Mozak i tijelo usko su povezani i što god se dešava s jednim, utječe direktno i na drugi. Njihova komunikacija odvija se preko moćnog živca koji se naziva vagus živac. To je najveći živac u tijelu čije je djelovanje još uvijek tema istraživanja i svakodnevno se dolazi do novih saznanja.
Živac je dobio ime po latinskoj riječi “lutanje”, jer je vagus najveći i najrašireniji kranijalni živac koji doslovno „vrluda“ tijelom.
Vagus živac služi kao autocesta tijela koja prenosi informacije između mozga i unutarnjih organa. On predstavlja sposobnost našeg tijela da se brzo opusti nakon stresa te igra ključnu ulogu u imunitetu i probavi.
Ovaj veliki živac kreće iz medule oblongate i grana se u više smjerova prema vratu i torzu. Dolazi do pluća, srca i svih organa u trbušnoj šupljini – želucu, tankom i debelom crijevu, jetri, žučnoj vrećici, bubrezima, mjehuru i spolnom sustavu. On doslovno povezuje cijelo tijelo.
Manipulacija vagusnim živcem također može biti korisna u liječenju određenih bolesti:
Depresija otporna na liječenje. Dok znanstvenici još uvijek istražuju kako je živac vagus uključen u mentalno zdravlje, studije pokazuju da tretmani stimulacijom živca vagusa mogu pomoći kod depresije koja je otporna na tretmane kao što su terapija razgovorom ili lijekove na recept. Znanstvenici vjeruju da je to možda zbog veze između mentalnog zdravlja i zdravog crijevnog bioma. U jednoj studiji ljudi s depresijom otpornom na liječenje, nakon jedne godine liječenja stimulacijom živca vagusa, 53% sudionika je odgovorilo na liječenje, a 33% je otišlo u remisiju.
Upalne bolesti crijeva (UBC). UBC je zapravo termin za dvije bolesti: Crohnova bolest i ulcerozni kolitis. Nažalost, lijekovi za ove bolesti mogu imati jake i neželjene nuspojave. Budući da živac vagus obično šalje protuupalne signale, stručnjaci istražuju stimulaciju živca vagusa kao alternativnu opciju liječenja za one koji žele izbjeći nuspojave tradicionalnih lijekova.
Epilepsija. FDA je odobrila terapiju stimulacije vagusnog živca za osobe s epilepsijom. Ovaj uređaj se ugrađuje u osobe s epilepsijom i šalje elektroničke impulse za smirivanje vagusnog živca i sprječavanje nepravilne moždane aktivnosti. Iako nije lijek za epilepsiju, može smanjiti trajanje, učestalost ili težinu napadaja. Liječnici još uvijek istražuju kako je živac vagus točno povezan s epilepsijom.
Znakovi da nešto nije u redu s vašim vagusnim živcem
Budući da živac vagus utječe na toliko mnogo tjelesnih funkcija, postoje mnogi znakovi da možda imate stanje koje uzrokuje disfunkciju vagusnog živca, kao što su:
- Refluks kiseline
- Bolovi u trbuhu
- nadutost
- Nedostatak gag refleksa
- Poteškoće s gutanjem
- Vrtoglavica
- Nesvjestica
- Promukli glas
- Teško disanje
- Neobjašnjivi gubitak težine
- Gubitak apetita
- Osjećaj sitosti nakon što pojedete vrlo malo hrane
- Mučnina
- Povraćanje
- Kronični problemi ili poremećaji raspoloženja
Testiranje živca vagusa
Kako bi testirao živac vagus, liječnik može provjeriti gag refleks. Tijekom ovog pregleda liječnik može mekanim štapićem od vate poškakljati stražnji dio grla s obje strane. To bi trebalo uzrokovati da se osoba zagrcne.
Ako se osoba ne “zagrcne”, to može biti posljedica problema s vagusnim živcem, što bi moglo ukazivati na problem s funkcijom moždanog debla.
Liječnici također mogu procijeniti funkciju vagusnog živca kada promatraju kardiovaskularne bolesti, kao što je objašnjeno u novijim istraživanjima. Oštećenje vagusnog živca može dovesti do problema s kardiovaskularnim sustavom.
