Vaskulitis je upala krvnih žila, koja uzrokuje promjene u stijenkama krvnih žila, uključujući zadebljanje, slabljenje, sužavanje i ožiljke. Postoje mnoge vrste vaskulitisa. Neki oblici prolaze u kratkom vremenu (akutni vaskulitis), dok su drugi dugotrajni (kronični vaskulitis).
Vaskulitis može biti vrlo opasan kada organi i tkiva ne dobivaju dovoljno krvi. Ovaj nedostatak krvi može rezultirati oštećenjem organa i tkiva, pa čak i smrću.
Vaskulitis može biti primaran ili posljedica nekog lijeka, otrova, injekcije, drugih antigena ili drugih bolesti. Ponekad je vaskulitis ograničen na samo jedan organ, a ponekad zahvaća više sustava. Upala može zahvatiti svaku žilu, arteriju, venu, venulu i kapilaru.
Vaskulitis može utjecati na svakoga, iako su neke vrste vaskulitisa češće među pojedinim skupinama. Neki oblici vaskulitisa ne zahtijevaju liječenje, dok drugi mogu uključivati liječenje, često uz dugotrajno uzimanje lijekova.
Simptomi vaskulitisa
Simptomi vaskulitisa mogu biti primarni i sekundarni. Primarni simptomi su većinom vezani uz zasebnu bolest, dok su sekundarni uglavnom formirani kao druge komplikacije bolesti. Takvi simptomi se često pojavljuju kod psorijaze, šarlaha, meningitisa i tifusa.
Simptomi vaskulitisa razlikuju se ovisno o tome koje su krvne žile zahvaćene i, kao rezultat toga, koji organi su pogođeni.
Uobičajeni znakovi i simptomi vaskulitisa uključuju:
- Groznicu
- Umor
- Gubitak težine
- Bol u mišićima i zglobovima
- Gubitak apetita
- Utrnulost ili slabost
Kao što smo već rekli simptomi ovise o vrsti vaskulitisa. Često se pojavljuje osip na koži koji može izgledati poput malih krvarenja. Ako je bolest pogodila unutarnje organe kao npr. srce – lako može doći do srčanog udara. Srčanom udaru često prethodi aritmija, bol u prsima te otežano disanje.
Učestalije vrste vaskulitisa i simptomi
- Behcetov sindrom – ovo stanje uzrokuje upalu arterija i vena, a često se pojavljuje u 20-im i 30-im godinama. Simptomi uključuju čireve u ustima i na genitalijama, upalu očiju i akne poput lezija na koži.
- Burgerova bolest – uzrokuje upalu i ugrušak u krvnim žilama u vašim udovima. Simptomi mogu uključivati bol u rukama i nogama te čireve na prstima i nožnim prstima. Ovaj poremećaj je povezan s pušenjem cigareta.
- Churg-Straussov sindrom – ova bolest, poznata i kao alergijska granulomatoza i alergijski angiitis, najčešće utječe na krvne žile u plućima i često je povezana s astmom.
- Krioglobulinemija – ovo stanje je često povezano s hepatitisom C. Simptomi uključuju osip, koji se naziva purpura, na donjim ekstremitetima, artritis, slabost i oštećenja živaca (neuropatija).
- Arteritis divovskih stanica – ovo stanje obično se javlja kod osoba starijih od 50 godina. Riječ je o upali arterija u području glave, koja može uzrokovati glavobolju, osjetljivost, bol u čeljusti prilikom žvakanja, zamagljen ili dvostruki vid, pa čak i sljepoću.
- Henoch-Schonleinova purpura – ovo stanje je uzrokovano upalom krvnih žila kože, zglobova, crijeva i bubrega. Znakovi i simptomi mogu uključivati bol u trbuhu, krv u mokraći, bol u zglobovima, osip, tj. purpura na području stražnjice, nogu i stopala. Henoch-Schonleinova purpura obično se javlja kod djece, no moguća je i u kasnijoj dobi.
- Hipersenzitivni vaskulitis – primarni znak ovog stanja su crvene mrlje na koži. Ove mrlje mogu biti uzrokovane i alergijom, najčešće na lijekove ili zbog infekcije.
- Kawasakijeva bolest – poznata je i kao mukokutani sindrom limfnih čvorova, a najčešće pogađa djecu mlađu od pet godina. Simptomi uključuju groznicu, osip kože i upalu očiju.
- Mikroskopski poliangiitis – ovaj oblik vaskulitisa utječe na male krvne žile u bubrezima, plućima i na koži. Simptomi uključuju oštećenja kože, groznicu, gubitak težine, glomerulonefritis, tj. upalu malih krvnih žila u bubrezima te oštećenje živaca.
- Poliarteritis nodosa – ovaj oblik vaskulitisa utječe na srednje krvne žile u različitim dijelovima tijela, uključujući kožu, srce, bubrege, periferne živce, mišiće i crijeva. Simptomi uključuju purpuru, bol u mišićima, zglobovima i bol u trbuhu te probleme s bubrezima.
