Vino je dobro za zdravlje, ali ne ako ga se konzumira pretjerano. Bijelo i crno, slatko i suho, odabir je vaš ali svako od njih će goditi organizmu.
Crno ili bijelo
Glavni sastojak bijelog vina je bijelo grožđe bez koštica i kožice. Većina bijelog vina ima sladak i voćni okus, no naravno to ovisi i o sorti grožđa.
Crno je vino napravljeno od tamno crvenog grožđa, a razlika je i u tome što se koriste i koštice i kožica koji vinu daju i okus i boju, te su razlog zašto je crno vino jačeg okusa.
Želimo li uživati u crnom vinu, treba prihvatiti preporuke najvećeg dopuštenog dnevnog unosa – do 150 ml za žene i do 200 ml za muškarce uz barem dva dana u tjednu bez alkohola.
Zdravi model prehrane
Naime, mediteranska hrana, koja uključuje ribu, maslinovo ulje i voće i povrće, uz čašu crnog vina smatra se najprikladnijim modelom zdrave prehrane. Blagotvoran učinak takve prehrane na ljudsko zdravlje ima mnoštvo znanstvenih tvrdnji.
Epidemiološke studije otkrile su da unatoč masnoj prehrani Francuzi imaju nižu masnoću u krvi od Amerikanaca i Europljana. Sve je više znanstvenih istraživanja koja potvrđuju da je najveći čimbenik ovog tzv. francuskog paradoksa upravo redovita upotreba crnog vina.
Ljekovito djelovanje vina
- Odmašćuje i čisti krv.
- Pomaže kod anemije.
- Povećava otpornost.
- Poboljšava probavu.
- Pomaže detoksikaciju tijela.
- Čuva stanice od oštećenja.
- Ublažava menstrualne bolove.
- Smanjuje rizik od raka debelog crijeva, pluća, dojke i prostate.
- Smanjuje učestalost kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i moždanog udara.
- Smanjuje rizik od stvaranja žučnih kamenaca.
Crno vino i rizik od kardiovaskularnih bolesti
Postoje brojni (uvjerljivi) dokazi da crno vino ili, preciznije, polifenoli crnog vina podižu zaštitnu HDL frakciju kolesterola i istovremeno preveniraju dizanje LDL frakcije i njenu oksidaciju koja uzrokuje nastanak plakova.
Ako se, dakle, držite navedene dnevne doze crnog vina vaš se rizik naglog obolijevanja od srca i krvožilnog sustava (iznenadne smrti) smanjuje za 30-50%. Možete gutati kojekakve pilule, ali uvjeravam vas da “kemija” nikad nije tako dobra kao majčica priroda. Kad bi čovjek u mladosti znao što mu popravlja kvalitetu života u starosti, ponašao bi se sasvim drukčije. Nažalost, to nije slučaj, a posljedice su dobro poznate. Naime, smrtnost od bolesti srca još uvijek su na samom vrhu ljestvice. Čak kad iza sebe imate prvi srčani udar, crno vino pomaže da ne dođe do onog drugog koji može biti koban. Kako? Postoje brojni (uvjerljivi) dokazi da crno vino ili preciznije polifenoli crnog vina podižu zaštitnu HDL frakciju kolesterola i istovremeno preveniraju dizanje LDL frakcije i njenu oksidaciju koja uzrokuje nastanak plakova. Ukratko, polifenoli iz crnog vina su snažni antioksidansi koji djeluju i dok spavate, naravno pod uvjetom da redovno trošite crno vino. Oni sprečavaju nastanak ugrušaka koji, kad uplovi na suženo mjesto krvne žile, izaziva opstrukciju poznatu kao sindrom “srčanog udara”. Ako nema hrane i kisika za srčani mišić koji neumorno radi nastaje akutni nedostatak kisika – ishemija.
Zašto su važni polifenoli?
„Francuski paradoks“ je termin koji objašnjava kako francuska kuhinja sadrži mnogo više zasićenih masnih kiselina od većine kuhinja drugih zemalja, no istodobno je stopa obolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ondje manja. Istraživanja su pokazala da su za to dijelom zaslužni polifenoli iz crnog vina. No nisu jedini jer francuska prehrana sadržava znatno manje, ali češće obroke pripremljene od svježih namirnica, polagani „ritual“ jedenja, velik unos maslinova ulja, vode i korištenje brojnih začinskih biljaka uz relativno dosta tjelesne aktivnosti, odnosno kretanja.
Polifenoli su kemijski spojevi biljaka uključeni u njihov metabolizam koji se razvijaju kad je biljka napadnuta bolešću ili UV zrakama. Najvažnije skupine su flavoni, flavonoli, flavanoni i antocijani koji imaju antioksidativni učinak kod čovjeka. Iz crnog vina izoliran je polifenol resveratrol, za koji se smatra da je zaslužan za dobar učinak crnog vina. Resveratrol je proantocijanid te se nalazi u kožici i sjemenkama grožđa, ribizu, brusnici, ali i kikirikiju.
