Jajnici su parni ženski spolni organi smješteni u maloj zdjelici, sa svake strane maternice po jedan. Normalni jajnici su bademastog oblika, čvrste konzistencije i nepravilno uleknute vanjske površine, dužine oko 4 cm, te 3cm u širem i 1.5 cm u užem promjeru. Jajnici su središte ženske spolnosti, njihova glavna funkcija je proizvodnja ženskih spolnih hormona, razvoj i otpuštanje jajne stanice koje se događa tijekom svakog normalnog menstrualnog ciklusa. Učestalost raka jajnika je različita od zemlje do zemlje: najniža je u Japanu, a najviša u Skandinaviji. Po učestalosti svih zloćudnih tumora nalazi se na petom mjestu, dok je u ukupnoj smrtnosti žena od raka spolnih organa rak jajnika na prvom mjestu. Dakle, iako se rak vrata maternice i maternice pojavljuju češće od raka jajnika, više žena umire od raka jajnika. Razlozi za to su kasnije dijagnosticiranje zbog nedostatka simptoma u ranim fazama bolesti i brže širenje malignih stanica po tijelu, te se zbog toga rak u više od polovice žena otkrije tek u uznapredovanoj fazi bolesti.
Tumore jajnika dijelimo na:
- epitelne tumore
- tumore spolnih stanica
- tumore strome
- metastaze
Etiologija i patologija
Rak jajnika pogađa uglavnom žene u perimenopauzi i postmenopauzi. Nuliparitet, rađanje u kasnijoj životnoj dobi i kasnija menopauza povećavaju opasnost. Primjena oralnih kontraceptiva smanjuje opasnost.
Opasnost povećava osobna ili obiteljska anamneza opterećena rakom endometrija, dojke ili debelog crijeva. Vjerojatno je 5–10% slučajeva raka jajnika povezano s mutacijama autosomno dominantnog BRCA gena. XY gonadalna disgeneza stvara sklonost razvoju raka zametnih stanica jajnika.
Rak jajnika je histološki raznovrstan. Barem 80% potječe od epitela; 75% tih karcinoma su serozni cistadenokarcinomi a ostatak obuhvaća mucinozne, endometrioidne, svijetlostanične, karcinome prijelaznog epitela, neklasificirane karcinome i Brennerov tumor. Preostalih 20% raka jajnika potječe iz primarnih zametnih stanica jajnika ili iz stanica strome i spolnog tračka ili su metastaze u jajnik (najčešće iz dojke i probavnog sustava). Rak zametnih stanica obično se razvija u žena <30 god. i uključuje disgerminome, nezrele teratome, endodermalne sinus tumore, embrionalne karcinome, koriokarcinome i poliembriome. Stromalni rak (rak strome–spolnog tračka) obuhvaća granuloza– teka stanične tumore i Sertoli–Leydig stanične tumore.
Rak jajnika se širi neposredno, ljuštenjem stanica u peritonealnu šupljinu (zasijavanje peritoneuma), limfogeno u zdjelicu i oko aorte te, rjeđe, hematogeno u jetra ili pluća.
Čimbenici koji mogu doprinijeti razvoju raka jajnika su:
- rani nastup prve menstruacije
- kasniji nastup menopauze,
- pušenje,
- prekomjerna tjelesna težina,
- nedostatak fizičke aktivnosti,
- puderi za intimnu njegu,
- starija životna dob,
- obiteljska povijest obolijevanja od raka,
- prisustvo mutacija gena BRCA 1 i 2 (BRCA (BReast CAncer),
- endometrioza,
- bijela rasa,
- liječenje hormonskim tabletama.
Rizik je posebno povećan kod žena koje nisu rađale. Isto vrijedi i za žene koje su neplodne. Čimbenici koji vas mogu zaštiti od raka jajnika su sljedeći:
- rađanje i dojenje,
- raniji ulazak u menopauzu,
- upotreba oralnih hormonskih kontraceptiva,
- kirurško odstranjivanje jajnika,
- kirurško odstranjenje jajovoda,
- kirurško podvezivanje jajovoda.
Ako imate rak jajnika prognoza će biti povoljna samo ako je dovoljno rano dijagnosticiran.
