Tumor mozga

Tumor na mozgu – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Benigni tumor mozga je nenormalan, ali nekancerogeni, rast tkiva u mozgu. Maligni tumor mozga je bilo koji rak u mozgu koji ima moć prožimanja i uništavanja susjednog tkiva ili koji se od bilo kuda širi (metastazira) putem krvotoka u mozak.

U mozgu može rasti nekoliko vrsta benignih tumora. Nazivaju se po specifičnim stanicama ili tkivima iz kojih proizlaze: švanomi proizlaze iz Schwannovih stanica koje obavijaju živce; ependimomi iz stanica koje oblažu unutarnju površinu mozga; meningeomi, u meningama, iz tkiva koje oblaže vanjsku površinu mozga; adenomi iz žljezdanih stanica; osteomi iz koštanih tvorbi lubanje; i hemangioblastomi iz krvnih žila. Neki benigni moždani tumori (kao što su kraniofaringeomi, hordomi, germinomi, teratomi, dermoidne ciste i angiomi) mogu biti prisutni čak pri rođenju.

Meningeomi su obično benigni, ali se nakon uklanjanja mogu vratiti. Ti se tumori javljaju češće u žena i obično nastaju između 40. i 60. godine, mogu početi rasti u dječjoj dobi, ali isto tako i kasnije u životu. Simptomi i opasnosti koje mogu proisteći od tih tumora ovise o njihovoj veličini i smještaju u mozgu. Ako postanu preveliki, mogu dovesti do duševnog pogoršanja vrlo sličnog demenciji.

Najčešći maligni tumori mozga su metastaze raka koji je započeo na nekom drugom dijelu tijela. Rak dojke i pluća, maligni melanom i rak krvnih stanica, kao što su leukemija i limfom―svi se mogu širiti u mozak. Metastaze mogu rasti u jednom području mozga ili u nekoliko različitih dijelova.

Primarni tumori mozga proizlaze iz mozga. Najčešće su primarni tumori mozga gliomi, koji rastu iz tkiva koja okružuju i podupiru živčane stanice. Nekoliko vrsta glioma je maligno; multiformni glioblastom je najčešća vrsta. Drugi uključuju angioplastične astrocitome koji brzo rastu, astrocitome koji rastu polaganije i oligodendrogliome. Meduloblastomi koji nisu česti, obično zahvaćaju djecu prije puberteta. Sarkomi i adenokarcinomi su rjeđi oblici raka koji rastu iz drugih tkiva, a ne iz moždanih stanica.

Učestalost tumora mozga jednaka je u muškaraca i žena, ali neke su vrste češće u muškaraca a druge su česte u žena. Iz nepoznatih razloga češće se pojavljuju limfomi mozga, , naročito u ljudi koji imaju AIDS.

Rizični faktori za tumor na mozgu

Uzroci tumora središnjeg živčanog sustava nisu poznati, no smatra se da kao i u drugim organima, tumori nastaju zbog interakcije čimbenika iz okoliša i genskih čimbenika.

Smatra se da je 5 do 10% tumora genetički naslijeđeno.

Najvažniji čimbenik iz okoliša koji je dokazan kao uzrok povećane učestalosti tumora mozga je radioterapija. Naime, pokazalo se da se 15 do 20 godina nakon radioterapije mozga i ozračenja glave u dječjoj dobi, mogu pojaviti tumori.

Povećana učestalost tumora na mozgu registrirana je i kod osoba koje sudjeluju u industrijskoj proizvodnji i obradi vinil-klorida (sirovina za proizvodnju plastike i gume).

Rizik za razvoj tumora na mozgu raste s dobi.

Još uvijek se istražuje utječu li korištenje mobilnih telefona i WiFi uređaja na pojavu tumora na mozgu.

Najčešći simptomi tumora mozga

  • Glavobolja – početni simptom u trećine bolesnika, u 70 posto oboljelih pojavljuje se tijekom bolesti. U početku kao povremena, mukla bol, a s vremenom postaje intenzivnija i kontinuirana. Često uzrokuje buđenja tijekom noći, a vrlo često pojavljuje se pred jutro.
  • Mučnina i povraćanje – nastaju zbog porasta intrakranijalnog tlaka, koji uzrokuje pomake u dijelovima mozga, što dovodi do kompresije moždanog debla. Povraćanje se najčešće pojavljuje u jutarnjim satima i nastupa naglo. Pojavljuje se u polovici slučajeva.
  • Epileptički napadi – pojavljuju se kod trećine bolesnika kao prvi simptom, a kod 50 do 70 posto bolesnika pojavljuju se i tijekom bolesti. Kod polovice bolesnika napadi su generalizirani (potpun poremećaj svijesti, grčevi mišića; osoba poplavi, može se ugristi za jezik i pomokriti), a u druge polovice napadaji su parcijalnog karaktera (s ili bez djelomičnog poremećaja svijesti. Sam izgled napada ovisi o mjestu epileptičkog žarišta, može to biti kočenje, grčenje zahvaćenih mišića, osjećaj utrnulosti i mravinjanja. Ako bolesnik u odrasloj dobi doživi prvi epileptički napad, treba se svakako javiti liječniku.
  • Promjene kognitivnog funkcioniranja – poremećaji u ponašanju, pamćenju i koncentraciji pojavljuju se kod petine bolesnika.
  • Mentalna i psihomotorna astenija – bolesnik je usporen, sporo i sa stankom odgovara na pitanja, teško se izražava, iz komunikacije se na mahove uključuje i isključuje. Bolesnici se rijetko žale na simptome, nesigurni su i kao da se mire s tim smetnjama.
  • Žarišni neurološki simptomi – ovise o lokaciji tumorskog procesa.

