Visoki krvni tlak – uzrok, simptomi i liječenje

Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija također se naziva „tihi ubojica“ jer često ne pokazuje nikakve simptome, a bolesnici ne osjećaju nikakve promjene sve dok prvi puta ne izmjere tlak. Obzirom na ovu činjenicu tijekom godina može polagano činiti štetu vašem tijelu, a da toga niste niti svjesni.

Krvni tlak je određen količinom krvi koju pumpa srce, te veličinom i stanjem arterija. Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija je trajno povišenje sistoličkog krvnog tlaka ≥ 140 mmHg, dijastoličkog ≥ 90 mmHg ili obiju vrijednosti u mirovanju.
Mnogi drugi faktori mogu utjecati na krvni tlak, uključujući volumen tekućine u tijelu, sadržaj soli u tijelu, stanje bubrega, živčanog sustava, krvnih žila, i razine različitih hormona u tijelu.
Uzrok “esencijalne” hipertenzije ne može se ustanoviti. Ona može biti uzrokovana genetskim faktorima i faktorima okoliša, kao što su unos soli ili drugi. Esencijalna hipertenzija obuhvaća preko 95% svih hipertenzija.

“Sekundarna” hipertenzija je hipertenzija izazvana nekim drugim poremećajem, a to je ona u kojoj je uzrok poznat. To mogu biti:
• tumori nadbubrežne žlijezde
• Cushingov sindrom
• bubrežni poremećaji
• glomerulonefritis
• tromboza bubrežnih vena
• okluzija bubrežne arterije (stenoza bubrežne arterije)
• embolija bubrežne arterije
• zatajenje bubrega
• korištenje lijekova, droga, ili drugih kemijskih sredstava
• trudnoća ili korištenje oralnih kontraceptiva
• hemolitički-uremički sindrom
• Henoch-Schonleinova purpura
• periarteritis nodosa
• enteritis zbog zračenja
• retroperitonealna fibroza
• Wilmsov tumor
• drugi poremećaji

Koji su najčešći uzroci povišenog krvnog tlaka?

Brojni faktori utječu na krvni tlak. Na neke možemo, a na neke ne možemo utjecati. Najčešći uzroci povišenog krvnog tlaka su pretilost, prevelik unos soli, stres i tjeskoba, previše alkohola, pušenje te hipertenzije u obitelji i dijabetes. Krvni tlak varira tijekom dana, a najniži je noću dok spavamo. Krvni tlak je viši kod aktivnih osoba.

Simptomi

U većine ljudi povišeni krvni tlak ne uzrokuje simptome, unatoč podudarnosti da se istodobno mogu pojaviti određeni simptomi za koje je prošireno mišljenje (ali pogrešno) da su posljedica povišenog krvnog tlaka: glavobolja, krvarenje iz nosa, vrtoglavica, crvenilo lica i zamor. Premda ljudi s povišenim krvnim tlakom mogu imati ove simptome dokazano je da se ti simptomi jednako često pojavljuju u ljudi koji nemaju povišeni krvni tlak. Savjet: svakako se dobro posavjetovati sa liječnikom.

Povišeni krvni tlak vrlo često dovodi do niza komplikacija kao što su:

• hipertenzivna bolest srca
• infarkt srca
• kongestivno zatajenje srca
• oštećenje krvnih žila (ateroskleroza)
• disekcija aorte
• oštećenje bubrega
• zatajenje bubrega
• moždani udar
• oštećenje mozga
• gubitak vida

Liječenje visokog krvnog tlaka

Osnovni cilj liječenja je sniženje povišenih vrijednosti krvnog tlaka, prevencija komplikacija, smanjenje ukupnog pobola, smanjenje invalidnosti i produljenje života.

Liječenje povišenog krvnog tlaka sastoji se u promjeni i održavanju zdravih životnih navika i u primjeni lijekova za snižavanje krvnog tlaka.