Mjerenje otkucaja srca, krvnog tlaka i kardiovaskularnog odgovora na tjelovježbu može pružiti naznake o tome kako vaš vagusni živac radi u kombinaciji s vašim kardiovaskularnim sustavom, što je poznato kao kardiovaskularni tonus.
Stimulacija živca vagusa?
Stimulacija živca vagusa medicinski je dobro poznata kao sredstvo za regulaciju ekscitabilnosti živčanih stanica. Trenutno se koristi u terapiji za normalizaciju otkucaja srca kod ljudi podložnih određenim srčanim aritmijama i za kontrolu refraktornih epileptičkih napadaja. Također se ponekad koristi za liječenje rezistentne depresije; slikovne studije pokazuju da obuzdava pretjeranu aktivnost određenih dijelova mozga. Takav tretman uključuje upotrebu uređaja (bilo ugrađenog u prsnu šupljinu ili neinvazivno pričvršćenog na kožu) koji isporučuje isprekidane električne impulse živcu vagusu. Međutim, postoji mnogo jednostavnijih manevara koje gotovo svatko može učiniti da aktivira vagusni živac i modulira vagusni tonus.
Kako stimulacija vagusnog živca smanjuje stres?
Kada je tijelo u stanju opasnosti ili čak potpuno isključeno, moguće je vratiti mir i povratiti fleksibilnost ponašanja preusmjeravanjem vagusne aktivnosti, što se može postići jednostavnim manevrom – disanjem. Naime, za učinak je potrebno duboko disati i polagano izdisati, idealno da izdah traje duplo duže od udisaja.
Angažiranjem dijafragme, duboko disanje aktivira vagusne puteve koji se suprotstavljaju stresnoj reakciji “bježi ili bori se” i isključivanju ponašanja. Većina ljudi na iskustvo ili čak iščekivanje stresa u bilo kojem obliku reagira prestankom disanja i zadržavanjem daha. Samo zadržavanje daha aktivira reakciju borbe/bijega/zamrzavanja; također povećava osjećaj boli, ukočenosti, tjeskobe ili straha.
Duboko disanje omogućuje ljudima da se osjećaju “centrirano”. Takvo vagusno disanje ne samo da smanjuje obranu, opušta tijelo i usporava otkucaje srca, već također daje ljudima pristup njihovim višim mentalnim moćima; studije pokazuju da, između ostalog, poboljšava donošenje odluka. Duboko disanje može se izvoditi bilo kada, bilo gdje, kako bi se potaknulo opuštanje.
Kod dijafragmatičnog disanja, trbuh se širi i podiže dok se pluća pune zrakom. Kretanje dijafragme stimulira umirujući krug vagalnog živca. Duboko, sporo disanje koje pokreće dijafragmu sastavni je dio mnogih drevnih meditacijskih tradicija. Joga odavno koristi moć disanja – dah na mijeh je jedna vježba – za promjenu fizičkog i mentalnog stanja. Drevni su znali da djeluje; samo nisu znali kako to uspijeva.
Pjevušenje
Budući da je vagusni živac povezan s glasnicama, pjevušenje i pjevanje ga mehanički stimulira. Možete pjevušiti svoju najdražu pjesmu, ne brinite ako nemate sluha. Cilj je zavibrirati glasnice što više i pritom se zabaviti. Možete to raditi pod tušem ili dok se vozite u autu. Pjevanje također povećava oksitocin, hormon zadovoljstva, pa ne čudi da se od toga tako dobro osjećamo.
Grgljanje
Stimulira glasnice i uzrokuje vibracije u grlu, što stimulira vagus. Grgljajte 2x dnevno oko 30 sekundi, najbolje uz pranje zubi (odnosno nakon što ih operete). U vodu možete dodati malo soli za bolji učinak. Grgljanje mora biti jako i intenzivno kako bi bilo učinkovito.
Smijeh
Ima istine u poznatoj izreci “smijeh je najbolji lijek.” Smijanje također pomaže u vibriranju glasnica i aktiviranju mišića grla, a povećava i VSR- varijabilnost otkucaja srca, što znači da aktivira vagusni živac. Studije tvrde da terapija smijehom može biti moćna za zdravlje.
