Iako se čini kao davno iskorijenjena bolest, trahom (upala oka) i danas pogađa milijune ljudi diljem svijeta, posebno u siromašnim zajednicama s ograničenim pristupom zdravstvenoj skrbi.
Što je trahom?
Trahom je kronična bakterijska infekcija oka koja prvenstveno pogađa unutarnji dio očne vjeđe i površinu oka (konjunktivu). Neliječen, trahom može dovesti do trajnog oštećenja vida, uključujući sljepoću.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), trahom i dalje ugrožava oko 1,9 milijardi ljudi u područjima gdje je bolest endemska, dok je 2020. godine 1,9 milijuna ljudi već izgubilo vid zbog ove infekcije.
Bakterija Chlamydia trachomatis prenosi se dodirom sa zaraženim osobama, kontaminiranim predmetima ili muha koje dolaze u kontakt s očnim sekretima. Djeca su najosjetljivija skupina zbog čestih bliskih kontakata, no dugotrajna infekcija najviše pogađa žene zbog njihove uobičajene uloge njegovateljica.
Uzroci i prijenos bolesti
Kao što je već rečeno, trahom se javlja kao posljedica infekcije bakterijom Chlamydia trachomatis, a njegov prijenos usko je povezan s lošim higijenskim uvjetima i prenapučenim životnim okruženjem.
Bakterija se širi direktnim kontaktom s izlučevinama iz očiju i nosa zaraženih osoba, što je česta pojava u zajednicama gdje se osobni higijenski predmeti poput ručnika i maramica često dijele.
Muhe, posebno one koje privlače ljudske izlučevine, dodatno pogoršavaju širenje bolesti, prenoseći bakteriju s jedne osobe na drugu. Djeca su najčešće žrtve infekcije, budući da često dolaze u blizak kontakt s drugom djecom i članovima obitelji, što omogućuje bakteriji da se brzo proširi.
Ključni čimbenici rizika uključuju nedostatak pristupa čistoj vodi za pranje lica i ruku, neadekvatne sanitarne uvjete te život u gusto naseljenim područjima. Kombinacija tih uvjeta stvara savršeno okruženje za širenje trahoma, što ga čini ozbiljnim javnozdravstvenim problemom u siromašnim i ruralnim zajednicama.
Rješavanje ovih problema ključno je za kontrolu bolesti i sprječavanje njezinih najtežih posljedica.
Trahom: simptomi i stadiji bolesti
Trahom se razvija postupno, prolazeći kroz nekoliko stadija, od blagih simptoma do ozbiljnih komplikacija koje mogu rezultirati sljepoćom. Svaki stadij ima svoje karakteristične simptome, koji pomažu u prepoznavanju bolesti i pravovremenom liječenju.
- folikularna upala: u ovom početnom stadiju javlja se upala s prisutnošću pet ili više folikula promjera najmanje 0,5 mm na unutrašnjoj strani gornjeg kapka. Simptomi uključuju svrbež, blago crvenilo i iritaciju oka
- intenzivna upala: kapak postaje otečen i zadebljan zbog teške upale. Oči su bolne, a simptomi su izraženiji nego u prvom stadiju
- ožiljavanje tarsalne konjunktive: kronična infekcija uzrokuje stvaranje ožiljaka na unutrašnjoj strani kapka, što može biti vidljivo tijekom oftalmološkog pregleda. Ovaj stadij označava početak trajnih oštećenja
- trihijaza: ožiljci uzrokuju uvrtanje kapka prema unutra, pri čemu trepavice dodiruju rožnicu. To uzrokuje intenzivnu bol, dodatna oštećenja rožnice i povećava rizik od sljepoće
- zamućenje rožnice: posljednji stadij karakterizira trajno zamućenje rožnice, što dovodi do djelomičnog ili potpunog gubitka vida. Ova faza je nepovratna i rezultat je neliječene bolesti
Ostali simptomi koji se mogu pojaviti su:
- iscjedak iz očiju koji sadrži gnoj ili sluz
- osjetljivost na svjetlo
Pravovremeno prepoznavanje simptoma i liječenje ključno je za sprječavanje trajnih posljedica. Iako bolest može djelovati jednostavno u početku, bez adekvatne terapije može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Dijagnoza trahoma
Dijagnoza trahoma temelji se na kliničkom pregledu oka i povijesti simptoma, uz dodatne metode za potvrdu prisutnosti infekcije. Evo ključnih koraka u dijagnostičkom procesu:
- fizički pregled: oftalmolog pregledava unutrašnjost kapka kako bi utvrdio prisutnost folikula, ožiljaka ili drugih karakterističnih promjena povezanih s različitim stadijima trahoma
- procjena prema WHO kriterijima: liječnici koriste klasifikaciju Svjetske zdravstvene organizacije koja obuhvaća pet stadija trahoma, od folikularne upale do zamućenja rožnice
- laboratorijske analize: za potvrdu dijagnoze može se koristiti uzorak izlučevina iz oka. Metode poput PCR-a omogućuju identifikaciju DNA bakterije Chlamydia trachomatis
- fotodokumentacija: u područjima s visokom prevalencijom, fotografije kapaka često se koriste za praćenje i dokumentiranje stanja
- procjena rizika u zajednici: zdravstveni djelatnici često provjeravaju higijenske uvjete i prevalenciju bolesti u širem okruženju, jer se trahom često dijagnosticira na razini populacije
Pravovremena dijagnoza ključna je za uspješno liječenje i sprječavanje ozbiljnih komplikacija poput sljepoće. Kombinacija kliničkih i laboratorijskih metoda omogućuje precizno prepoznavanje bolesti i odgovarajuće intervencije.
Liječenje trahoma
Liječenje trahoma ovisi o stadiju bolesti i uključuje kombinaciju medicinskih i kirurških intervencija. Evo ključnih metoda koje se koriste:
- antibiotska terapija: azitromicin, oralni antibiotik, najčešće je prvi izbor u liječenju trahoma jer učinkovito eliminira bakteriju Chlamydia trachomatis. U nekim slučajevima može se koristiti i tetraciklinska mast
- kirurški zahvati: u naprednim stadijima, kada ožiljci uzrokuju trihijazu (uvrtanje trepavica prema oku), kirurški zahvat poznat kao bilamellar tarsal rotation (BLTR) koristi se za ispravljanje kapka i sprječavanje daljnjih oštećenja rožnice
- liječenje komplikacija: kod trajnog zamućenja rožnice može se razmotriti transplantacija rožnice kako bi se djelomično povratio vid
- prevencija ponovne infekcije: uz liječenje, ključno je poboljšati higijenske uvjete, osigurati pristup čistoj vodi i educirati zajednice o važnosti održavanja čistoće lica i ruku
Liječenje je najučinkovitije u ranim stadijima bolesti. WHO-ova SAFE strategija, koja uključuje kirurgiju, antibiotike, higijenu lica i poboljšanje okolišnih uvjeta, pokazala se kao uspješan model za eliminaciju trahoma u pogođenim područjima.
Trahom ostaje značajan javnozdravstveni problem u mnogim dijelovima svijeta, posebno u siromašnim zajednicama. Iako je bolest izlječiva, njezine posljedice mogu biti katastrofalne ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme.
Stoga je ključno podizati svijest o ovoj bolesti te raditi na njenoj prevenciji i liječenju kako bi se spriječila daljnja sljepoća i invaliditet uzrokovan ovom zaraznom bolešću.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)
Hrvatski edukacijski medicinski e-dnevnik (HEMED)
