Upala pluća ili pneumonija – uzrok, simptomi i liječenje

Pneumonija je infekcija pluća koja zahvaća male zračne mjehuriće (alveole) i okolno tkivo.

U SAD-u svake godine dobije pneumoniju oko 2 milijuna ljudi, a 40.070.000 od tog broja umire. Često je pneumonija konačna bolest ljudi koji imaju drugu tešku, kroničnu bolest. To je šesti najčešći uzrok smrti i najčešća smrtna infekcija koja se dobije u bolnicama. U zemljama u razvoju pneumonija je ili vodeći ili drugi po redu uzrok smrti nakon dehidracije zbog teškog proljeva.

Upalu pluća može uzrokovati više vrsta mikroorganizama, uključujući bakterije, viruse i gljivice. Upala pluća može biti manja komplikacija nastala zbog upale gornjeg respiratornog trakta ili pak bolest opasna po život.

Upala pluća može varirati u simptomima od blagih do opasnih po život. Najteža je kod dojenčadi i male djece, osoba starijih od 65 godina te kod osoba s drugim zdravstvenim problemima ili oslabljenim imunološkim sustavom.

Koje su vrste upale pluća?

Ovisno o uzročniku, općoj i specifičnoj otpornosti organizma, kliničkom tijeku bolesti i lokalizaciji upale u plućnom tkivu, upale pluća dijele se na:

• primarne i sekundarne,
• tipične i atipične, te
• bolničke ili izvanbolničke pneumonije

Uzroci upale pluća

Upala pluća ima mnogo mogućih uzroka. Najčešći su bakterije i virusi u zraku koji udišemo ili gljivice koje se mogu naći u tlu ili ptičjem izmetu. Tijelo obično sprječava ove bakterije da uđu u organizam i zaraze pluća, no ponekad one mogu nadvladati imunološki sustav, čak i ako je zdravlje općenito dobro.

U odraslih su najčešći uzroci bakterije kao što je Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus, Legionella i Hemophilus influenzae. Virusi kao što je virus influence i virus vodenih kozica mogu također biti uzročnici pneumonije. Mycoplasma pneumoniae, organizam nalik bakteriji, je posebno čest uzrok pneumonije u starije djece i mlađih odraslih osoba. Neke gljivice također uzrokuju pneumoniju.

Upala pluća se obično razvrstava prema vrstama mikroorganizama koji ju uzrokuju i mjestu infekcije.

Koji su simptomi upale pluća kod odraslih?

Znakovi i simptomi upale pluća mogu varirati od blagih do teških, ovisno o čimbenicima kao što su vrsta mikroorganizma koja uzrokuje infekciju, dob i cjelokupno zdravlje.

Niti jedan jedini simptom upale pluća nije karakterističan te ne upućuje isključivo na pneumoniju. Ovisno o uzroku infekcije ovisi i brzina nastupa simptoma te njihova težina. Određeni soj virusa koji uzrokuje pneumoniju može ubiti staru, nemoćnu osobu u roku od 24 sata. Kod zdravih mladih osoba pneumonija može uzrokovati simptome koji nisu ništa teži od simptoma obične prehlade.

Znakovi i simptomi često su slični onima kod prehlade ili gripe, ali oni traju duže.

Simptomi upale pluća su:

• Groznica, znojenje i drhtanje.
• Temperatura niža od normalne tjelesne temperature kod osoba starijih od 65 godina i kod osoba s lošim cjelokupnim zdravljem ili oslabljenim imunološkim sustavom.
• Kašalj, koji može proizvesti gustu, ljepljivu sluz.
• Bol u prsima prilikom disanja ili kašlja.
• Kratkoća daha.
• Umor i bolovi u mišićima.
• Mučnina i povraćanje ili proljev.
• Glavobolja.

Simptomi upale pluća kod djece

Pneumoniju kod djece najčešće uzrokuje infekcija koja se najprije javlja u gornjem respiratornom sustavu. Pneumonija kod djece uglavnom započinje prehladom koja traje 2 – 3 dana. Godišnje se od pneumonije razboli jedno na 300 djece.

Ako dijete dobije izrazito visoku temperaturu i počne ubrzano disati, posjetite liječnika.

Pneumonija je kod djece mnogo opasnija nego kod ostalih dobnih skupina.

Ovisno o tome što je uzrok pneumonije, ovisi i vrsta terapije. Antibiotici su djelotvorni kod bakterija, međutim ne i kod virusa. Inače zdravo dijete trebalo bi s pravodobnim tretmanom ozdraviti nakon otprilike tjedan dana liječenja.

