Vrtoglavica (vertigo) je simptom koji upućuje na poremećaj funkcioniranja vratne kralježnice, centra za ravnotežu ili nekih težih stvari kao što su tumori te krvarenja u mozgu. Izrazito je neugodan poremećaj, ali ju je u velikom broju slučaja moguće liječiti. Nužno je pravodobno otkrivanje uzroka vrtoglavice.
Što je vrtoglavica?
Vrtoglavica (lat. vertigo) je subjektivni osjećaj da se čovjek sam okreće) ili da se predmeti vrte oko njega. Može biti praćena teturanjem, glavoboljom, osjećajem nesvjestice, strahom ili rušenjem zahvaćene osobe, kao i pojavom nevoljnih trzaja očiju (nistagmusom). Često dolazi u sklopu kinetoza (bolesti kretanja).
Kako vrtoglavica nastaje?
Da bismo razumjeli mehanizam nastanka vrtoglavice, potrebno je upoznati se s osnovama anatomije specijaliziranog organa u srednjem uhu zaslužnog za održavanje ravnoteže – vestibularnog sustava. Vestibularni sustav je uz pužnicu dio veće cjeline, labirinta, te se stoga brojni poremećaji sustava za ravnotežu mogu, ako zahvate pužnicu, očitovati i kao poremećaji sluha (najčešće u vidu šuma).
Cijeli labirint je ispunjen tekućinom, endolimfom u kojoj plutaju mali kristalići koji se zovu otoliti. Polukružni kanalići su okomito postavljeni jedan na drugi kako bi osjetne stanice u njima mogle zamijetiti kretanje endolimfe u sve tri dimenzije.
Podjela vrtoglavica
Postoje dva glavna tipa vrtoglavice, ovisno o načinu njezinog nastanka. Iako se očituju na sličan način, terapija je bitno drukčija.
Centralni uzroci vrtoglavica
Najčešći centralni uzrok vrtoglavice je poremećaj stražnje moždane cirkulacije u tzv. vertebrobazilarnom slivu koji nazivamo vertebrobazilarna insuficijencija. Riječ je o poremećaju cirkulacije u vratnom dijelu leđne moždine, produžene moždine, malom mozgu te stražnjem dijelu velikog mozga. Za pojavu navedenih tegoba važne su i degenerativne promjene vratne kralježnice koje mogu stvarati pritisak na vertebralnu arteriju te zbog toga stvarati osjećaj vrtoglavice. U blažim oblicima tog poremećaja, uz vrtoglavicu, mučninu, povraćanje, smetnje hoda i održavanja ravnoteže, mogu biti obostrano izražene smetnje vida, dvoslike, smetnje gutanja i smetnje govora te blaži osjetni ili motorički ispadi.
Periferni uzroci
Upala vestibularnog živca (vestibularni neuronitis) – Karakteriziran je iznenadnim i jakim napadajem vrtoglavice i zanašanjem u stranu oštećenja, što je praćeno mučninom, povraćanjem i strahom. Simptomi se pogoršavaju pri promjeni položaja. Osim nesigurnosti, najčešće nema drugih neuroloških ispada. Može se naći periferna kijenut sedmoga moždanog živca. Uzrok može biti virusna infekcija. Javlja se u svakoj životnoj dobi. Akutna vrtoglavica obično se spontano gubi kroz nekoliko sati, ali se može vratiti nakon nekoliko dana ili tjedana.
Neki bolesnici nakon toga osjećaju oštećenje vestibularne funkcije, tj. kroničnu neravnotežu.
Terapija je simptomatska.
Upala labirinta, dijela srednjeg uha (labirintitis) – Manifestira se naglim početkom vrtoglavice s gubitkom sluha. Javlja se sa zaušnjacima, ospicama ili autoimunim bolestima, ali u većini slučajeva uzrok je nepoznat.
Bakterijski labirintitis javlja se uz meningitis, mastoiditis ili s bolestima srednjeg uha, a tada je prisutna jaka vrtoglavica, mučnina, povraćanje i gubitak sluha te groznica, glavobolja ili bol iza uha.
Terapija je antibiotska.
