Uveitis – uzrok, simptomi i liječenje

Uveitis je upala uvealnog sustava—šarenice, cilijarnog (zrakastog) tijela i žilnice. Većina slučajeva je idiopatska, no poznati su uzroci različite infekcije i sistemske, često autoimune bolesti. Simptomi su slabljenje vida, bol, crvenilo, fotofobija i pahuljice u vidnom polju. Dijagnoza se postavlja klinički, laboratorijskim i drugim pretragama. Liječenje ovisi o uzroku, no u pravilu se primjenjuju lokalni ili sistemski kortikosteroidi uz cikloplegike/midrijatike i/ili nekortikosteroidne imunosupresive. U slučaju infekcija potrebni su antibiotici.

Do upale uvee (uveitisa) može doći sa ili bez popratnog vitreitisa, papilitisa ili neuritisa vidnog živca. Uveitis se anatomski razvrstava u prednji, srednji, stražnji i difuzni.

Prednji uveitis zahvaća ponajprije prednji segment oka i obuhvaća iritis (samo upalu prednje očne sobice) i iridociklitis (upalu prednje očne sobice i prednjeg dijela staklovine). Srednji uveitis (periferni uveitis ili kronični ciklitis) se zbiva u staklovini. Izraz stražnji uveitis se odnosi na bilo koji oblik retinitisa, korioiditisa ili upale vidnog diska. Difuzni uveitis (panuveitis) je upala i prednje i stražnje očne sobice.

Uveitis – uzroci

Kao što smo već spomenuli, u nekim slučajevima specifičan uzrok uveitisa nije poznat. Kako biste lakše razumjeli nastanak, ali i podjelu bolesti, uveitis ćemo podijeliti u nekoliko raznih kategorija.

Prema mjestu nastanka razlikujemo:

• Prednji uveitis – koji zahvaća prednji dio zrakastog tijela i šarenicu. Ima najizraženije simptome.
• Intermedijarni uveitis – koji zahvaća prednji dio retine i stražnji dio zrakastog tijela; odnosi se uglavnom na pojavu upalnih stanica u zrakastom tijelu. Tipično je bezbolan.
• Stražnji uveitis – upala koja zahvaća stražnji dio mrežnice i žilnice.
• Panuveitis – upala svih dijelova uveje.

Prema tijeku bolesti razlikujemo dvije vrste uveitisa:

• Akutni uveitis – bolest nastaje naglo, postiže svoj vrhunac relativno brzo, a prolazi nakon najviše 8 tjedana.
• Kronični uveitis – kroničnim uveitisom se smatra onaj koji traje duže od 8 tjedana, simptomi su u većini slučajeva blaži nego kod akutnog uveitisa, tijekom bolesti su zabilježene teže i lakše epizode bolesti.

Prema uzroku razlikujemo nekoliko vrsta uveitisa:

• Neinfektivni uveitis (uslijed neke druge bolesti) – je onaj uveitis koji se javlja u pratnji s bolestima drugih tkiva i organa. Neke od tih bolesti su: ankilozni spondilitis (kronična reumatska bolest), psorijaza (kronična kožna bolest), sarkoidoza (stvaranje granuloma u tkivima i organima), koja je odgovorna za 20% uveitisa, i Behcetova bolest (autoimuni uveitis) čiji je tijek bolesti izrazito težak i pun recidiva.
• Neinfektivni uveitis (koji zahvaća samo oko) – uzrok nastanka ovog uveitisa je nepoznat.
• Uveitis uzrokovan mikroorganizmom – neki od najpoznatijih uzročnika su: herpes simplex, herpes zoster, Epstein-Barr virus, citomegalovirus i toksoplazmoza.
• Endogeni uveitis – je onaj uveitis koji je uzrokovan djelovanjem mikroorganizama i drugih čimbenika unutar organizma.
• Egzogeni uveitis – je onaj uveitis koji je uzrokovan čimbenicima koji su u oko došli ozljedom ili stranim tijelom (bakterije, virusi, gljivice).

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi mogu biti neupadljivi a ovise o mjestu i izraženosti upale.

Prednji uveitis ima najizraženije simptome, obično se očitujući s boli, crvenilom, fotofobijom i oslabljenim vidom. Znak je hiperemija spojnice neposredno uz rožnicu. Nalazi prilikom pregleda procjepnom svjetiljkom uključuju stanice i blještanje u očnoj vodici, precipitate roževine i stražnje priraslice.

Srednji uveitis je tipično bezbolan a očituje se pahuljicama i oslabljenim vidom. Prvi znak su stanice u staklovini. Nakupine upalnih stanica se često nalaze na pars plana, stvarajući “snježne grude”. Vid može biti oslabljen zbog pahuljica ili cističnog edema makule, do kojeg dolazi transudacijom iz krvnih žila makule. Konfluirajuće i kondenzirane stanice staklovine i snježne grude na pars plana mogu stvoriti tipični izgled “sniježnog nanosa”, što može biti povezano s neovaskularizacijom periferije mrežnice.