Kod novorođenčadi i dojenčadi simptomi su:

• povraćanje,
• povišena temperatura,
• kašalj,
• nemir, umor ili letargija,
• otežano disanje,
• otežano hranjenje.
• Starije osobe koje imaju upalu pluća ponekad mogu imati nagle promjene u mentalnoj svijesti.

Primarna i sekundarna upala pluća

Prema mjestu nastanka upale pluća dijelimo na one koje nastaju u općoj populaciji i one koje nastaju u bolničkoj sredini. Ako su uzrokovane izravnom infekcijom različitim mikroorganizmima kod primarno zdravih osoba nazivamo ih primarnim pneumonijama, dok su sekundarne pneumonije one koje nastaju kao komplikacija ranije akutne infekcije gornjih ili srednjih dišnih putova ili kod osoba narušenog zdravlja uslijed kroničnih srčanih, plućnih ili zloćudnih bolesti.

Bakterijska i virusna upala pluća

U kliničkoj podjeli upale pluća dijelimo na bakterijske ili tipične pneumonije i atipične ili virusne pneumonije koje su najčešće uzrokovane respiratornim virusima, obično nakon infekcije gornjih dišnih putova, te se i najčešće pojavljuju u hladnijim zimskim mjesecima nakon gripe.

Bolnička i izvanbolnička pneumonija

Izvanbolničke pneumonije pogađaju osobe u svakodnevnim životnim aktivnostima koji nemaju doticaj sa zdravstvenim ili sličnim ustanovama (stacionari, domovi umirovljenika). U 85% slučajeva uzrokovane su bakterijom Streptococcus pneumoniae – tzv. pneumokokom.

Bolničke pneumonije razvijaju se najmanje 48 sati nakon prijema u bolnicu. Bolnička pneumonija može biti izuzetno opasna, osobito za osobe starije životne dobi, malu djecu i bolesnike s kroničnim plućnim bolestima i stanjima oslabljene imunosti.

Koje se pretrage mogu napraviti?

Iako većina pneumonija nisu po život opasne bolesti, ne smije se upala pluća zamijeniti s prehladom ili gripom. Uvijek kada imate kašalj ili vrućicu koji duže traju, posjetite liječnika. Također budite oprezni ako opazite neobjašnjivo konfuzno ponašanje kod starijih osoba. Liječnik može ponekad upalu pluća dijagnosticirati već na osnovu razgovora (uzete anamneze) i kliničkog pregleda. Tijekom pregleda liječnik će stetoskopom poslušati pluća gdje se mogu čuti pjenušavi, pucketajući šumovi koji ukazuju na prisustvo tekućine u alveolama. Ovakvi šumovi karakteristični su za upalu pluća. Liječnik će vjerojatno zatražiti rendgensku snimku srca i pluća, kako bi ustanovio mjesto infekcije. Napravit će i pretrage krvi kako bi utvrdio broj i vrstu bijelih krvnih stanica (leukocita) i brzinu sedimentacije jer promijenjene i povišene vrijednosti ovih pretraga ukazuju na infekciju. Ponekad će zatražiti nalaz protutijela na određene mikroorganizme ili uzeti uzorak iskašljaja kako bi izolirao potencijalne uzročnike bolesti.

Komplikacije

Čak i uz liječenje, neke osobe s upalom pluća, osobito one u visokorizičnim skupinama, mogu imati komplikacije, uključujući:

• Bakterije u krvotoku (bakterijemija). Bakterije koje ulaze u krvotok iz pluća mogu proširiti infekciju na druge organe, što može uzrokovati zatajenje organa.
• Teškoće u disanju. Ako je upala pluća teška ili se njome zaraze osobe koje već imaju teškoće s disanjem moguće je da će morati biti hospitalizirani i koristiti aparat za disanje dok se pluća liječe.
• Akumulacija tekućine oko pluća (pleuralni izljev). Pneumonija može uzrokovati nakupljanje tekućine u tankom prostoru između slojeva tkiva koji povezuju pluća i prsne šupljine (pleura). Ako se tekućina zarazi, možda će je morati isušiti kroz cijev u prsima ili ukloniti operacijom.
• Apsces pluća. Pojavljuje se apsces, ako se gnoj formira u šupljini u plućima. Apsces se obično liječi antibioticima. Ponekad je za uklanjanje gnoja potrebna operacija ili drenaža s dugom iglom ili cjevčicom smještenom u apsces.

Kako se liječi upala pluća?

Liječenje upale pluća uključuje zaustavljanje infekcije i sprječavanje bilo kakve komplikacije. Budući da se kod upale pluća stanje može pogoršati za samo nekoliko sati preporučuje se bolničko liječenje.