- Takayasu arteritis – ovaj oblik vaskulitisa uključuje najveće arterije u tijelu, uključujući aortu, a obično se javlja kod mlađih žena. Simptomi uključuju osjećaj tuposti ili hladnoće u ekstremitetima, smanjenje ili odsutnost pulsa, visoki krvni tlak, glavobolju i poremećaj vida.
- Granulomatoza s poliangiitisom – nekad poznata i kao Wegenerova granulomatoza, uzrokuje upalu krvnih žila u nosu, sinusima, grlu, plućima i bubrezima. Simptomi mogu uključivati kroničnu upalu sinusa i krvarenje iz nosa. Bubrezi su često pogođeni, iako većina ne primjećuje simptome dok bolest ne uznapreduje.
Uzroci vaskulitisa
Imunosni vaskulitis se javlja kada imunološki sustav pogrešno prepoznaje stanice krvnih žila kao strano tijelo te ih iz tog razloga napada, kao da je riječ o bakterijama ili virusima. Još uvijek nije potpuno jasno zašto se to događa, no infekcije, neke vrste raka, određeni poremećaji imunološkog sustava ili alergijske reakcije mogu biti okidač.
Krvne žile pogođene vaskulitisom postaju upaljene, zbog čega dolazi do sužavanja krvnih žila i smanjenja količine krvi (a time i kisika i hranjivih tvari) koja dolazi do tkiva i organa.
U nekim slučajevima, u zahvaćenim krvnim žilama može se formirati ugrušak, koji ometa protok krvi. Ponekad, umjesto sužavanja krvnih žila, može doći do njihovog slabljenja ili formiranja udubljenja (aneurizme), što je po život opasno stanje.
- Primarni vaskulitis (vaskulitis bez poznatog uzroka) – kod mnogih oblika vaskulitisa uzrok je nepoznat. Ovi oblici nazivaju se primarni vaskulitis.
- Sekundarni vaskulitis (vaskulitis koji nastaje zbog neke druge bolesti) – oblici vaskulitisa kod kojih je uzrok sekundarna bolest uključuju:
- Infekcije – neki oblici vaskulitisa javljaju se kao odgovor na infekciju. Primjerice, većina slučajeva krioglobulinemije je rezultat infekcije virusom hepatitisa C, dok su neki slučajevi poliarteritis nodose uzrokovani virusom hepatitisa B.
- Bolesti imunološkog sustava – vaskulitis se također može pojaviti kao posljedica nekih bolesti imunološkog sustava, poput reumatoidnog artritisa, lupusa i skleroderme.
- Alergijske reakcije – ponekad alergijske reakcije na lijekove mogu izazvati vaskulitis.
- Rak krvi – rak koji utječe na krvne stanice, uključujući leukemiju i limfom, može izazvati vaskulitis.
Dijagnoza vaskulitisa
Dijagnozu vaskulitisa potrebno je utvrditi biopsijom zbog potencijalno toksičnog liječenja pojedinih oblika. Do potencijalne dijagnoze vaskulitisa dolazi se putem rezultata laboratorijskih nalaza krvi i mokraće kao i radioloških ispitivanja kao što su: ultrazvuk, rendgensko snimanje, kompjuterizirana tomografija – CT, magnetska rezonanca MR i angiografija.
Osim toga vaskulitis nije uvijek jednostavno dijagnosticirati, ponekad je potrebno koristiti čitav niz dijagnostičkih metoda prije nego se otkrije točan uzrok i vrsta vaskulitisa. Kao što ste i sami imali priliku vidjeti – vrsta vaskulitisa je mnogo, a uzroci nastanka još nisu u potpunosti razjašnjeni.
Liječenje vaskulitisa
Liječenje vaskulitisa ovisi o vrsti vaskulitisa, ozbiljnosti stanja i općem zdravlju. Iako neke vrste vaskulitisa pokazuju poboljšanje bez liječenja, kao što je Henoch-Schonleinova purpura, druge vrste mogu zahtijevati liječenje uz dugotrajnu primjenu lijekova.
Vaskulitis se liječi ovisno o stupnju nastalog oštećenja. Ponekad se u liječenju vaskulitisa primjenjuje i kemoterapija. Liječenja vaskulitisa je usmjereno na otklanjanje upale krvnih žila.
Lijekovi koji se koriste za liječenje vaskulitisa uključuju:
- Kortikosteroidi za kontrolu upale – tretman za mnoge vrste vaskulitisa sastoji se od kortikosteroida, kao što je prednizon ili metilprednizolon (Medrol), za kontrolu upale. Nuspojave ovih lijekova mogu biti teške, osobito ako se uzimaju tijekom dužeg vremenskog razdoblja, a one mogu uključivati povećanje tjelesne težine, dijabetes i osteoporozu. Liječnik će vjerojatno propisati najnižu dozu lijeka za kontrolu ove bolesti.
