Pradomovina je bundeve tropski dio Amerike gdje su je, kao već uzgajanu kulturu, zatekli prvi doseljenici iz Europe. Velikim brojem uzgajanih vrsta obiluje i Sjeverna i Južna Amerika. Poput drugih vrijednih poljoprivrednih kultura (primjerice, krumpir i kukuruz), i bundeva je prenesena u Europu, ali i u druge dijelove svijeta gdje joj odgovaraju klimatski uvjeti.
Bundeva se koristi kao ljudska i životinjska hrana, ali ima i ljekovita svojstva. Tako, sjemenke zrelih plodova bundeve sadrže fitosterole, tokoferol, u tragovima selen i neke druge elemente, zatim bjelančevine, masno ulje i saharozu, aminokiseline, natrij, magnezij, cink, provitamin A… Sjemenke se uzimaju iz zrelih plodova bundeve, u rujnu i listopadu. Iz njih se dobiva visokovrijedno i cijenjeno ulje (osobito popularno u Hrvatskom zagorju, Međimurju i Podravini).
Najpoznatije su sorte bundeva turkinja, astrahanska bundeva, Lady Godiva ili velika žuta bundeva. Dok u pojedinim našim krajevima bundeva nikada, kao jelo, ne dolazi na stol, u Slavoniji i Hrvatskom zagorju ona je pravi specijalitet. Vrsni kuhari diče se pripravljanjem bundeve na stotinu načina (kao prilog, nabujak, juha, kolač, džem…). Poljoprivrednici se ponose gigantskim bundevama, težim i od 50 kilograma, ali kuhari znaju da su one manje praktične za pripremu jela, a i intenzivnijeg su okusa.
Bundeve, među povrćem, imaju najnižu kaloričnu vrijednost pa ulaze u brojne dijete, a preporučuju se i debljim osobama.
Uz visok postotak minerala (naročito natrija), sorte narančaste boje obiluju i provitaminom A. Prisjetimo se: pomanjkanje provitamina A uzrokuje slabljenje vida, suhu kožu, kosu bez sjaja, mršavljenje, neurozu, nesanicu, slab rad hipofize, štitnjače i spolnih žlijezda.
O djelotvornosti bundevinih sjemenaka na prostatu i tegobe s njom od davnine su znali Nijemci i Romi.
Ljekovitost bundeve
Sok iscijeđen iz mesnatog dijela bundeve (pulpe) rabi se kao lijek kod psorijaze, zatim kod upalnih procesa u tankom crijevu, kod nekih kroničnih oboljenja bubrega i krvavog proljeva. Sok bundeve dobar je narodni lijek kod crijevnih parazita.
Osušene i oljuštene sjemenke bundeve pomažu kod problema s mokrenjem zbog povećanja prostate. Kroz duže vrijeme uzimaju se 1 – 2 žlice sjemenki, dva puta tijekom dana.
Kod oboljenja prostate preporučuje se, osim žvakanja očišćenih sjemenki, uzimanje soka bundeve ili bundevina ulja (2-4 kapi u decilitru mlake vode, ujutro i navečer).
O učinkovitosti bučinih sjemenaka kod adenoma (povećanja) prostate lako se može uvjeriti svaki muškarac koji ima takvu tegobu (najčešće se radi o otežanom mokrenju). Naime, dok uzima bundevine sjemenke ili pripravke od njih, karakterističnih tegoba nema, a čim se prestane uzimati bundevino sjeme, one se ponovno vrate.
Liječnici dr. Julian Grant i dr. Henry Feinblatt otkrili su da u ublažavanju tegoba kod adenoma prostate pomažu aminokiseline – alanin, glicin i glutaminska kiselina, a u bundevinim sjemenkama nalaze se baš navedene aminokiseline.
Tkivo prostate i spermatozoidi imaju visoke koncentracije cinka. Kod oboljenja prostate te su koncentracije znatno manje. Budući da je bundevino sjemenje jedan od najbogatijih prehrambenih izvora cinka, jasno je zašto ono pomaže kod tegoba prostate.
