Vitamin K kao lijek

Vitamin K predstavlja skupinu strukturno sličnih organskih spojeva esencijalnih za organizam čovjeka. Ovi vitamini topljivi su u mastima i, zahvaljujući tome, skladište se u masnom tkivu i jetri. Vitamini K1 (fitomenadion) i K2 (menakinon) prirodnog su porijekla, dok se vitamin K3 (menadion) dobiva sintetski. Njihovo najpoznatije svojstvo upravo je svojstvo koagulacije pa je poznat i kao antihemoragični vitamin. Naime, vitamin K potreban je za aktivaciju (posttranslacijskim modifikacijama) nekih proteina uključenih u procese zgrušavanja krvi, a nije zanemariva i njegova uloga u metabolizmu kostiju i drugih tkiva. Najbolji izvor vitamina K je lisnato povrće (špinat, blitva, kelj)te voće kao avokado, kiwi i grejp.

Prirodni vitamin K je topljiv u mastima, pa njegovu apsorpciju koče ili onemogućavaju:

• sprječavanje dotoka žuči iz jetre u crijevo,
• teške bolesti jetre,
• loše pripremljena jela (jer je vitamin K vrlo osjetljiv na jake kiseline,jake lužine te svjetlo),
• sva stanja koja ometaju normalnu apsorpciju masti u probavnom traktu(prisutnost antibiotika,sulfonamida, Salicilata i dr.) steriliziranje crijeva te obilni proljevi

Sinergisti (pomagači) vitamina K jesu :

• vitamin C ,
• hormon rasta,
• vitamin A i
• vitamin E.

MANJAK VITAMINA K

Do manjka vitamina K dolazi kod izrazito nedostatnog unosa, malapsorpcije masti ili primjene kumarinskih antikoagulansa. Manjak je osobito čest u dojene djece, a remeti zgrušavanje krvi. Na dijagnozu se posumnja na osnovi nalaza rutinskih pretraga koagulacije, a potvrđuje ju se odgovorom na vitamin K. Liječenje se sastoji od primjene vitamina K na usta, ili parenteralno, kad je uzrok malapsorpcija masti ili kad je opasnost od krvarenja velika.

Manjak vitamina K smanjuje razine protrombina i drugih faktora koagulacije ovisnih o vitaminu K, uzrokujući poremećenu koagulaciju s mogućnošću krvarenja.

Manjak vitamina K može širom svijeta izazvati pobol i smrtnost dojenčadi. Manjak vitamina K uzrokuje hemoragičnu bolest novorođenčeta, do koje obično dolazi 1 do 7 dana nakon rođenja. U zahvaćene novorođenčadi, porodna trauma može uzrokovati intrakranijalno krvarenje. Novorođenčad je sklona manjku vitamina K jer posteljica relativno loše prenosi lipide i vitamin K. Jetra novorođenčeta je nezrela s obzirom na sintezu protrombina, a majčino mlijeko sadrži malo vitamina K – oko 2,5 μg/L (kravlje mlijeko sadrži 5000 μg/ L). Crijevo novorođenčeta je tijekom prvih nekoliko dana života sterilno. Kasna hemoragična bolest (s pojavom 3 do 8 tj. nakon rođenja) je obično povezana s dojenjem, malapsorpcijom ili bolešću jetre. Ako je majka uzimala fenitoinske antikonvulzive, kumarinske antikoagulanse ili cefalosporinske antibiotike, opasnost od oba oblika hemoragične bolesti je povećana.

U zdravih odraslih osoba je prehrambeni manjak vitamina K rijedak, jer je on široko rasprostranjen u zelenom povrću, a bakterije u normalnom crijevu stvaraju menakinone. Bilijarna opstrukcija, malapsorpcija, cistična fibroza i resekcija tankog crijeva mogu doprinijeti manjku vitamina K.

Kumarinski antikoagulansi se miješaju u sintezu koagulacijskih bjelančevina ovisnih o vitaminu K (faktori II, VII, IX i X) u jetri. Određeni antibiotici (osobito neki cefalosporini i drugi antibiotici širokog spektra), salicilati, megadoze vitamina E i insuficijencija jetre, povećavaju opasnost od krvarenja u bolesnika s manjkom vitamina E.

Moguće interakcije vitamina K s lijekovima

Ako koristite bilo koji od dolje navedenih lijekova/pripravaka, ne preporuča se da uzimate vitaminske pripravke s vitaminom K bez dozvole liječnika.

Antibiotici – Antibiotici, posebno cefalosporini, smanjuju apsorpciju vitamina K. Dugotrajna upotreba antibiotika (duže od 10 dana) može rezultirati hipovitminozom K, jer ti lijekovi ne ubijaju samo patogene bakterije, već i one korisne, koje sintetiziraju vitamin K. No, to nije slučaj u ljudi koji već imaju niske razine vitamina K (pothranjeni, stariji ili oni koji uzimaju varfarin). Također, može se javiti pojačano krvarenje kao rezultat smanjenje aktivnosti vitamina K ili njegove smanjene proizvodnje uz pomoć bakterija.

Antikonvulzivi – Antikonvulzivi, kao na primjer fenitoin, utječe na sposobnost tijela da apsorbira vitamin K. Uzimanje antikonvulziva kao što je feniltoin tijekom trudnoće ili dojenja može uzrokovati hipovitaminozu K u djeteta.

Mineralna ulja – Mineralna ulja ometaju apsorpciju vitamina K i mogu uzrokovati njegov nedostatak u organizmu.

Proizvodi za gubitak tjelesne težine – Orlistat (Alli), lijek koji se koristi za smanjenje tjelesne težine i olestra, tvar koja se dodaje određenoj hrani, sprječavaju apsorpciju masti i kalorija. No, mogu također spriječiti apsorpciju vitamina K u dovoljnim količinama. The Food and Drug Administration (FDA) zahtijeva da se vitamin K i ostali vitamini topljivi u mastima (vitamini A, D i E) dodaju takvim proizvodima. Ako ih takvi proizvodi ne sadrže, preporuča se uzimati multivitaminske pripravke koje te vitamine sadrže.

Salicilati – Salicilati inhibiraju djelovanje vitamina K, tj. filokinona. Salicilati se mogu naći u orašastim plodovima, voću i začinima. No, aspirin je salicilat (acetilsalicilna kiselina) koji razrijeđuje krv. Menakinon se ne inhibira salicilatima, pa se uzimanje menakinona preporuča uz uzimanje salicilata.

Sekvestranti žučne kiseline – Tvari za snižavanje kolesterola smanjuju apsorpciju vitamina K. Uključuju kolestiramin, kolestipol i kolekstran.

Varfarin – Vitamin K smanjuje učinkovitost lijekova za razrijeđivanje krvi (antikoagulansa). Ti lijekovi smanjuju grušanje krvi tako što utječu na metabolizam vitamina K. Ne preporuča se uzimati dodatke prehrani sa vitaminom K ili jesti hranu bogatu vitaminom K, ako se uzimaju antikoagulansi.

Interakcije vitamina K s hranjivim tvarima

Vitamin A i/ili E – Velike doze vitamina A (u obliku retinola) ometaju apsorpciju vitamina K i njegovu funkciju u grušanju krvi. Velike količine vitamina E utječu na enzime u metabolizmu vitamina K. Vitamin E posebno utječe na osobe koje uzimaju antikoagulanse te je u takvim slučajevima potrebno mjeriti razine vitamina E i K.

Hipervitaminoza K

Hipervitaminoza K je posljedica primjene većih količina vitamina. Manifestira se trombozom, povraćanjem. Najviše su ugroženi jetra i krvne žile. Količine uskladištenog vitamina K u jetri su vrlo skromne. Normalne dnevne količine vitamina K za djecu se kreću u rasponu od 30 do 100 mg , a za odrasle od 70 do 140 mg.

Toksičnost vitamina K

Uziman na usta, vitamin K1 (filokinon) nije toksičan, čak ni u velikim količinama. Međutim, menadion (sintetski, u vodi topiv prekursor vitamina K) može izazvati toksičnost i ne treba ga rabiti za liječenje manjka vitamina K.