Voda je osnovni sastojak ljudskog organizma i čini 60-70% ukupne mase odrasle osobe, nešto više kod djece, dok se starenjem količina vode smanjuje do oko 50%. Različite stanice sadrže različitu količinu vode. Krv sadrži 90-92% vode, mozak 75-85%, mišićne stanice oko 75%, masne stanice 10-15%.
U našem organizmu voda ima raznoliku učinkovitost i uključena je u mnoge procese; probave, apsorpcije, cirkulacije i izlučivanja nutrijenata odgovornih za uspješno odvijanje gotovo svih životno važnih procesa…
Kemijski se voda sastoji od dva atoma vodika i jednog atoma kisika, pa joj je kemijska formula dobro poznata – H2O. Voda ne daje kalorije, dakle nije energent. Bezbojna je.
Voda sudjeluje u razgradnji i apsorpciji hrane i olakšava probavu, oslobađa organizam od štetnih tvari, izvor je tijelu važnih minerala i elektrolita, regulira tjelesnu temperaturu, služi kao štitnik organa i tijela (zglobova, oka i posteljice nerođenog djeteta u trudnoći) te održava kožu zdravom i usporava starenje.
Za normalne tjelesne funkcije važna je ravnoteža vode i tjelesnih tekućina u organizmu koju reguliraju koža i bubrezi. Bilanca vode ovisi o njezinu unosu (hranom i pićem), proizvodnji (metabolička voda) i izlučivanju (mokraća, feces, znojenje, isparavanje kod disanja). Premali unos vode uzrokuje negativnu bilancu vode (dehidracija) u organizmu, koja, ovisno o stupnju, izaziva smetnje, pa i smrt ako je gubitak od 15 %. Manji gubici uzrokuju suhoću usana i usta, suhu kožu, glavobolju, manjak koncentracije, smetnje mentalnih funkcija, rada bubrega (manje lučenje mokraće), probavnog sustava i srca. Rijetko se događa, ali i prevelik unos vode u kratkom vremenu, obilna i brza konzumacija (hiperhidracija) nije dobra, jer dovodi do neravnoteže elektrolita u tjelesnim tekućinama, koja uzrokuju smetnje.
Koliko vode dnevno trebam popiti?
Vrlo se često može čuti da dnevno treba popiti 8 čaša vode. Osim toga, često čujemo i kako tu ne spadaju kofeinski napitci jer oni zapravo više doprinose dehidraciji. No, što je tu istina, a što mit?
Savjet o uzimanju 8 čaša vode dnevno nije temeljen na znanosti te količina tekućine koja nam je potrebna ovisi o individualnim karakteristikama, našoj tjelesnoj aktivnosti i klimi u kojoj živimo.
Isto tako, različiti centri za kontrolu i prevenciju bolesti kažu da ne postoji službena preporuka o tome koliko vode treba konzumirati tijekom dana, nego preporuke o ukupnom unosu tekućine iz svih izvora.
Teško je dati strogu preporuku dnevnog unosa tekućine prema dobi, ali ipak postoje neki zaključci koji se pojavljuju među zdravim pojedincima koji se bave umjerenom tjelesnom aktivnošću i žive u umjerenim klimatskim područjima.
| Dobna skupina | Prosječni dnevni unos tekućine |
| Dojenčad | Od 525 ml za novorođenče od 3,5kg do 1 200 ml za dojenče težine 8 kilograma |
| Odrasli od 19 do 30 godina | Prosječno 3,7 litara tekućine dnevno za muškarce te 2,7 litara za žene (ovisno o klimatskom području u kojem osoba živi, tjelesnim aktivnostima, tjelesnim stanjima poput trudnoće i sveukupnom zdravstvenom stanju) |
Najprecizniji podatak za unos tekućine je za umjerenu klimu u prosjeku (preporuka) piti 0,3dl vode po kilogramu tjelesne mase.
Što je motilin?
Naime, kada pijemo vodu, dakako ovisno o količini vode koja uđe u želudac luči se hormon/neurotransmiter koji se naziva «motilin».Što više vode pijemo, to se stvara sve više motilina u probavnom traktu i to se u krvi može izmjeriti. Njegov je učinak, kao što mu i samo ime kaže, da stvara ritmičke kontrakcije u crijevima – peristaltiku – od gornjih dijelova do završetka. Ne zaboravimo, dio ovog djelovanja uključuje i pravovremeno otvaranje i zatvaranje sfinktera koji se nalaze na putu crijevnog sadržaja.
Kada u tijelu ima dovoljno vode za sve probavne procese koji ovise o njenoj dostupnosti, gušterača će stvarati svoju vodenu otopinu bikarbonata kako bi pripremila gornji dio crijeva na primanje kiselog sadržaja želuca. U takvim idealnim uvjetima, piloričkom se sfinkteru također dopušta da se otvori radi pražnjenja sadržaja želuca. Motilin ima najvažniju posredničku funkciju u koordinaciji ovog procesa. Motilin je hormon zasićenosti, koji se luči kada voda proširi stjenke želuca.
Kako vodu piti
Dan započnite jutarnjom čašom vode (2 dcl) i pijte je tijekom cijelog dana. Čaša mlake vode ujutro potiče probavu i pomaže jutarnjem pražnjenju crijeva.
Pijte vodu prije nego što ožednite. Pijte što češće čak i kad niste žedni, jer mehanizam žeđi ne može točno na vrijeme ukazati kada je vrijeme za vodu i tako spriječiti dehidraciju. Prava istina je sljedeća: kad osjetite žeđ već ste blago dehidrirani.
Vodu pijte prije ili poslije obroka, a ne tijekom jela jer ometa probavu hrane. Ako ipak imate želju nešto popiti, pijte manje količine u manjim gutljajima.
Kako tijelo gubi vodu?
Tijelo gubi vodu disanjem (oko 1,5 litre), znojenjem, mokrenjem (oko 1 litre), pražnjenjem crijeva, ali i povraćanjem ili krvarenjem. Svu tu izgubljenu tekućinu potrebno je nadoknaditi kako bi tijelo i dalje dobro funkcioniralo. Prvi znakovi blage dehidracije (nedostatka tekućine u organizmu) su umor, razdražljivost, nervoza, slabost, glavobolja, smanjena koncentracija, suha usta, suha koža, tamna mokraća.
Smanjeni unos tekućine smanjuje volumen krvi, a tako se smanjuje prijenos hranjivih tvari, hormona, kisika i remeti normalno funkcioniranje svih stanica u našem tijelu. Osobe koje piju nedovoljno vode ili ne nadoknađuju gubitak tekućine imaju povećan rizik taloženja soli i stvaranja kamenaca u bubrezima i žuči; povećan rizik za poremećaje mentalnih funkcija, probavne i srčane tegobe.
Voda – opće dobro
Da bismo sačuvali vodu kao opće dobro i obnovljiv vlastiti resurs trebamo je čuvati od onečišćenja i racionalno koristiti: kod pranja zubi ne puštajte vodu dok četkate, posuđe perite tako da sudoper napunite toplom vodom i isperete hladnom ili, ako imate, koristite perilicu posuđa, uvedite tuširanje do pet minuta i kod sapunjanja isključite vodu, pregledajte ispravnost slavina, kod perilice za rublje redovito čistite filtar i perite rublje na što je moguće nižoj temperaturi.
S obzirom na stalne ekološke izazove, važno je istaknuti da je za održiv razvoj i zaustavljanje negativnih trendova kakvoće vode ključno osvješćivanje i aktivno uključivanje pojedinih sektora, ali i svih stanovnika.
Korisni savjeti
-Pijte vodu kroz cijeli dan, čak i kad niste žedni
-Pijte zdravstveno ispravnu i Vama dostupnu vodu
-Bez vode ne možemo dulje od tri dana
-Potrebe za vodom su povećane kada smo tjelesno aktivni i u toplijim -mjesecima
-Trudnice, dojilje, djeca i osobe starije dobi moraju posebno paziti na dostatan unos vode
-Razvijte naviku piti vodu već od rođenja, kroz cijeli dan i neka vam voda bude dostupna, uvijek pri ruci na radnom mjestu, u školi, kod kuće na putu -Uvijek sa sobom nosite svoju bočicu za piće
-Umjesto grickanja, popijte čašu vode
-Voda pomaže i u prevenciji debljine – popijte čašu vode prije svakog jela
-Pijte vodu i razrijeđene napitke a ne zaslađene
1 razmišljanje na “Voda i njene dobrobiti na tijelo”