Ulcerozni kolitis – uzrok, simptomi i liječenje

Ulcerozni kolitis je kronična bolest u kojoj je debelo crijevo upaljeno i puno vrijedova, što dovodi do epizoda krvavih proljeva, grčeva u turbuhu i povišene temperature.

Ulcerozni kolitis može započeti u bilo kojoj dobi, ali obično započne između 15. i 30. godine. Mala skupina ljudi ima prvi napadaj u dobi između 50. i 70. godine.

Za razliku od Crohnove bolesti, ulcerozni kolitis obično ne zahvaća punu debljinu crijeva i nikada ne pogađa tanko crijevo. Bolest obično počinje u rektumu ili sigmoidnom debelom crijevu (donji kraj debelog crijeva) i konačno se širi djelomično ili potpuno preko debelog crijeva. U nekih ljudi je već rano zahvaćeno cijelo debelo crijevo.

Oko 10% ljudi koji imaju ulcerozni kolitis imaju samo jedan napadaj. Međutim, neki od tih slučajeva može zapravo biti neotkrivena infekcija prije nego pravi ulcerozni kolitis.

Uzrok ulceroznog kolitisa nije poznat, ali naslijeđe i preaktivni imunosni odgovori u crijevu mogli bi biti čimbenici koji pridonose pojavi te bolesti.

Što uzrokuje ulcerozni kolitis?

Usprkos značajnom napretku u istraživanju upalnih bolesti crijeva, znanstvenici još uvijek ne znaju što uzrokuje ulcerozni kolitis. Istraživanja pokazuju kako upala uključuje složeno međudjelovanje niza čimbenika: naslijeđene gene, imunološki sustav, mikroorganizme i okolišne čimbenike.

Strana tijela (antigeni) u okolišu mogli bi biti direktni uzrok upale ili bi mogli stimulirati obranu tijela na upalni odgovor koji se nekontrolirano razbukta. Vjeruje se kako imunološki sustav jednom uključen kod pacijenata s ulceroznim kolitisom nema sposobnost isključenja.

Simptomi ulceroznog kolitisa

Simptomi ulceroznog kolitisa se obično javljaju na mahove u toku nekoliko godina. Napadaj ulceroznog kolitisa može uslijediti bez upozorenja, ali i postepeno. . Karakteristični prvi simptom je bol u lijevom dijelu trbušne šupljine koja slabi nakon izbacivanja stolice. Samo izbacivanje stolice također je bolno, a može se javiti i proljev – tamnocrven ili crn od krvi te u nekim slučajevima prošaran sluzi.

Kod jačih napadaja može se javiti i znojenje, mučnina, pomanjkanje apetita i temperatura od 40 C.

Jak napadaj bolesti može biti vrlo opasan zbog velikog gubitka krvi. Toksini koji se stvaraju oko ulkusa mogu dovesti do otrovanja krvi. Također, bitno je napomenuti da osobe koje pate od ulceroznog kolitisa 10 ili više godina imaju povećan rizik od nastanka raka debelog crijeva.

Najčešći simptomi su:

• krvarenje prilikom stolice,
• proljev,
• visoka temperatura,
• i bol u abdomenu.

Bolest dolazi u valovima, a napadaj može biti iznenadan i težak, popraćen grčevima, žestokim proljevom, povišenom tjelesnom temperaturom, krvi i sluzi u stolici a sama upala može se razviti u upalu cijele potrbušnice.

Ako je upala kod kolitisa ograničena samo na rektum ili sigmu (završne dijelove) debelog crijeva koji se nalaze na lijevoj strani trbušne šupljine tada stolica može biti normalna, tvrda ili suha; međutim iz rektuma će se povremeno uz stolicu ili između stolica cijediti sluz s velikim brojem crvenih i bijelih krvnih zrnaca. U tim situacijama imamo rijetko povišenu tjelesnu temperaturu ili je ona blago povišena.

Komplikacije

Krvarenje, najčešća komplikacija, često dovodi do anemije zbog manjka željeza. U gotovo 10% ljudi s ulceroznim kolitisom, naglo napredujući prvi napadaj postaje vrlo ozbiljan s masivnim krvarenjem, probojem i proširenom infekcijom.

Pri toksičkom kolitisu, posebno teškoj komplikaciji, oštećena je čitava debljina crijevne stijenke. Oštećenje izaziva ileus―stanje pri kojem prestaju kretnje crijevne stijenke pa se crijevni sadržaj ne može na svom putu pomicati. Dolazi do rastezanja trbuha. Kako se toksički kolitis pogoršava, debelo crijevo gubi mišićnu napetost i unutar dana―ili čak sati―počinje se širiti. Rendgenogram trbuha u paraliziranim područjima crijeva pokazuje plin. Kada je debelo crijevo jako rastegnuto, stanje se zove toksički megakolon. Osoba je ozbiljno bolesna i može imati visoku temperaturu. Osoba ima i bol i osjetljivost u trbuhu te visoki broj bijelih krvnih stanica. Međutim, od ljudi koji dobivaju brzo, učinkovito liječenje svojih simptoma, umire manje od 4%. Ako vrijedovi probiju crijevo, velika je opasnost od smrti.

Opasnost od raka debelog crijeva je viša u ljudi s dugotrajnim proširenim ulceroznim kolitisom. Opasnost od raka debelog crijeva je najviša kada je zahvaćeno cijelo debelo crijevo i osoba ima ulcerozni kolitis dulje od 10 godina, bez obzira na aktivnost bolesti. Ljudima s visokom opasnosti od raka preporučuje se kolonoskopija (pretraga debelog crijeva savitljivom cijevi za promatranje) u redovitim razmacima―bolje za vrijeme razdoblja bez simptoma. Za vrijeme kolonoskopije uzimaju se uzorci tkiva iz cijelog debelog crijeva za mikroskopsku pretragu. Rak debelog crijeva može svake godine dobiti 1 na 100 ljudi s tom bolešću. Većina preživljava ako se dijagnoza raka postavi u ranim stadijima.

Poput Crohnove bolesti, ulcerozni kolitis je povezan s bolestima koje zahvaćaju druge dijelove tijela. Kada ulcerozni kolitis uzrokuje razbuktavanje crijevnih simptoma, osoba može imati i upalu zglobova (artritis), upalu bjeloočnice (episkleritis), upaljene kožne čvoriće (eritema nodozum) i plavocrvene bolne rane na koži koje sadrže gnoj (pioderma gangrenozum). Kada ulcerozni kolitis ne uzrokuje crijevne simptome, osoba ipak može imati upalu kralješnice (ankilozantni spondilitis), upalu zdjeličnih zglobova (sakroileitis) i upalu unutrašnjosti oka (uveitis).

Iako ljudi s ulceroznim kolitisom obično imaju manje smetnje s funkcioniranjem jetre, samo oko 1 do 3% ima simptome blage do teške bolesti jetre. Teška bolest može uključiti upalu jetre (kronični aktivni hepatitis); upalu žučnih vodova (primarni sklerozantni kolangitis), koja ih suzuje i konačno zatvara. Upala žučnih vodova se može pojaviti mnogo godina prije bilo kojeg crijevnog simptoma ulceroznog kolitisa i to povećava opasnost od raka žučnih vodova.

Dijagnoza ulceroznog kolitisa

Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju anamneze, kliničke slike bolesnika, laboratorijskih nalaza krvi i kolonoskopije kao najtočnije metode za postavljanje dijagnoze. U tekstu o Chronovoj bolesti i kroničnim bolestima crijeva detaljnije su opisane metode dijagnostike pa si to u tim tektovima možete detaljnije pročitati.
Ovdje u dijagnostici ulceroznog kolitisa uz sve navedeno ovdje valja napomenuti kako upala debelog crijeva može imati puno različitih drugih uzroka upale. Liječnik treba utvrditi je li upala uzrokovana između ostalog upalama bakterijama, virusima, odnosno parazitima. Mikrobiološki laboratorij. Uzorci stolice koje bolesnik donese u laboratorij ili koji su uzeti tijekom kolonoskopije, pomno se obrađuju u mikrobiološkom laboratoriju i zatim se rade kulture na bakterije i druge mikroorganizme. Uzorci krvi se koriste kako bi se utvrdilo ima li osoba stečenu parazitsku infekciju, naprimjer za vrijeme putovanja. Liječnik također provjerava i moguće spolno prenosive bolesti rektuma, kao što su gonoreja, virus herpesa ili infekcija klamidijom, osobito ukoliko je oboljeli muški homoseksualac. U starijih osoba upalu može izazvati tromboza mezenterične arterije koja opskrbljuje crijevo krvlju i hranjivim tvarima, što zatim može dovesti do infarkta crijevne stijenke ( razvoja upale, ishemična upala crijeva). Rak debelog crijeva rijetko dovodi do povišene temperature , osobito u početnom stadiju , rijetko se viđa izbacivanje gnoja iz rektuma, ali liječnik mora uzeti u obzir rak kao mogući uzrok krvavog proljeva.