Simptomi raka jajnika
Premda ne postoje pravi, kardinalni simptomi raka jajnika, najnovija istraživanja ukazuju da čak 93% pacijentica s ovarijskim karcinomom ima barem jedan od 8 ispitivanih simptoma – napuhnutost trbuha (abdominalna distenzija, povećani trbuh, osjećaj uske garderobe), punoća ili pritisak u donjem dijelu trbuha ili zdjelici, bol u trbuhu ili donjim dijelovima leđa, gubitak energije, često mokrenje, promjene pražnjenja stolice (zatvor, proljev, krvarenje na debelo crijev), gubitak apetita i mučnina il, žgaravica.
Osim navedenih općih simptoma, često se javljaju nepravilnosti menstrualnog ciklusa, bolne menstruacije ili krvarenje u poslijemenopauzi. Kod uznapredovalih slučajeva mogući su još ascites, subileus, ileus, gubitak na težini i kaheksija, kao i virilizacija kod tumora koji stvaraju muške spolne hormone.
Unatoč nespecifičnom karakteru navedenih simptoma, podučavanje pacijentica osobito onih starijih od 50 godina mogla bi pomoći u ranijoj dijagnozi i uspješnijem liječenju.
Dijagnoza
Nakon osobne i obiteljske povijesti bolesti, ginekolog će najprije učiniti vaginalni pregled, te će odrediti eventualno povećanje jajnika ili postojanje tumorske mase i njen odnos prema okolnim organima. Upotrebom vaginalnog ultrazvuka i color dopplera znatno je povećana preciznost dijagnostike. U dijagnostici se koriste i tumorski biljezi (pretraga krvi koja otkriva postojanje proteina kojeg ponekad proizvode karcinomi jajnika) , a među njima najčešće se koristi CA-125 (povećane vrijednosti mogu se pronaći kod nekih dobroćudnih stanja). ili ginekološkim pregledom i transvaginalnim UZV-om može se postaviti sumnja na tumor. U dijagnostici se može koristiti CT, a za postavljanje konačne dijagnoze raka jajnika i za određivanje tipa tumora i proširenosti bolesti potrebno je otvaranje trbušne šupljine i uzimanje uzorka tkiva za analizu.
Epitelni tumori
Epiteli tumori su najčešći tumori jajnika i čine 65-75% svih tumora jajnika. Ovisno o vrsti epitela iz kojeg nastaju dijelimo ih na serozni, mucinozni, endometrioidni tumor, tumor svijetlih stanica, Brennerov tumor, miješani epitelni tumor i nediferencirani karcinom. Epitelni tumori mogu biti zloćudni (karcinomi), dobroćudni (cistadenomi) i tumori graničnog stupnja malignosti („borderline“ tumori). Među zloćudnim karcinomima jajnika najčešći su serozni adenokarcinomi.
Cistadenomi – dobroćudni tumori su obično cistične tvorbe ispunjene tekućinom, a javljaju se u žena između 28. i 40. godine života. U početku, dok su manjih dimenzija, najčešće ne stvaraju nikakve tegobe, a kasnije svojim rastom mogu dovesti do nelagode u trbušnoj šupljini te pritiskom na mokraćni mjehur i rektum do otežanog mokrenja i opstipacije, a pritiskom na vene i živce u području zdjelice do edema nogu i trnaca. Dobroćudni tumori jajnika moraju se ukloniti kirurški, a jako je važno patohistološkom analizom isključiti njihov maligni karakter.
„Borderline“ tumori prema citološkom nalazu pripadaju malignim karcinomima, recidiviraju kao pravi invazivni tumori, ali bez zahvaćanja strome te imaju sposobnost metastaziranja iako te metastaze nemaju maligna obilježja. Prema tome, spadaju u tumore granične malignosti koji imaju dobru prognozu, javljaju se u mlađoj životnoj dobi i slabo su agresivni.
Tumori spolnih stanica
Tumori spolnih stanica rijetki su tumori jajnika, ali čine 70% zloćudnih tumora jajnika u djevojčica i adolescentica. Najčešći tumori spolnih stanica su disgerminomi, tumori žumanjčane vreće, embrionalni karcinomi i teratomi.