Osobe koje imaju blagu upalu pluća obično se mogu liječiti kod kuće lijekovima. Iako se simptomi mogu ublažiti u nekoliko dana ili tjedana, umor može trajati mjesec dana ili više.

Specifični tretmani ovise o vrsti i težini vaše upale pluća, dobi i cjelokupnom zdravlju.

Mogućnosti liječenja uključuju sljedeće:

Antibiotici – koriste se za liječenje bakterijske upale pluća. Ponekad može potrajati dok se ne identificira vrsta bakterije koja uzrokuje upalu pluća i odabere najbolji antibiotik za liječenje. Simptomi se najčešće povlače u roku od tri dana, no poboljšanje obično traje dvostruko duže kod pušača. Ako se simptomi ne poboljšaju, liječnik može preporučiti drugi antibiotik.
Antivirusni lijekovi – koriste se za liječenje virusne upale pluća. Općenito poboljšanje simptoma može se očekivati u roku od jednog do tri tjedna.
Antimikotici – koriste se za liječenje upale pluća uzrokovane gljivicama.
Aspirin, ibuprofen i drugi lijekovi – koriste se za redukciju groznice i temperature.
Lijekovi protiv kašlja – koriste se za smirivanje kašlja, no kašalj nije dobro zaustaviti u potpunosti jer pomaže u čišćenju pluća.
Upala pluća (pneumonia) – bolničko liječenje
Možda ćete morati biti hospitalizirani u sljedećim slučajevima:

• stariji ste od 65 godina,
• javlja se zbunjenost o vremenu, mjestu ili ljudima,
• mučnina i povraćanje sprječavaju djelovanje terapije,
• imate visok krvni tlak,
• disanje je ubrzano,
• trebate pomoć s disanjem,
• temperatura je ispod normalne.
• Ako su Vaši simptomi vrlo teški ili morate koristiti respirator, možda ćete biti upućeni na intenzivno liječenje.

Djeca mogu biti hospitalizirana ako su:

• mlađa od 3 mjeseca,
• pretjerano pospana,
• imaju problema s disanjem,
• imaju nisku razinu kisika u krvi,
• dolazi do dehidracije,
• imaju nižu tjelesnu temperaturu od normalne.

Zdrava osoba od upale pluća mora ozdraviti u roku od 2 – 3 tjedna. S druge strane, potpuno ozdravljenje može potrajati nekoliko mjeseci, a bolest može završiti smrću kod strastvenih pušača ili kod ljudi koji su osjetljivi zbog drugih razloga.

Koji su rizični čimbenici?

Od upale pluća može oboljeti bilo tko, no neke su osobe pod povećanim rizikom obolijevanja.

Rizični čimbenici koji povećavaju rizik obolijevanja od upale pluća su:

• pušenje,
• nedavna virusna infekcija dišnih putova (prehlada, gripa, laringitis i druge),
• teške neurološke bolesti (Parkinsonova bolest, moždani udar, demencija i druge),
• kronične plućne bolesti (astma, KOPB, cistična fibroza, bronhiektazije i druge),
• cerebralna paraliza,
• kronične srčane, bubrežne, jetrene bolest, šećerna bolest i druge,
• smještaj u stacionaru ili u domovima umirovljenika,
• nedavni kirurški zahvati ili traume te
• stanja oslabljenog imunološkog sustava, jatrogeno ili zbog autoimunih bolesti

Može li se upala pluća prevenirati?

Odgovor je: DA, može. Na prvom mjestu neki se oblici pneumonija mogu spriječiti cijepljenjem. Za djecu mlađu od dvije godine primjenjuje se konjugirano pneumokokno cjepivo kao i cjepivo protiv H. influenzae (HIB) radi zaštite od upale pluća uzrokovane ovim dvjema bakterijama. Osobe starije životne dobi kao i visokorizični bolesnici cijepe se svake jeseni protiv gripe.

Cijepljenje protiv pneumokokne upale pluća preporučuje se najugroženijim bolesnicima svakih pet godina. Osoba kojima je iz bilo kojeg razloga odstranjena slezena (splenektomija) moraju se obavezno zaštiti pneumokoknim cjepivom, jer kod njih pneumokok izaziva teške često i fatalne oblike bolesti.

Osim cijepljenjem upala pluća može se spriječiti i redovitim i higijenskim pranjem ruku, nakon brisanja nosa, nakon upotrebe toaleta, prije pripreme i konzumacije hrane, prestankom pušenja jer pušenje povećava rizik od upale pluća i zdravom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnosti.

Reference:
https://www.nhlbi.nih.gov/health/pneumonia
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/pneumonia/symptoms-causes/syc-20354204
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/4471-pneumonia
https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/pneumonia
https://www.healthline.com/health/pneumonia