- Lijekovi za kontrolu imunološkog sustava – u težim slučajevima vaskulitisa, ili u slučaju izostanka poboljšanja kod primjene kortikosteroida, možda će biti potrebno liječenje s citotoksičnim lijekovima koji ubijaju stanice imunološkog sustava odgovorne za izazivanje upale. Citotoksični lijekovi uključuju azatioprin (Azasan, Imuran) i ciklofosfamid (Cytoxan). Drugi lijek koji pomaže kod odgovora imunološkog sustava je rituksimab (Rituxan), lijek koji je odobren za liječenje granulomatoze s polianiitisom i mikroskopskog poliangiitisa, uz kortikosteroide. Lijekovi koji se koriste, ali su još uvijek u fazi testiranja su mikofenolatom (CellCeptu), infliksimab (Remicade), adalimumab (Humira) i anakinra (Kineret).
Samopomoć i prevencija kod vaskulitisa
Kako biste spriječili nastanak vaskulitisa potrebno je pridržavati se nekoliko jednostavnih pravila:
- Pokušajte poraditi na zdravom bioritmu. Pokušajte svaki dan spavati i ustajati se u isto vrijeme. Ako je potrebno poradite i na kvaliteti prostora u kojem spavate kako biste se osjećali što ugodnije i kako biste se svaki dan uspjeli što bolje odmoriti. Dok spavate, vaš imunološki sustav se puni energijom.
- Ako je potrebno odmarajte barem jednom dnevno barem pola sata ili sat vremena. Taj odmor trebao bi biti dovoljan kako biste uspjeli izdržati sve dnevne obaveze.
- Hranite se zdravo, konzumirajte raznovrsnu prehranu, a posebno onu bogatu mineralima i vitaminima.
- Vježbanje najmanje pola sata svakog dana trebalo bi postati vašom novom rutinom.
- Nastojte kontrolirati stresne situacije oko vas, a ako zbog radnog mjesta ne uspijevate kontrolirati stres – pokušajte meditirati nakon posla ili pak razmislite o promjeni radnog mjesta. Plaću nikada nemojte uspoređivati s cijenom zdravlja. Ako ste pokušali učiniti sve što je u vašoj moći, a nadređeni ne pokazuju razumijevanje niti zahvalnost – vrijeme je za odlazak.
- Kada ste bolesni ili imate neku tegobu – otiđite liječniku i recite mu o čemu se radi. Izbjegavajte uzimati lijekove na svoju ruku, jer neki lijekovi mogu utjecati na rad imunološkog sustava.
- Ako primijetite simptome vaskulitisa, obratite se liječniku. Liječenjem u ranoj fazi, može se izbjeći napredak bolesti.
Prirodno liječenje vaskulitisa
Prije svega bitno je naglasiti da navedeni prirodni pripravci nisu zamjena za adekvatnu liječničku terapiju. Autoimune bolesti, iznimno je teško liječiti, stoga imajte na umu da samo primjenom ovih prirodnih preparata nećete poboljšati vaše stanje. Prirodna medicina djeluje, ali postoje bolesti odnosno stanja koja jednostavno zahtijevaju agresivniji pristup od onog što ga pružaju biljke. Međutim, kao dodatna terapija ove biljke mogu pomoći ublažiti neugodnost simptoma.
- Omega 3 i omega 6 masne kiseline – vrlo važan dodatak u borbi s autoimunim bolestima zbog niza protuupalnih svojstava. Pokušajte s uljem lana, noćurka i crnog ribiza.
- Dhea je hormon čiji se manjak povezuje s nizom bolesti. Dhea će vam pomoći kod ublažavanja stresa jer blokira izlučivanje hormona stresa kortizola.
- Sikavica vam može poslužiti za detoksikaciju organizma, izbacivanje teških metala i toksina.
- Vitamin D je sposoban aktivirati stanice imuniteta.
- Antioksidansi također mogu pomoći u liječenju autoimunih bolesti. Konzumirajte namirnice bogate vitaminima C i E, beta karotenom, koenzimom q10, selenom, proantocijanidinima.
- U liječenju autoimunih bolesti pomaže i kanabis koji je kod nas još uvijek zabranjen. Novija istraživanja pokazuju da THC djeluje na DNK, te bi mogao biti učinkovit na artritis, lupus, kolitis multiplu sklerozu i razne druge upalne bolesti.
Oko primjene bilo koje od preporučenih namirnica najprije se konzultirajte s liječnikom odnosno stručnjakom koji će vas uputiti u način korištenja navedenih preparata, te koji će vam reći smijete li neke od ovih preparata koristiti ovisno o osnovnoj terapiji koja vam je propisana.
Preuzeto sa https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/vaskulitis-vrste-uzroci-simptomi-i-lijecenje
2 razmišljanja na “Vaskulitis – uzrok, simptomi i liječenje”