Teratomi su najčešći tumori jajnika u žena između 20 i 30 godina. To su tumori građeni od različitih tkiva. Oni su poput cisti ispunjenih lojem, masti, dlakama, zubima, mišićnim, živčanim tkivom i sl.
Tumori strome
Tumore strome čine granuloza-tumori, teka-tumori, fibromi, androblastomi i hilusni tumori.
Rak jajnika – liječenje
Liječenje raka jajnika obično uključuje kombinaciju kirurškog zahvata i kemoterapije. Kirurškim zahvatom uklanjaju se oba jajnika, jajovod i maternica, kao i obližnji limfni čvorovi i nabor masnog tkiva u trbuhu, gdje se rak jajnika često širi. Kirurzi će ukloniti što je moguće više stanica raka.
Manje opsežne operacije su moguće ako je rak jajnika dijagnosticiran u ranoj fazi. U tim slučajevima, mogu biti odstranjeni samo jedan jajnik i njegov jajovod. Takav poštedni zahvat može očuvati reproduktivnu funkciju.
Nakon kirurškog zahvata, vjerojatno će biti potrebna kemoterapija kako bi se uništile preostale stanice raka. Kemoterapijski lijekovi se mogu ubrizgati izravno u venu, trbušnu šupljinu ili oboje. Kemoterapija zasebno, se može koristiti kao početni tretman kod nekih žena koje imaju uznapredovali rak jajnika.
Liječnik će na temelju određenih informacija donijeti odluku o planu liječenja karcinoma:
- dob oboljele žene,
- opće zdravstveno stanje oboljele žene,
- životno razdoblje žene,
- reproduktivna anamneza (trenutni broj djece, eventualna želja za potomstvom),
- obiteljska anamneza,
- povijest dosadašnjih bolesti i liječenja,
- prethodni kirurški zahvati (posebno kada je riječ o genitalnim zahvatima),
- rezultati kliničkih i slikovnih pretraga,
- rezultati laboratorijskih testova,
- vrijednosti tumorskih biljega prije zahvata.
Liječenje karcinoma može biti iscrpljujuće kako fizički tako i psihički. Pokušajte se učlaniti u neku lokalnu udrugu osoba koje boluju od karcinoma. Nerijetko takve udruge pružaju besplatnu psihološku pomoć ili novčano pomažu u liječenju. U teškoj bolesti, svaki tračak svijetla bit će slamka za koju ćete se željeti uhvatiti. Pomoći vam pobijediti rak jajnika iskustva drugih bolesnika mogu najviše.
Liječnik će vam u pravilu nuditi kemoterapiju svaki puta kada bolest recidivira, osim ako ste preslabi da biste izdržali kemoterapiju ili se karcinom toliko proširio da liječenje kemoterapijom ni na koji način ne bi bilo uspješno.
Prevencija i pretrage za rano otkrivanje
Rano otkrivanje raka je najbitnije u liječenju, jer su povoljni rezultati liječenja najbolji u ranim stadijima bolesti. Zbog toga su redoviti ginekološki pregledi, gdje liječnik vaginalnim i ultrazvučnim pregledom može postaviti sumnju na rak jajnika od velike važnosti. Kao pomoć u dijagnozi u nekim slučajevima može poslužiti CA-125. U smislu sprječavanja pojave raka ženama se može preporučiti uzimanje oralnih kontraceptiva, zdrava prehrana, a ženama s pozitivnom obiteljskom anamnezom koje ne žele više rađati ili su starije od 40 godina neki stručnjaci preporučuju profilaktičko odstranjenje jajnika iako se mišljenja o tome jako razlikuju.
Prehrana kod raka na jajnicima
Prehrana treba biti raznolika s naglaskom na biljnu prehranu. Na primjer, proizvodi od žitarica, povrće i voće su dobri. Hrana za rak jajnika uključuje hranu bogatu biljnim elementima. Prehrana nakon kemoterapije izgleda ovako:
- Svježe cijeđeni sokovi od mrkve i/ili cikle. (nije loše niti jabuku dodati u mix)
- Juhe od povrća ili žitarica s niskim udjelom masti.
- Viskozna kaša od heljde.
- Svježe voće i povrće.
- Jogurti, kefir.
- Svježi sir.
Liječnici također preporučuju više vremena provoditi na otvorenom..