Bundevine sjemenke imaju u izobilju i magnezija koji, također, prevenira probleme s prostatom. Primjeri opisani u medicinskoj literaturi potvrđuju da su izbjegnuti kirurški zahvati na oboljeloj prostati baš uzimanjem magnezij-klorida i bundevinih sjemenaka.
U posljednje vrijeme sve se više jedu izdanci iz sjemena bundeve koji su vrlo bogati fosforom. Da bismo dobili bundevine izdanke, koštice treba namakati u vodi (sobne temperature) 36 sati. Zatim se koštice izvade iz vode i ispiru u vodi tri puta na dan – sve dok ne proklijaju. Za klijanje je potrebno zagrijati prostoriju na 21 Celzijev stupanj. Kada narastu tri centimetra, izdanci su spremni za jelo. Jedu se sirovi, na salatu ili kao dodatak drugim salatama.
Bundeva je ljekovita za kožu
Bundeva sadrži vitamine C i E kao i beta karoten. Svi navedeni vitamini jako su važni za zdravlje kože.
Naše tijelo ne može proizvesti vitamin C te je jako važno unositi ga raznim namirnicama. On igra važnu ulogu u stvaranju kolagena koji pomaže pri zacjeljivanju kože.
Vitamin E je odličan antioksidant te djeluje s vitaminom C i štiti od sunčeva zračenja i suhe kože. Vitamin A, tj. beta karoten, štiti kožu od ultraljubičastog zračenja koje može ozbiljno naštetiti koži.
Ljekovitost soka od bundeve
Sok od bundeve kao lijek dobar je za zdravlje zbog velikog prisustva esencijalnih nutrijenata. Oni su neophodni za normalno funkcioniranje organizma. Bogat je vitaminima A, B, C i E. Sadrži minerale poput kalija, kalcija, cinka, fosfora, i drugih. Posjeduje i određenu količinu omega-3 masnih kiselina. Nema zasićene masti koje povećavaju kolesterol. 100 g ploda bundeve ima samo 26 kalorija.
Sok od bundeve kao lijek sadrži moćne antioksidanse, koji smanjuju rizik za razvoj srčanih bolesti i moždanog udara. Prisustvo pektina i fitosterola smanjuje rizik od visokog krvnog pritiska. Također, smanjuje razinu lošeg kolesterola.
Iako sama bundeva nije svima omiljena poslastica, njen sok je idealan napitak za zdravlje. Pije se kao lijek i kao osvježenje. Pola čaše soka preporučuje se svakodnevno. Sok od bundeve kao lijek pije se 10 dana po tri puta dnevno a zatim se napravi pauza.
Sok od bundeve recept:
- jedna bundeva
- zaslađivač po želji
- začin po želji
Jednu tikvu isjecite na četvrtine i ogulite koru sa svakog dijela. Također, odvojite sa strane i sjemenke, jer je bitno da ostane samo mesnati dio.
Kad bude skroz kašasta, masu prelijte u čašu. Možete ju zasladiti medom, šećerom ili nekim drugim zaslađivačem. Isto tako, možete dodati sok od jabuke da poboljšate okus. Ukoliko želite da bundevin sok ima malo jači okus, možete dodati i vrlo malo cimeta, đumbira ili neki drugi začin. Po želji stavite i poneku kockicu leda.
Ekološki proizvod
Tikva je vrlo zdrava jer se smatra prirodnim ekološkim proizvodom koji ne prihvaća umjetna gnojiva ni druga kemijska tretiranja, nego samo prirodnu gnojidbu. Zbog takvog prirodnog rasta i sazrijevanja, kao namirnica je posebno pogodna u prehrani djece, sportaša, starijih ljudi i rekonvalescenata.
Dobro je koristiti je i kao dijetalnu namirnicu, jer sadržava 90 posto vode, vlakna i minerale, a ujedno daje osjećaj sitosti. Lako je probavljiva pa je mogu konzumirati i osobe s probavnim smetnjama.