Liječenje za ulcerozni kolitis

Ulcerozni kolitis se liječi kao autoimuna bolest – protuupalnim lijekovima, imunosupresijom i biološkom terapijom koja ciljano djeluje na dijelove imunološkog odgovora tijela bolesnika, s time da opet treba istaknuti kako nije riječ o bolesti koja se može izliječiti, nego čiji se simptomi pokušavaju držati pod kontrolom. Kolektomija (djelomično ili cjelovito kirurško uklanjanje debelog crijeva) ponekad je potrebna ako je riječ o izuzetno teškom obliku ove bolesti, a liječenje se nije pokazalo uspješnim.

Kirurško liječenje

Toksički kolitis je hitno stanje. Istog časa čim liječnik otkrije ili posumnja na prijeteći toksički megakolon, prekida se sa svim lijekovima protiv proljeva, bolesniku ne daje ništa za jelo, kroz nos se uvuče cijev u želudac ili tanko crijevo te pričvrsti uz povremeno izvlačenje, a sve se tekućine, prehrana i lijekovi daju intravenski. Bolesnik se pomno prati s obzirom na pokazatelje peritonitisa ili proboja (ruptura ili puknuće). Ako te mjere nisu uspješne u poboljšanju bolesnikova stanja za 24 do 48 sati, potreban je hitan kirurški zahvat: uklanja se gotovo cijelo ili većina debelog crijeva.

Kada se postavi dijagnoza raka ili se u debelom crijevu nađu prekancerozne promjene kirurški se zahvat radi bez hitnosti. Takav kirurški zahvat može se napraviti i zbog suženja debelog crijeva ili zaostajanja rasta u djece. Najčešći razlog za kirurško liječenje je nepromijenjena kronična bolest koja bi inače osobu napravila invalidom ili kroničnim ovisnikom o visokim dozama kortikosteroida. U rijetkim slučajevima, kirurško liječenje učine potrebnim neki uz kolitis vezani problemi koji nisu crijevni, kao što je pioderma gangrenozum.

Potpuno uklanjanje debelog crijeva i rektuma zauvijek izliječi ulcerozni kolitis. Život s trajnom ileostomom (kirurški napravljena veza između najnižeg dijela tankog crijeva i otvora na trbušnoj stijenci) i ileostomna vrećica tradicionalna su cijena takvog liječenja. Međutim, postoje i različiti drugi postupci, od kojih je najčešći postupak nazvan ileoanalna anastomoza. U tom se postupku uklanja debelo crijevo i većina rektuma, a od tankog crijeva napravi mali rezorvoar i pričvrsti na preostali rektum upravo iznad anusa. Taj postupak održava zadržavanje stolice, iako se mogu pojaviti neke komplikacije, kao što je upala rezervoara.

Što jesti kod ulceroznog kolitisa?

Važno je naglasiti da nema sigurnih dokaza da neka hrana pogoršava ulcerozni kolitis, iako neki pacijenti povezuju neke vrste hrane s pogoršanjem svoje bolesti. Dijeta treba biti kalorijski dobro balansirana, a hranu koju se dobro ne podnosi treba izbjegavati. U pacijenata koji imaju česte grčevite bolove i proljeve treba u prehrani izostaviti svježe voće i povrće, kofein, pića s dodatkom ugljičnog dioksida i proizvode s dodatkom sorbitola (zamjene za šećer).

U značajnog broja pacijenata s ulceroznim kolitisom postoji nepodnošenje laktoze – mliječnog šećera. Nakon konzumiranja mliječnih proizvoda osobe s intolerancijom laktoze osjećaju nadutost, bol u trbuhu, a mogući su mučnina i proljev. Sumnjate li da ne podnosite laktozu, prestanite piti mlijeko i jesti mliječne proizvode najmanje dva tjedna. Konzumirate li prerađenu hranu, provjerite sadrži li neke skrivene izvore mliječnih proizvoda. Ako se simptomi izgube, to je znak da ne smijete jesti mlijeko i mliječne proizvode. Ako ih inače dobro podnosite, nema razloga za ograničenje.

Također, ograničite konzumaciju alkohola, koji je povezan s nastupom upale. Piće može pogoršati upalno stanje i čireve, stoga izbjegavajte pivo, vino ili žestoka pića jednom kada osjetite da su se simptomi bolesti pogoršali.

Više o prehrani pročitajte u ovom članku – https://hipokrat.com.hr/ulcerozni-kolitis-i-prehrana/.

Reference:
https://www.niddk.nih.gov/health-information/digestive-diseases/ulcerative-colitis
https://www.healthdirect.gov.au/ulcerative-colitis
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ulcerative-colitis/symptoms-causes/syc-20353326
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/10351-ulcerative-colitis
https://www.webmd.com/ibd-crohns-disease/ulcerative-colitis/what-is-ulcerative-colitis