Simptomi obzirom na mjesto tumora

MJESTO TUMORAZNAKOVI BOLESTI
Čeoni (frontalni) režanjpromjene karaktera
promjene ponašanja
oštećenje intelekta
demencija
poremećaj motorike na suprotnoj strani tijela
poremećeni refleksi
problemi s govorom i razumijevanjem
Sljepoočni (temporalni) režanjispadi u vidnom polju
njušne i slušne halucinacije
gubitak kratkotrajnog pamćenja
zaboravljanje riječi
epileptički napad
Tjemeni (parijetalni) režanjgubitak osjeta
nesposobnost prepoznavanja i shvaćanja vizualnih, taktilnih i slušnih sadržaja koji su prethodno bili poznati
gubitak sposobnosti da se izvedu namjerne ili nenamjerne kretnje
problemi s čitanjem i pisanjem
Zatiljni (okcipitalni) režanjgubitak vida
neprepoznavanje boja
vidne halucinacije
sljepoća
Mali mozak (cerebelum)gubitak koordinacije
nekontrolirani pokreti očima
mučnina
vrtoglavica
Moždano deblološa koordinacija pokreta
znaci paralize moždanih živaca (hemipareza, hemiplegija)
teškoće s gutanjem
dvostruka slika
vrtoglavica
mučnina i povraćanje
Leđna moždinabolovi u leđima
mišićna slabost
gubitak osjeta u rukama i nogama
poremećaj hoda
disfunkcija mokraćnog mjehura ili crijeva
Hipofizaporemećaj menstrualnog ciklusa
neplodnost
povećanje tjelesne težine
povećanje krvnog tlaka
šećerna bolest
promjene raspoloženja
Moždana ovojnicaglavobolja
mučnina
problemi s vidom
poremećaj kretnji

Dijagnoza

Liječnik posumnja na moždani tumor kada osoba ima bilo koji od znakovitih simptoma. Premda liječnik može često otkriti nenormalnu funkciju mozga fizikalnim pregledom, za postavljanje dijagnoze poduzimaju su drugi postupci.

Obični rendgenogram lubanje i mozga pruža malu pomoć u dijagnosticiranju moždanih tumora (katkada s iznimkom meningeoma ili adenoma hipofize). Sve vrste moždanih tumora obično se prikažu na kompjutoriziranoj tomografiji (CT) ili magnetskoj rezonanciji (MRI) pa se može izmjeriti veličina tumora i točni smještaj. Nakon otkrivanja tumora mozga CTom ili MRIom da bi se utvrdila vrsta (tip) tumora potrebno je izvršiti još niz pretraga.

Tumor na mozgu – liječenje

Vrsta liječenja tumora mozga ovisi o:

  • vrsti tumora,
  • veličini tumora,
  • lokaciji tumora,
  • općem stanju organizma.

Operacija tumora mozga

Većina tumora na mozgu liječi se operacijom mozga.

Cilj je izvaditi što je moguće više tumorskog tkiva bez oštećenja zdravog dijela mozga.

Neke lokacije tumora na mozgu omogućuju jednostavnu operaciju dok druge onemogućuju operaciju u potpunosti. Ponekad je moguće odstraniti tek dio tumora.

Ciljevi operacije tumora mozga:

  • odstraniti što više tumorskog tkiva,
  • dobivanje tumorskog tkiva za patohistološku analizu,
  • smanjenje povišenog tlaka unutar lubanje – intrakranijalnog tlaka.

Najčešće komplikacije operacije mozga su infekcija i krvarenje.

Moguće posljedice operacije:

  • prolazni poremećaji govora,
  • epizode smetenosti i dezorijentiranosti,
  • slabost ekstremiteta,
  • promjene osobnosti,
  • epileptički napadaji,
  • poremećaji pamćenja,
  • poremećaji govora.

Trajanje simptoma je individualno za svakog bolesnika, nekima će se smetnje povući kroz nekoliko dana, a nekima i trajno zaostati.

Ostale metode liječenja

Operativni postupak se može kombinirati s ostalim modalitetima liječenja kao što su radioterapija i kemoterapija.

Najčešće se radi o adjuvantnoj radioterapiji ili kemoterapiji kada se nakon operacije primjenjuju ova dva postupka radi uništavanja preostalih tumorskih stanica.

Čak i kada operacija ne može izliječiti rak, može biti korisna u smislu smanjenja veličine tumora i ublažavanja simptoma.

Liječenje tumora na mozgu može oštetiti i zdravo tkivo mozga, zato je često nužna rehabilitacija nakon liječenja:

  • Fizioterapeut će Vam pomoći da vratite snagu i ravnotežu.
  • Logoped će Vam pomoći u rješavanju problema s govorom i gutanjem,
  • Radni terapeut će Vam pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Prognoza

Unatoč liječenju nakon 2 godine živo je još samo oko 25% ljudi s rakom mozga. Ishod je nešto bolji kod nekih vrsta tumora kao što su astrocitomi i oligodendrogliomi u kojih se rak obično ne vraća 3 do 5 godina nakon liječenja. Oko 50% svih ljudi liječenih zbog meduloblastoma preživi dulje od 5 godina.

Liječenje raka mozga je vjerojatnije učinkovito u ljudi ispod 45 godina, u ljudi s anaplastičnim astrocitomom bolje nego s multiformnim glioblastomom, te u onih u kojih se većina tumora ili čak čitav tumor može ukloniti kirurški.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *