Sunčanica i toplotni udar

Sunčanica i toplotni udar – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Ljeto nam sa sobom donosi i velike vrućine, koje teško podnose ne samo kronični bolesnici i starije osobe, već predstavljaju velik napor i za organizam mladih, zdravih ljudi.

Naše tijelo ima razne metode za održavanje unutarnje tjelesne temperature na normalnoj razini od oko 37 °C, kao što su – ovisno o temperaturi okoliša – sužavanje i širenje krvnih žila, znojenje, drhtavica, pojačan osjet žeđi te neki drugi mehanizmi prilagodbe. Sposobnost održavanja stalne tjelesne temperature usprkos promjenama u temperaturi okoliša naziva se termoregulacija. Tijekom ljetnih dana suočavamo se s ekstremno visokim temperaturama zraka, a situacija je još nepovoljnija ako ne puše vjetar te ako je vlažnost zraka visoka. Dolazi do opasnosti od zakazivanja mehanizama kojima se naš organizam brani od visokih temperatura.

Sunčanica

Sunčanica nastaje kombinacijom pregrijavanja tijela i duljeg izlaganja nezaštićene glave, posebno potiljka, suncu. Vrlo je ozbiljno stanje koje u pojedinim slučajevima karakterizira koma s mogućim smrtnih ishodom. Sunčanica je izravna posljedica djelovanja topline na mozak i krvne žile u mozgu koje postaju propusne za tekućinu te uzrokuju oticanje moždanog tkiva i krvarenja unutar njega. Simptomi sunčanice najčešće uključuju suhu kožu uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, vrtoglavicu, mučnina i/ili povraćanje, opća tjelesna slabost, nemir, smušenost te crvenilo lica.

Ako se osoba ne skloni sa sunca, ubrzo će osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost. U teškim slučajevima nastupit će omamljenost, širenje zjenica i gubitak svijesti uz ubrzani puls i plitko, ubrzano disanje.

Osobu za koju se sumnja da ima sunčanicu treba odmah smjestiti u hlad, u poluležeći položaj i pomoći joj da se rashladi i to skidanjem odjeće, laganim polijevanjem vodom (voda nikako ne smije biti hladna, već sobne temperature) ili stavljanjem hladnih obloga na potiljak. U slučaju nesvjestice osobu treba poleći na bok, ali je neophodno potražiti i liječničku pomoć. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, a s hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura snizi ispod 38°C.

Unesrećenoj osobi treba davati hladne napitke (ako je pri svijesti) te joj zabraniti konzumiranje pića koja utječu na tlak i krvotok, ponajprije kavu i alkohol. Nakon sunčanice obično se može očekivati glavobolja koja može potrajati i danima, osjetljivost na zvukove i vizualne podražaje, šum u ušima te razdražljivost. Unesrećeni se mora odmarati u zamračenoj i prohladnoj prostoriji, u mirnoj okolini.

U slučaju da dođe do toplinskog udara i nesvjestice, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć i hospitalizirati oboljelu osobu. Tjelesna temperatura veća od 40°C može dovesti do trajnih posljedica zbog čega je potrebno odmah reagirati kod sumnje na toplinski udar.

Nakon sunčanice još danima osoba može patiti od glavobolje, biti osjetljiva na zvukove i svjetlost te osjećati zujanje u ušima.
Zbog povišene tjelesne temperature (iznad 40°C) može doći do oštećenja vitalnih organa (mozak, srce i bubrezi).
Potreban je duži odmor u hladnoj prostoriji uz izbjegavanje televizijskih i ekrana mobilnih uređaja.

Posljedice sunčanice mogu se ublažiti konzumiranjem veće količine voća i povrća koji su bogati vodom te izbjegavanjem slane hrane, kave, cigareta i alkohola.

Sunčanica kod djece

Djeca su posebno osjetljiva na visoke temperature, a što je dijete mlađe, razvit će teže simptome.
Sunčanica kod mlađe djece prepoznaje se po crvenilu u licu, osjetno toploj koži i razdražljivosti, a u težim slučajevima može dovesti do povraćanja.
Starija djeca žalit će se na glavobolju i mučninu.
Često simptomi nalikuju simptomima gripe što može zbuniti roditelje.

