Ulcerozni kolitis je bolest koja pogađa četiri do šest osoba na 100 000 ljudi. Nešto je izraženija u žena u odnosu na muškarce. Prvi se simptomi javljaju između 20. i 25. godine života.
Prognoza ulceroznog kolitisa zavisi o stupnju ozbiljnosti, trajanju i učestalosti pojavljivanja simptoma. Karakteristični simptomi su nadutost, krvarenja iz debelog crijeva i ulceracije kolona praćene bolovima i proljevima. Bolest mora pratiti liječnik, koji će uvesti odgovarajuću terapiju raspoloživim lijekovima, naročito u akutnoj fazi praćenoj jakim bolovima.
Ono što je kod tih pacijenata neophodno je provjeriti eventualno postojanje nepodnošljivosti (intolerancije) pojedinih komponenta hrane, jer svako postojanje intolerancije, a da to nije liječniku i pacijentu poznato, dovest će neposredno nakon konzumiranja namirnice koju organizam ne može razgraditi na odgovarajući način, do značajnog pogoršanja stanja bolesti. Odgovarajuća je prehrana neophodna tijekom razdoblja rekonvalescencije ili oporavka od bolesti ili kao cilj smanjenja učestalosti pojave proljeva. Nakon akutne faze, kada su simptomi bolesti takvi da se mogu lako kontrolirati, te kad se pouzdano zna da postoji stanoviti manjak nutritivno važnih tvari u organizmu, prehrana mora sadržavati adekvatnu količinu proteina, puno vitamina A, C, D, E, B12 i folne kiseline, kalcija, željeza i cinka, te dakako mora biti kalorična. U početku prehrana mora biti siromašna prehrambenim vlaknima, treba izbjegavati integralne žitarice, povrće, voće, mahune, suho voće… jednom riječju – sve namirnice koje dodatno mogu iritirati oštećeno crijevo. U ovoj, početnoj, fazi potrebno je svakako izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode, naročito nefermentirane, jer se može raditi o nepodnošljivosti mliječnog šećera – laktoze.
Postupno, kako se stanje popravlja u prehranu treba uvoditi vlakna zavisno o individualnom stupnju podnošljivosti te prehrambene komponente. Najkorisnija su vlakna topiva u vodi jer posjeduju mogućnost bubrenja i zadržavanja vode, a ima ih najviše u zelenom lisnatom povrću (blitva), voću, zobi i ječmu. Kako bi se nadoknadio nedostatak vitamina A, koji je čest nakon akutnih napada, potrebno je jesti jetrica (jednom tjedno), fermentirane sireve, povrće i voće narančaste boje koji sadrže provitamin vitamina A – pigment beta-karoten kojeg organizam dijelom pretvara u vitamin A. Ribe, poput lososa, sardina, škombra bogati su izvor vitamina D, polinezasićenih masnih kiselina, cinka i esencijalnih masnih kiselina. Stoga su i te namirnice neophodne u prehrani nakon akutnih napada. Pri tome treba istaći da je jako važno pripremati takve ribe na žaru, a preporuča se i konzervirana tuna u maslinovom ulju.
Jetrica, riba, meso (goveđi file, puretina, piletina, kunić) i jaja bogati su vitaminom B12 i potrebno je konzumiranjem tih namirnica spriječiti nastanak manjka ovog prijeko potrebnog vitamina za sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca. Folna se kiselina može unijeti jedenjem zelenog lisnatog povrća, a kalcij se nadoknađuje uzimanjem fermentiranih mliječnih proizvoda: acidofilnog mlijeka, jogurta, sireva. Budući da je u osoba koje boluju od ulceroznog kolitisa anemija kao posljedica krvarenja i upala vrlo česta, potrebno je uzimati namirnice koje u svom sastavu imaju stanovitu količinu željeza.
Primjer tjednog jelovnika
| Dan | Ručak | Večera |
| Ponedjeljak | kuhani odresci od soje i lagano preliveni maslinovim uljem (80 g); kuhana cikorija posuta peršinom i češnjakom (150 g); šnita integralnog kruha; crni čaj | kuhano pureće meso (100 g); kuhana mrkva s maslinovim uljem (80 g); šnita dinje; čaj od đumbira |
| Utorak | juha od krumpira s peršinom i heljdom (100 g); piletina na žaru (70 g); salata od kuhanih tikvica (80 g); šnita lubenice; zeleni čaj | dva bjelanjka priređena bez masti na teflonskoj tavi prelivena maslinovim uljem; kuhana kopriva; ječmeni kruh (80 g); kompot od trešanja; čaj od koprive |
| Srijeda | salata s rižom, puretinom i ananasom (150 g); kuhana cvjetača (80 g), kolač od mrkve; crni čaj | pastrva na grill-tavi (150 g), kuhana tikva (100 g); salata od sojinih klica (70 g); ječmeni kruh (50 g); čaj od mente |
| Četvrtak | pita s bučom i sirom (100 g); kuhana cikla (70 g); griz na sojinom mlijeku; oligomineralna voda | bakalar s krumpirom (150 g) s kuhanom blitvom (100 g); ječmeni kruh (50 g); borovnice prelivene sojinim vrhnjem |
| Petak | miso-juha s algama i tofuom (150 g); integralna riža (50 g); marelice; čaj od jasmina | inćuni u pećnici (100 g); krumpir pečen u ljusci (80 g); integralni kruh (50 g); riža na sojinom mlijeku, planinski čaj |
| Subota | krastavci s sojinim vrhnjem (150 g); kuhana piletina (100 g); pasirani kesten; zeleni čaj | rižoto s tikvicama (150 g); raženi kruh (80 g); marelice, čaša mlijeka od soje |
| Nedjelja | dimljena orada obložena krumpirom (200 g); kuhani špinat (80 g); jedna mekana i oguljena kruška i šnita lubenice; crni čaj | svježi kravlji sir (100 g); palenta zapečena na žaru (100 g); kuhani divlji radič (80 g); čaj od cikorije |
Više o ovoj temi pročitajte ovdje.
Slika preuzeta sa www.lybrate.com
Preuzeto sa www.plivazdravlje.hr
2 razmišljanja na “Ulcerozni kolitis i prehrana”