Promjene životnih navika sastoje se u:

• održavanju optimalne tjelesne težine (ITM manji od 25kg/m², opseg struka manji od 102 cm za muškarce i 88 cm za žene),
• zdravoj i uravnoteženoj prehrani,
• prehrani prilagođenoj zdravstvenom stanju , npr. kod šećerne bolesti,
• smanjenju unosa soli (max.5-6 grama soli na dan),
• prehrani koje ne sadrži tzv. skrivenu sol poput suhomesnatih proizvoda, gotovih i polugotovih jelima,gotovih juha ( tzv. juha iz vrećice) i jela s dodatkom aditiva natrijev glutamat,
• smanjenju unosa masti,
• redovitoj tjelesnoj aktivnosti u skladu s zdravstvenim stanjem i dobi ( brzo hodanje,trčanje, planinarenje, plivanje, vožnja biciklom),
• ograničenju unosa alkohola,
• prestanku pušenja,
• povećanju unosa ribe, voće,povrća, maslinovog ulja i hrane s niskim udjelom zasićenih masti.

Liječenjem povišenog krvnog tlaka cilj je postići vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka manje od 140 mmHg, jedino se starijima od 80 godina dopuštaju vrijednosti do 150 mmHg. Ciljne vrijednosti donjeg ili dijastoličkog krvnog tlaka (u narodu poznat kao „srčani tlak“) su 90 mmHg, osim kod dijabetičara 85 mmHg. Vrsta lijeka s kojim se započinje liječenje ovisi o visini krvnog tlaka, dobi pacijenta, pridruženim komplikacijama i drugim zdravstvenim stanjima (npr. šećerna bolest, angina pektoris, nakon infarkta itd.). U pravilu se liječenje započinje jednim antihipertenzivnim lijekom , te se nakon dva do četiri tjedna radi procjena uspješnosti terapije. Ako se ne postižu ciljne vrijednosti, potrebno je postepeno povisivati dozu lijeka do maksimalne dozvoljene dnevne doze (ovo osobito naglašavam jer većina pacijenta očekuje uspješnost terapije nakon popijenih nekoliko tableta) i/ ili dodati lijek iz neke druge skupine lijekova. Liječnik mora pratiti ustrajnost pacijenta, a pacijent mora biti ustrajan u terapiji i samokontroli povišenog krvnog tlaka.

Pogreške u liječenju povišenog tlaka

Pojedini pacijenti skloni su uzimanju terapije samo kad im krvni tlak „skoči“. Takav način liječenja nije preporučljiv, a kod nekih lijekova može biti i opasan. Promjenu terapije i dozu lijeka treba dogovarati sa svojim liječnikom. Ne prekidajte terapiju kada se postignu „normalne vrijednosti“ krvnog tlaka, pa upravo je i cilj terapije da su vrijednosti krvnog tlaka unutar preporučenih vrijednosti. Nagli skok tlaka nakon stresa ili uzbuđenja potrebno je prvo liječiti sredstvima za umiranjem, ako nakon jedan do dva sata ne dođe do pada krvnog tlaka potrebno je potražiti savjet liječnika.

Sindrom bijele kute

Pojedini pacijenti imaju povišeni krvni tlak samo u liječničkoj ordinaciji, no u kućnim uvjetima nemaju povišeni krvni tlak. Tako povećanje krvnog tlaka posljedica je stresa i tjeskobe zbog samog pregleda i straha pacijenta da sa njegovim zdravljem nešto neće biti uredu. Dijagnoza sindroma bijele kute potvrđuje se ponavljanim mjerenjima krvnog tlaka u ordinaciji i kod kuće, te kontinuiranim mjerenjem krvnog tlaka tijekom 24 sata.

Regulacija tlaka prehranom

Patite li od visokog krvnog tlaka, povrće i voće neizostavno mora više puta u danu biti na vašem jelovniku. Više je razloga tome.

Kalij
Povrće i voće sadrže kalij; mineralnu tvar koja snižava krvni tlak, a k tome ima zaštitnu ulogu protiv aritmije i srčanog udara. Kalija ima u rajčici, brokuli, špinatu i drugom zelenom lisnatom povrću, banani, naranči, mandarini i općenito citrusnom voću. Voće je izvrsna jutarnja i popodnevna užina. Ponesite sa sobom na posao naranču ili klementine.

Povrće bi svakako trebalo uključiti i u ručak i večeru. Srećom, jela ne trebaju biti komplicirana da bi bila kvalitetna. Kuhana blitva ili salata od zelene salate i matovilca dobro upotpunjuju sendvič od sira ili šunke kojeg često znamo jesti za večeru.

Nitrati
Spomen nitrata kao aditiva u prehrambenim proizvodima budi u nama negativne konotacije. Međutim, nitrati se prirodno nalaze u povrću i, štoviše, imaju pozitivan učinak na sniženje krvnog tlaka. Oni se putem kemijskih reakcija u organizmu prevode u dušikov monoksid. Ta mala molekula opušta krvne žile i tako pomaže sniženje visokog krvnog tlaka.

Osim toga, dušikov monoksid sprječava nakupljanja aterosklerotskog plaka i tako dodatno doprinosi zdravlju krvnih žila. I doista, brojne su znanstvene studije pokazale kako obilje povrća u prehrani doprinosi normalizaciji krvnog tlaka te čuva zdravlje srca i krvnih žila.

Što treba izbjegavati

Prekomjeran unos soli
Nismo svi osjetljivi na veću prisutnost soli u hrani. Osobe kojima sol smeta trebaju povesti računa o odabiru namirnica i načinu pripreme hrane. Ne znači to odricanje od blagovanja i obiteljskih okupljanja već samo znači voditi brigu o svome zdravlju. Prehrana preporučljiva osobama koje su osjetljive na povećan unos soli osim što doprinosi zdravlju srca i krvnih žila, pozitivno djeluje na vitalnost cijelog organizma.

Smanjen unos soli znači izbjegavati:

• suhomesnate proizvode poput slanine, pršuta, kobasica i sl.
• slane vrste sira (npr. feta sir)
• namirnice konzervirane u salamuri poput ribe, ukiseljenog povrća, maslina i sl. Pripremate li jela od kiselog kupusa ili repe, prethodno ih dobro isperite
• čips, pivske perece, krekere, slane bučine sjemenke i sl. Nadalje, u usporedbi s preslanim kupovnim kokicama, daleko su bolje one pripremljene kod kuće. Za njihovo „pucanje“ dovoljno je par kapi ulja, a soliti ih niti ne treba. Slično tome, umjesto slanog prženog kikirikija, valja se odlučiti za onaj u ljusci
• instant juhe, bujon kocke, sojin umak, gotove umake za jela s roštilja… jer nerijetko uz sol sadrže još i mononatrij-glutamat koji također povisuje krvni tlak
• brzu hranu (pomfrit, ćevape, pljeskavice, pizzu, hrenovke u tijestu, hot-dog,…), kupovni burek s mesom ili sirom, te druga gotova i polugotova jela. Naime, što je hrana više prerađena, veća je i vjerojatnost da je u njima značajna količina dodane soli.
• S druge strane valja se oslanjati na svježe pripremljena jela od namirnica u njihovom izvornom obliku. Također su u pripremi jela od koristi začinske biljke koje daju željenu puninu okusa.

Prekomjeran unos alkohola

Nezavisno o dobi, tjelesnoj masi i unosu soli, konzumiranje većih količina alkohola povisuje krvni tlak i prisutnost masnoća u krvi. Stoga se ženama preporučuje ograničiti konzumaciju alkohola na jednu jedinicu, a muškarcima na dvije jedinice dnevno. Jedna jedinica alkohola je 0.33 dl žestica, 1 dl vina, te 3 dl piva.

Zaključno se može reći kako je prehrana primjerena visokotlakašima u osnovi kvalitetna i raznovrsna. Lako je može primijeniti cijela obitelj što je nesumnjivo veliki poticaj i podrška oboljelim osobama na putu liječenja.