Hladan tuš i hladnoća
Prema istraživanjima, kada se tijelo prilagođava hladnim temperaturama (nižim od 10°C), simpatički sustav se smanjuje, a parasimpatički (odmor i probavljanje) se povećava, čime posreduje vagusni živac. Čak i samo pranje lica hladnom vodom će imati utjecaj i stimulirati ga. Iznenadna izloženost hladnoći od 4°C također povećava aktivaciju vagusnog živca. Tradicionalno mnoge kulture, posebno sjevernih zemalja, imaju običaj kupanje u potocima, rijekama i oceanu za posebne prilike tijekom zime ili ranog proljeća.
Uravnoteženje mikrobioma crijeva
Prisutnost zdravih bakterija u crijevima stvara pozitivnu povratnu informaciju kroz vagusni živac, što povećava njegov tonus. To također poboljšava naše raspoloženje, kognitivne sposobnosti, a smanjuje i uklanja depresiju i anksioznost. Tko bi rekao da oni najmanji među nama imaju tako snažan utjecaj na našu opću dobrobit.
Vježbanje
Lagana tjelovježba aktivira vagusni živac. No, pripazite da ne pretjerate. Pri velikim naporima aktivira se simpatički sustav jer je tijelo u stresu, pa to ima suprotni učinak od onog koji želimo.
Rizici stimulacije vagusnog živca
Za većinu ljudi stimulacija živca vagusa je sigurna. Ali postoji određeni rizik, kako zbog operacije ugradnje uređaja tako i zbog stimulacije mozga.
Kirurški rizici
Kirurške komplikacije s implantiranom stimulacijom živca vagusa su rijetke i slične su opasnostima drugih vrsta operacija. Oni uključuju:
- Bol na mjestu gdje je napravljen rez radi implantacije uređaja
- Infekcija
- Poteškoće s gutanjem
- Paraliza glasnica, koja je obično privremena, ali može biti i trajna
Nuspojave nakon operacije
Neke od nuspojava i zdravstvenih problema povezanih s implantiranom stimulacijom vagusnog živca mogu uključivati:
- Glasovne promjene
- Promuklost
- Grlobolja
- Kašalj
- Glavobolje
- Kratkoća daha
- Poteškoće s gutanjem
- Trnci ili bockanje kože
- Nesanica
- Pogoršanje apneje u snu
Za većinu ljudi nuspojave su podnošljive. S vremenom se mogu smanjiti, ali neke nuspojave mogu ostati neugodne sve dok koristite implantiranu stimulaciju vagusnog živca.
Podešavanje električnih impulsa može pomoći u smanjenju tih učinaka. Ako su nuspojave nepodnošljive, uređaj se može privremeno ili trajno isključiti.
Daljnja istraživanja i razmatranja
Budući da živac vagus ima putove do gotovo svakog organa u tijelu, istraživači žele vidjeti može li stimulacija pomoći drugim stanjima.
Ovi uvjeti uključuju:
- upala reumatoidnog artritisa
- zastoj srca
- upala od dijabetes melitusa
- stalno štucanje
- abnormalni srčani ritam
- upala od Crohnove bolesti
U slučaju reumatoidnog artritisa, koji pogađa 1,3 milijuna odraslih osoba u SAD-u, studija iz 2016. pokazala je da stimulacija vagusnog živca može pomoći u smanjenju simptoma. Pojedinci koji nisu reagirali na druge tretmane prijavili su značajna poboljšanja, dok nisu primijećene ozbiljne nuspojave.
Ovo se smatralo pravim otkrićem u tome kako stimulacija nervusa vagusa može liječiti ne samo reumatoidni artritis, već i druge upalne bolesti, kao što su Crohnova, Parkinsonova i Alzheimerova bolest.
Reference:
https://www.webmd.com/brain/vagus-nerve-what-to-know
https://www.mayoclinic.org/tests-procedures/vagus-nerve-stimulation/about/pac-20384565
https://štitnjača.hr/zdrav-zivot/zdravlje/vagus-zivac-komunikacija-izmedu-mozga-i-tijela/
https://www.healthline.com/human-body-maps/vagus-nerve
https://www.medicalnewstoday.com/articles/318128#Vagus-nerve-stimulation
https://www.psychologytoday.com/us/basics/vagus-nerve
Slika preuzeta sa https://www.wallpaperflare.com/black-and-brown-nerve-illustration-neurons-digital-art-no-people-wallpaper-phwpd
