, bubreg, split grašak i bijeli grah
• Orašasti plodovi i sjemenke: posebno bademi, brazilski orasi, kikiriki, orasi i sjemenke bundeve i sezama
• Jaja i mliječni proizvodi: cijela jaja, cheddar, parmezan i gorgonzola, kravlje mlijeko
• Osušeno voće: posebno sušene breskve, marelice, sultane i smokve
• Određeno povrće: posebno šparoge, brokula, briselski klice, crveni kupus, por, luk, rotkvica, repa i vodenica
• Određena zrna: posebno biserni ječam, zob, pšenica i brašno od tih žitarica
• Određena pića: posebno pivo, jabukovača, vino, kokosovo mlijeko te sok od grožđa i rajčice
• Začini i začini: posebno hren, senf, marmite, curry prah i mljeveni đumbir

Voda za piće može sadržavati i značajne količine sumpora ovisno o tome gdje živite. To može biti osobito istinito ako vodu uzimate iz izvora.

Nadalje, sulfiti – konzervans hrane koji potječe od sumpora – obično se dodaju u pakirane namirnice poput džemova, kiselih krastavaca i suhog voća kako bi produžili njihov rok trajanja. Sulfiti se također mogu prirodno razvijati u fermentiranim namirnicama i pićima, uključujući pivo, vino i jabučni sir.

Moguće nuspojave previše sumpora

Iako je dijeta koja sadrži dovoljno sumpora vitalna za vaše zdravlje, previše ovog minerala može izazvati nekoliko neugodnih nuspojava.

Proljev

Voda za piće koja sadrži visoku razinu sumpora može uzrokovati labavu stolicu i proljev. Prekomjerne količine ovog minerala u vašoj vodi također vam mogu dati neugodan okus i učiniti da miriše na trula jaja. Sadržaj sumpora u vodi možete testirati pomoću sumpornih štapića.

S druge strane, trenutno nema čvrstih dokaza da jedenje velikih količina hrane bogate sumporom ima isti laksativni učinak.

Upala crijeva

Dijeta bogata sumporom može pogoršati simptome kod osoba s ulceroznim kolitisom (UC) ili Chronovom bolešću (CD) – dvije upalne bolesti crijeva koje izazivaju kroničnu upalu i čireve u crijevima.

Istraživanja koja su se pojavila pokazuju da hrana bogata sumporom može pomoći određenoj vrsti bakterija koje smanjuju sulfat (SRB) napredovati u vašim crijevima. Ove bakterije oslobađaju sulfid, spoj za koji se misli da ruši crijevnu barijeru, uzrokujući oštećenja i upale.

U skladu s tim, ne mogu sve namirnice bogate sumporom imati isti učinak. Na primjer, dok prehrana bogata životinjskim proizvodima koji sadrže sumpor i malo vlakana može povećati razinu SRB, čini se da jedno bogato povrće koje sadrži sumpor ima suprotan učinak.

Štoviše, mnogi čimbenici osim sadržaja sumpora u hrani mogu utjecati na ravnotežu bakterija u crijevima. Stoga je potrebno još istraživanja prije nego što se mogu donijeti snažni zaključci.