Benigna pozicijska vrtoglavica i nistagmus – Nastaje prilikom okretanja glave u određenu ravninu. Pritom se javlja kratkotrajna vrtoglavica (u trajanju od nekoliko sekundi) s osjećajem rotacijskog kretanja, često praćena mučninom, ali bez šuma u uhu. Vrtoglavica nastaje zbog taloženja otolita u stražnjem polukružnom kanaliću uha. Takvo stanje je kratkotrajno.
Određenim vježbama položaja glave razgrađuje se talog i vrtoglavica nestaje.
Dijagnosticiranje uzroka vrtoglavice
Kako bismo otkrili uzrok vrtoglavice, posežemo za raznim pretragama koje nam otkrivaju pravu sliku poremećaja. Osim pretraga krvi, kojima možemo otkrili razne anemije, poremećaje zgrušavanja krvi, infekcije, poremećaje koncentracije elektrolita, koristimo se i vizualizacijskim, “slikovnim”, tehnikama.
Kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetna rezonancija (MR) mozga mogu nam prikazati tumor mozga, izljev krvi u mozak i ispod moždanih ovojnica, oteklinu mozga zbog upale, kao i razne promjene na unutarnjem uhu (tumori, prijelomi kao posljedica traume…).
Ponekad će biti potrebno napraviti i elektroencefalografiju (EEG) radi isključenja epilepsije kao uzroka pojave simptoma. U slučaju sumnje na aterosklerotski promijenjene arterije (visok krvni tlak, pušenje, visoke masnoće i kolesterol u krvi) potrebno je napraviti ultrazvuk arterija vrata. Osim tih općih metoda, koristimo se i specijaliziranijim pretragama, kao što su specifični testovi za otkrivanje nistagmusa kao vjerojatnog znaka perifernog oštećenja (rotacijski pokusi, položajni pokusi, kalorički pokus).
Isto tako je i bitan pregled fizioterapeuta specijaliziranog za mišićno koštanu fizioterapiju koji će moći diderencirati vrtoglavicu centralnog tipa od vrtoglavice perifernog tipa.
Liječenje vrtoglavice
Liječenje vrtoglavice svodi se na liječenje njenog uzroka.
U slučaju upale uzrokovane bakterijama (otitis media, encefalitis) koristimo antibiotike.
Pacijentima oboljelim od benigne položajne vrtoglavice dajemo antiemetik (lijek koji sprječava povraćanje) meklizin. Mogu pomoći i sedativi iz benzodiazepinske skupine (klonazepam) ili antihistaminici (prometazin), no uz te lijekove se javljaju nuspojave kao što su pospanost, poremećaji koordinacije pokreta, tremor (drhtanje ruku) i nesanica.
Pojavu benigne paroksizmalne vrtoglavice možemo umanjiti raznim vježbama, kao što su Epleyjev i Semontov manevar – kojima pomoću promjene položaja tijela umanjimo pojavu simptoma – te Brandt-Daroffove vježbe, kojima izazivamo vrtoglavicu postavljajući glavu u najnepovoljniji položaj i na taj način tjeramo tijelo da se što prije privikne na vrtoglavicu kako bi je naučilo ignorirati.
Vestibularna rehabilitacijska terapija važan je oblik liječenja kod dugotrajnih poremećaja.
Omogućuje pacijentu da raznim vježbama nauči nadvladati simptome vrtoglavice.
Da bi ova metoda imala uspjeha, bitno je da je pacijent voljan surađivati i da je u psihofizičkoj mogućnosti izvesti zadane vježbe.
Kada se uz vrtoglavicu javljaju mučnina i povraćanje, potrebno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite, a često će pomoći i lijekovi za smirenje.
Zaključak
Vrtoglavica je neugodan poremećaj, ali ju je u velikom broju slučaja moguće liječiti. Obratite pažnju na opisane simptome te nemojte čekati s javljanjem svojem liječniku obiteljske medicine ili fizioterapeutu specijaliziranom za to područje kako biste uhvatili glavni poremećaj koji vrtoglavicu uzrokuje što je ranije moguće, čime se redovito postižu najbolji rezultati liječenja.