U studijama na životinjama pokazalo se da djeluje protiv agregacije trombocita sprečavajući stvaranje ugrušaka, inhibira oksidaciju LDL – kolesterola prekidajući prvi korak u stvaranju masnih naslaga uz stijenku arterija, odnosno nastanku ateroskleroze, a ima i određeni antikancerogeni učinak.
Na tržištu postoje brojni dodaci prehrani koji sadrže resveratrol. Ipak, brojne studije ukazuju na to da je sadržaj samog resveratrola u crnom vinu ipak nedostatan za veći učinak. Danas se smatra da povoljan učinak crnog vina zapravo potječe od međusobnog djelovanja svih polifenola sadržanih u vinu, u kombinaciji s mediteranskom prehranom i stilom života.
Utjecaj na probavu
Studija iz 2019. objavljena u časopisu Gastroenterology otkrila je da oni koji piju crno vino imaju veći broj različitih korisnih bakterija u crijevima u usporedbi s onima koji ne piju crno vino. Sličan učinak nema bijelo vino, kao ni druge vrste alkohola prema istraživanju koje je obuhvatilo 900 blizanki. Veći broj različitih bakterija (i proporcionalno više nekih vrsta umjesto ostalih) pomaže u probavi, funkcioniranju imunološkog sustava i kontroliranju težine. Nezdravi disbalans crijevnih bakterija povezan je s debljanjem i osjetljivošću na neke bolesti. Ta je studija pokazala da su oni koji piju crno vino u manjoj opasnosti od pretilosti i imaju niži loš kolesterol LDL od onih koji ga ne piju. I to ne mora značiti da piju svaki dan. Istraživanje je pokazalo da ga je dovoljno piti jednom u dva tjedna da bi se postigao opisani učinak.
Dobro je za eliminaciju bakterija u usnoj šupljini
Iako se mnogi žale zbog mrlja koje ostaju na zubima nakon ispijanja crnog vina, ono bi zapravo moglo biti dobro za naše zube. Španjolski znanstvenici su tijekom jednog od prijašnjih istraživanja u različite tekućine uronili kulture bakterija koje uzrokuju dentalne bolesti i otkrili da je crno vino najučinkovitije u eliminaciji bakterija iz usne šupljine.
Povoljno utječe na mozak
Jasno nam je da moždana aktivnost s godinama slabi. No, umjereno uživanje u alkoholu – otprilike jedna čaša vina uz večeru – možda može pomoći da mozak duže ostane jednako brz. Istraživanje koje je uključivalo 1500 ljudi objavljeno u časopisu Clinical Nutrition pokazalo je da ljudi od 65 godina na više koji uživaju u malim ili srednjim količinama alkohola, pogotovo vina, imaju veći ukupni moždani volumen od onih koji ne piju. Iako moždani volumen nije isto što i njegova kognitivna funkcija, zna se da s demencijom i Alzheimerovom bolešću mozak atrofira pa je veći volumen mozga dobar znak.
Vino je izvor mladenačkog izgleda
Kažu da mnogi mudraci vjeruju da je fontana mladosti ispunjena vinom, a sve zato što je ono puno sastojaka koji usporavaju starenje stanica. Oni koji piju vino imaju veće šanse da će živjeti dugo, od onih koji uživaju ostala alkoholna pića. U njemu se nalaze supstance koje pomlađuju tijelo aktivirajući kemikalije koje štite od bolesti vezanih uz starenje.
Poboljšava ravnotežu
Doduše, do ove se tvrdnje došlo provođenjem eksperimenta nad laboratorijskim miševima kod kojih je prehrana bogata resveratrolom – spojem koji se nalazi u crnom vinu – tijekom vremena dovela do poboljšanja ravnoteže.
Čaša crnog vina
Suha crna vina koja su gusta i neprozirna, koja se prelijevaju plavičasto kada čašu okrenete svijetlu, najbogatiji su izvor flavonoida. Mjera crnog vina i dalje ostaje ključ za razumijevanje ljekovitih učinaka; dvije čaše dnevno za muškarca i jedna čaša za žene. Prema tome, svako zavaravanje logikom “više vina bolje djelovanje” je optička varka. Jedno je umjereno piti, a drugo napiti se. Vinopije neće imati nikakvih koristi i gotovo nikakve zaštite jer su na djelu snažni negativni učinci karakteristični za sve alkoholičare.
Normalno je za očekivati da ćete postaviti slijedeće pitanje; ako postoji ljekoviti učinak crnog vina, zašto ne bi postojao učinak soka od grožđa?
Flavonoidi vina
Zaštitni čimbenik je resveratrol (RES) koji ima anti-upalne i anti-kancerogene sposobnosti u živom organizmu. Osim u vinu, RES se može u manjim količinama utvrditi u crnom dudu, kikirikiju i malinama.
Djelatne tvari (flavonoidi) optimalno ulaze u tijelo i djeluju kada su u blagoj otopini alkohola koji nije umjetno dodan već je nastao prirodnim vrenjem. Sok od grožđa nema stopostotni učinak kao vino. Naime, zadržana je sposobnost redukcije stvaranja ugrušaka, ali nije zadržano dragocjeno svojstvo blokade oksidacije kolesterola.