Ako je izmjerena temperatura veća od 38°C, potrebno je odmah početi rashlađivati organizam kao i kod odraslih.
U slučaju da je dijete povraćalo ili ima mučninu, važno je da konzumira mnogo tekućine, ali u manjim količinama da se izbjegne osjećaj mučnine.
Kod sumnje na sunčanicu najbolje je odmah dijete odvesti liječniku jer ponekad mogu biti potrebni i lijekovi za snižavanje tjelesne temperature.

Djecu je prilikom boravka na suncu potrebno zaštititi šeširićima i kremom za sunčanje te paziti da konzumiraju dovoljno tekućine.

Prehrana kod sunčanice

Ljeti je potrebno jesti što više svježeg voća i povrća, mahunarki, integralnih žitarica, fermentiranih mliječnih proizvoda i lako probavljivih proteina (riba, puretina i piletina bez kožice, grahorice, soja). Tijekom pripreme savjetuje se termička obrada, najbolje kuhano ili na pari, a što manje pečeno i prženo u dubokoj masnoći ili pohano. Osvježavajuće lagane juhe od povrća, sočno voće i povrće, obilne i raznovrsne salate također se savjetuju tijekom ljeta. Preporučljivo je i tri do četiri tjedna prije izlaganja suncu povećati unos namirnica kao što su dinja, marelica, breskva, mrkva, špinat, rajčica i paprika, koje obiluju beta-karotenom (provitaminom A), radi zaštite od negativnog učinka sunčevih zraka na kožu te smanjenja alergijskih reakcija.

Kako spriječiti sunčanicu?

Kako biste izbjegli sunčanicu, u vrućim ljetnim danima držite se sljedećih savjeta:

  • Povećajte dnevnu konzumaciju tekućine – vode; ako provodite mnogo vremena na otvorenom, uvijek sa sobom nosite bocu vode.
  • Izbjegavajte boravak na najjačem suncu, odnosno od 10 sati ujutro do 18 sati popodne, posebno ako patite od srčanih problema.
  • Ako provedete mnogo vremena u jako rashlađenom prostoru, nemojte naglo izlaziti na visoke vanjske temperature.
  • Nosite udobnu, pamučnu ili lanenu te širu odjeću, a izbjegavajte sintetičke materijale.
  • Ako ste primorani boraviti na jakom suncu, nosite lagane marame na glavi ili šešire širokog oboda, a potiljak i čelo povremeno polijevajte hladnom vodom.

Toplinski udar

U slučaju dugotrajnog izlaganja vrlo visokim vrućinama može doći do toplinskog udara. Riječ je o potencijalno vrlo opasnom stanju u kojem organizam zbog zakazivanja mehanizama termoregulacije gubi sposobnost prilagođavanja visokim vanjskim temperaturama. Budući da organizam više nije u stanju sniziti tjelesnu temperaturu na fiziološku razinu, tjelesna temperatura može prijeći 40 °C, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce i bubrezi. Toplinski udar može se razviti postupno, no može nastati i iznenadno. Simptomi toplotnog udara su sljedeći:

  • tjelesna temperatura iznad 40 °C
  • jaka glavobolja
  • nesvjestica
  • smušenost
  • crvena i vruća koža, bez pojave znojenja
  • mučnina i povraćanje
  • grčevi
  • ubrzan rad srca
  • ubrzano i plitko disanje

Potrebno je reagirati brzo jer neliječeni toplinski udar može dovesti do trajnih posljedica, pa čak i smrti. Toplinski udar zahtijeva liječničku intervenciju, stoga odmah pozovite liječnika. U međuvremenu morate odmah pružiti pomoć oboljeloj osobi – morate je ohladiti. Unesite oboljelu osobu u klimatizirani prostor te po potrebi skinite s nje suvišnu odjeću. Ako ste u mogućnosti, otuširajte osobu u mlakoj vodi, a pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuhe i prepone. Ako je osoba pri svijesti, dajte joj piti hladnu tekućinu, najbolje vodu ili izotonični napitak. Ako je osoba bez svijesti ili ako povraća, postavite je u bočni položaj kako se ne bi ugušila. Pratite tjelesnu temperaturu oboljele osobe toplomjerom i nastavite hlađenje dok temperatura ne padne na normalnu vrijednost, oko 37°C.