Stražnji uveitis može izazvati različite simptome no najčešće uzrokuje pahuljice i slabljenje vida, poput srednjeg uveitisa. Znakovi obuhvaćaju stanice u staklovini, bijele ili žuto– bijele promjene na mrežnici (retinitis) i/ili podležećoj korioidei (korioiditis), eksudativna odljuštenja mrežnice, vaskulitis mrežnice i edem vidnog diska.

Difuzni uveitis može izazvati sve gore navedene simptome i znakove.

Posljedica uveitisa je izraženi i ireverzibilni gubitak vida, osobito ako se ne prepozna i/ili ako se ne liječi na odgovarajući način. Najčešće komplikacije su katarakta, glaukom; odljuštenje mrežnice; neovaskularizacija mrežnice, vidnog živca ili šarenice; te cistični edem makule, koji je najčešći uzrok slabljenja vida uslijed uveitisa.

Dijagnoza uveitisa

Na uveitis treba posumnjati u svakog bolesnika s boli, crvenilom, fotofobijom ili oslabljenim vidom. Bolesnike za koje se sumnja da imaju uveitis treba odmah uputiti na potpunu oftalmološku obradu. Većina nalaza se najbolje uočava pretragom pomoću procjepne svjetiljke i indirektnom oftalmoskopijom.

Mnoge bolesti koje uzrokuju upalu unutar oka mogu oponašati uveitis i treba ih razmotriti u odgovarajućim kliničkim okolnostima. U takve bolesti spadaju zloćudni tumori kod vrlo mladih osoba (tipično retinoblastom i leukemija) i u staraca (intraokularni limfom). Pigmentni retinitis se rijetko može očitovati blagom upalom koju se može zamijeniti s uveitisom.

Liječenje uveitisa

Liječenje uveitisa ovisi o uzroku uveitisa. Ako je uveitis uzrokovan drugim medicinskim stanjem, tretman će se fokusirati na liječenje tog stanja.

Cilj liječenja je smanjenje upale oka te sprječavanje nastanka komplikacija koje mogu dovesti do oštećenja vida. Lijek za uveitis postoji, međutim, na vama je da se javite liječniku na vrijeme, kako bi lijek imao učinka.

Liječenje uveitisa može uključivati:

• Antiupalne lijekove – vaš liječnik može propisati antiupalne lijekove, kao što su kortikosteroidi. Ovaj lijek se može dati u obliku kapi za oči ili kortikosteroidnih tableta. Kod osoba koje imaju stražnji uveitis, koji je teško liječiti, može se ugraditi uređaj koji polako oslobađa kortikosteroidne lijekove.
• Antibiotici – ako je uveitis uzrokovan infekcijom, antibiotici se mogu dati uz kortikosteroide ili samostalno.
• Imunosupresivni lijekovi ili citotoksični agensi – mogu biti potrebni ako uveitis ne reagira dobro na kortikosteroide ili ugrožava vid.

Liječenje uveitisa ovisi o tome koji je dio oka zahvaćen. Uveitis koji zahvaća stražnju stranu oka, liječi se teže te je za njegovo liječenje potrebno više vremena. Isto tako, teškim upalama na drugim dijelovima oka također će trebati više vremena za liječenje.

Bitno je napomenuti kako se uveitis može vratiti, stoga biste liječnika trebali svakako posjetiti i nakon liječenja kada se simptomi prestanu manifestirati. Nepropisno liječenje, izbjegavanje lijekova i terapije može rezultirati trajnim gubitkom vida.

Prognoza je dobra kada se brzo postavi dijagnoza i započne liječenje, ali kod neliječenih može dovesti do ozbiljnih komplikacija (katarakta – siva mrena, glaukom – visoki očni tlak, edem retine ili trajni gubitak vida).

Lijekove za liječenje uveitisa nikada nemojte prestati koristiti prije nego potrošite dozu koja vam je propisana. Premda vam se može činiti kako simptomi nisu prisutni, to ne znači da se upala povukla, odnosno da su tjelešca koja uzrokuju upalu nestala.

Uveitis – prirodno liječenje

Uveitis se ne liječi prirodnim putem. Nemojte pokušavati liječiti uveitis samostalno jer tako možete samo dodatno pogoršati stanje. Obratite se vašem liječniku u što kraćem roku.

Reference:
https://www.medicalnewstoday.com/articles/166410
https://www.nei.nih.gov/learn-about-eye-health/eye-conditions-and-diseases/uveitis
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/uveitis/symptoms-causes/syc-20378734
https://uveitis.org/
https://www.webmd.com/eye-health/ss/slideshow-uveitis