Ocat poznajemo kao začin jelima, a nadasve se primjenjuje u oplemenjivanju okusa salata pripremljenih od sirovog povrća. Brojne svjetske kuhinje koriste ocat kao dodatak gotovim jelima, spravljenim s manjom količinom masti, odnosno ulja i soli. Ocat ima to svojstvo da daje stanoviti originalni okus i dijetalnim obrocima, bez opasnosti pojave neželjenih posljedica. Ocat koji se u kulinarstvu svakodnevno upotrebljava, otopina je octene kiseline.
Obično je koncentracija octene kiseline 50 g na litru otopine. Češće se koncentracija u ovom slučaju izražava u obliku postotaka, pa se nerijetko govori da je kuhinjski ocat 5-6%-tna otopina octene kiseline. Octena kiselina je slaba organska kiselina koja i daje ovoj namirnici karakterističan kiseli okus. Ocat se proizvodi vrenjem vina ili nekih drugih alkoholnih napitaka. Pojedini mikroorganizmi odgovorni su za zakiseljavanje ili acidifikaciju i pretvaraju etilni alkohol u octenu kiselinu. U prvom redu je za taj proces najvažnija bakterija iz roda Bacillus, poznata pod nazivom B. acetobacter. Ova bakterija raste i razmnožava se uz prisustvo kisika i malih količina alkohola, te svojim metabolizmom potiče stvaranje octene kiseline iz alkohola.
Vrlo je rijetko zabilježena nepodnošljivost octa kao namirnice, i to kod ljudi koji su skloni alergijama izazvanim kvascima ili fermentiranim proizvodima. Karakteristični simptomi koji se u tom slučaju javljaju su glavobolja i urtikarija.
Ljekovita svojstva
Polifenoli u grožđu čine ocat antioksidansnom namirnicom, sposobnom boriti se protiv štetnog djelovanja slobodnih radikala, odgađajući stanično starenje.
Vinski ocat jak je antioksidans bogat kalcijem, magnezijem, željezom, fosforom, kalijem i bakrom. Djeluje protuupalno, pa se koristi kao sredstvo za dezinfekciju, za ispiranje rana, kod upala i za snižavanje povišene temperature.
Također pomaže u kontroli apetita i tjelesne mase, kod proširenih vena, glavobolje, grlobolje, kašlja i mučnine. Ipak, zbog svog sadržaja ne preporučuje se konzumacija osobama koje imaju problema sa želučanom kiselinom.
Isto tako, ocat može zbog prisutnosti octene kiseline pomoći kod snižavanja razine šećera u krvi.
Zahvaljujući adstrigentnom učinku, vinski ocat, poput jabučnog octa, djeluje glatko na kožu, jer pogoduje zatvaranju pora: često se koristi u kozmetičkim tretmanima za proizvodnju maski ili obloga za ton i regeneraciju kože.
Kontraindikacije
Da biste postigli korisne učinke octa, dovoljno je upotrijebiti količinu koja se obično koristi za pripremu salate.
Uzimanje velikih količina octa ne preporučuje se ako bolujete od žgaravice, ali i kod dijabetičara: višak octa može utjecati na količinu glukoze i inzulina u krvi, kao i imati aditivni učinak u kombinaciji s lijekovima protiv dijabetesa.
Uz to, ocat snižava krvni tlak: stoga se ne preporučuje ako uzimate antihipertenzivne lijekove.
U svakom slučaju, poželjno je konzultirati se s liječnikom.