Prognoza i liječenje toplotnog udara

Smrtnost je prilična, ali jako ovisi o dobi, osnovnim bolestima, vršnoj temperaturi i najvažnije, trajanju hipertermije i brzini hlađenja. Oko 20% preživjelih ima ostatno oštećenje mozga. U nekih bolesnika zaostaje bubrežna insuficijencija. Temperatura može tjednima biti nestabilna.

Ne može se dovoljno naglasiti važnost brzog prepoznavanja i učinkovitog, brzog hlađenja. Prednost se daje načinima hlađenja koji ne dovode do tresavice niti kožne vazokonstrikcije, premda je učinkovito oblaganje ledenim ručnicima i uranjanje u ledenu vodu. Hlađenje isparavanjem je ugodno i prikladno, te ga neki stručnjaci smatraju najbržim načinom. Tijekom njega se bolesnici neprekidno vlaže vodom uz istovremeno hlađenje ventilatorom i masažom kože kako bi se potaknuo protok krvi. Najbolje je vlaženje prskanjem vodom iz crijeva, uz hlađenje velikim ventilatorom, što se može primijeniti za liječenje veće skupine ljudi na terenu. Dovoljno je da voda bude ugodne temperature, mlačna (npr. 30 °C) jer do hlađenja dolazi isparavanjem; nije potrebna hladna niti ledena voda. Na terenu se također može koristiti uranjanje u jezero ili potok. Također se, ali na kao jedini način hlađenja, može primijeniti nanošenje leda na aksile i prepone. U slučajevima životne opasnosti, unutarnja se temperatura brzo može sniziti oblaganjem bolesnika ledom, ali valja biti vrlo pažljiv.

Liječenje se započinje s IV hidracijom 0,9%–tnom fiziološkom otopinom (kao što je opisano na str. 2608). Zatajenje organa i rabdomioliza se liječe kako je propisano. Agitaciju i konvulzije (koje povećavaju stvaranje topline) mogu spriječiti benzodijazepini (npr. injekcija lorazepama ili diazepama); hlađenje može izazvati konvulzije. Budući da može doći do povraćanja i aspiracije želučanog sadržaja, mogu biti potrebni postupci za zaštitu dišnih putova. Jako agitirane bolesnike može biti potrebno paralizirati i mehanički ventilirati.

Kod teške diseminirane intravaskularne koagulacije može biti potrebna primjena trombocita i svježe smrznute plazme. Ukoliko postoji mioglobinurija, nefrotoksičnost može spriječiti IV primjena NaHCO3 u svrhu alkalinizacije mokraće. Za liječenje hiperkalijemične kardiotoksičnosti može biti potrebna IV primjena Ca soli. Vazokonstriktori kojima se liječi hipotenzija mogu smanjiti protok krvi kroz kožu i tako smanjiti gubitak topline. Može biti potrebna hemodijaliza. Antipiretici (npr. paracetamol) nisu ni od kakve koristi. Dantrolen je učinkovit u liječenju maligne hipertermije izazvane anesteticima, ali njegova djelotvornost nije dokazana kod teške hipertermije druge etiologije.

Prevencija toplotnog udara

  • Boravite na zasjenjenim mjestima tijekom najsvjetlijih sati (između 11.00 i 15.00),
  • Pijte puno vode kako biste nadoknadili nedostatak elektrolita,
  • Zaštitite glavu kapom svijetle boje,
  • Odjenite se prozračno, u svijetle, reflektirajuće materijale,
  • Na suncu boravite najviše 15-20 minuta,
  • Nosite sunčane naočale,
  • Ohladite tijelo prskajući ga vodom,
  • Izbjegavajte gazirana i energetska pića, kavu i alkohol.

Starije osobe posebno su izložene riziku od toplotnog udara, stoga bi po vrućem vremenu i u sparnim danima trebale izbjegavati zatvorene prostorije, ne ostajati dugo na suncu (jer to može predstavljati rizik od sunčanice) i održavati tijelo hladnim.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.