Dijabetička retinopatija je najčešća bolest oka kod osoba koje imaju dijabetes duže vrijeme – postaje vrlo opasna, ukoliko se ne liječi te se povećava rizik od sljepoće. Rizik od sljepoće je kod dijabetičara viši 10-20 puta nego kod osoba koje ne boluju od dijabetesa.
Uzrok dijabetične retinopatije
Dijabetična retinopatija je glavni uzrok sljepoće i osobito je teška kod dijabetesa tipa 1. Stupanj retinopatije je jako povezan s trajanjem dijabetesa i slabim nadzorom nad glukozom u krvi. Prvo se razvija neproliferativna retinopatija. Proliferativna retinopatija je teža i može dovesti do krvarenja u staklovinu i odljuštenja mrežnice.
Neproliferativna retinopatija (jednostavna ili pozadinska retinopatija) izaziva povećanu propusnost žila, mikroaneurizme, krvarenja, eksudaciju i edem makule. Neliječeni makularni edem (zadebljanje mrežnice uzrokovano istjecanjem tekućine iz kapilara) uzrokuje gubitak vida.
Proliferativna retinopatija je obilježena stvaranjem novih krvnih žila (neovaskularizacijom), do kojeg dolazi na unutarnjoj površini mrežnice, a može se proširiti u staklovinu te uzrokovati krvarenja u nju. Vezivno tkivo koje se stvara tijekom stvaranja žila se može kontrahirati i izazvati odljuštenje mrežnice. Do neovaskularizacije može doći i u prednjem segmentu oka na šarenici, što izaziva rast neovaskularne membrane u očnom uglu na perifernom rubu šarenice i neovaskularni glaukom. Gubitak vida kod proliferativne retinopatije može biti težak.
Koji su simptomi dijabetičke retinopatije?
Slabljenje vida je glavni znak dijabetičke retinopatije. Do slabljenja vida dolazi zbog dva razloga. Prvi je kada krvne žilice u centru oka zbog povišene razine šećera postanu propusne pa nastaje edem ili oteklina u centru oka (žuta pjega). To stanje nazivamo dijabetičkim makularnim edemom. Tekućina koja je izašla iz krvnih žila oštećuje živčane stanice koje onda degeneriraju, što dovodi do slabljenja centralnog vida.
Drugi način na koji dijabetes slabi vid jest kada zbog dugogodišnjeg dijabetesa dolazi do začepljenja krvnih žilica oka. U tom je slučaju odgovor oka na ishemiju (pothranjenost) razvoj neovaskularizacija ili divljih krvnih žila. Ovaj stadij dijabetičke retinopatije naziva se proliferativom dijabetičkom retinopatijom. Novonastale krvne žile imaju vrlo nestabilnu stijenku koja često pukne te nastaje krvarenje u oku ili hemoftalmus. Osoba to primijeti kao naglo slabljenje vida ili osjećaj kao da se spustila magla ispred oka. Ako se stanje ne liječi, uz krvne žilice raste i vezivno tkivo koje zbog kontraktilnih svojstava odiže mrežnicu. To je vrlo opasno stanje i vrlo je zahtjevno za liječenje.
Kako se radi dijagnostika za dijabetičku retinopatiju?
Dijabetička retinopatija najčešće se otkriva za vrijeme detaljnog pregleda oka, koji uključuje mjerenje vidne oštrine, mjerenje očnog tlaka, pregled prednjeg segmenta oka na biomikroskopu i pregled fundusa (očne pozadine u midrijazi) tj. nakon širenja zjenica.
U općim oftalmološkim ambulantama se provodi digitalni retinalni screening ili biomikroskopija slit lampom kao screening program.
Na pregledu će oftalmolog na mrežnici gledati rane znakove bolesti kao što su:
• eksudacija iz krvnih žila
• edem mrežnice (npr. makularni edem)
• blijedi tvrdi depoziti na mrežnici (eksudati)- znak slabosti krvnih žila
• oštećenja živčanog tkiva (retinopatija)
• bilo koji znakovi promjena na krvnim žilama
Pregled se najčešće nadopunjuje OCT-om makule (optička koherentna tomografija) tj. snimanjem i analizom strukturnih promjena u makuli te FAG-om ( fluoresceinska angiografija) – snimanjem funkcionalnog stanja krvnih žila retine.
U ovoj pretrazi se snima prolaz kontrasta kroz krvne žile mrežnice. To omogućava liječniku da uoči eksudaciju iz krvnih žila.
Liječenje dijabetične retinopatije
Važni su nadzor nad dijabetesom i krvnim tlakom; pažljivi nadzor nad razinom glukoze u krvi može odgoditi pojavu i usporiti napredovanje retinopatije. Neproliferativna dijabetična retinopatija se, kada se razvije klinički značajni makularni edem, žarišno liječi laserom. Kad se neproliferativna retinopatija pogorša, može se opsežnije primijeniti panretinalni laser. Injiciranje kortikosteroida u staklovinu ili periokularno postaje sve popularnije kao metoda liječenja teškog makularnog edema, te može omogućiti bolji oporavak vida. Prognoza proliferativne retinopatije je lošija kod teške ishemije mrežnice, opsežne neovaskularizacije ili obilnog stvaranja preretinalnog vezivnog tkiva. Uz moguće iznimke krvarenja u staklovinu i odljuštenja mrežnice, izgubljeni se vid rijetko vraća a liječenje je osmišljeno kako bi se spriječio daljnji gubitak.
Panretinalna laserska fotokoagulacija može umanjiti ili odstraniti proliferativnu retinopatiju i neovaskularizaciju te smanjiti opasnost od neovaskularnog glaukoma. Kod krvarenja u staklovinu pomoći može vitrektomija. O liječenju odljuštenja mrežnice se raspravlja nešto kasnije.
Tko obolijeva od dijabetičke retinopatije?
Ukoliko se prepoznajete u jednom od ovih znakova, obavezno otiđite oftalmologu:
- ne kontrolirate razinu šećera u krvi
- imate proteine u urinu
- visoki krvi tlak
- imate dijabetes
- povišene masnoće u krvi
Prevencija dijabetičke retinopatije
Rizik od razvijanja dijabetičke retinopatije može se smanjiti redovnim pregledom, redovnom kontrolom razine šećera u krvi, redovnom kontrolom masnoća u krvi, redovnom kontrolom dijabetesa te kontrolom ketona u urinu.
Reference:
https://www.dioptrija.hr/bolesti-oka/dijabeticka-retinopatija
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/oftalmologija/bolesti-mreznice/dijabeticna-retinopatija
https://split.svjetlost.hr/usluge/dijabetes-i-retina/dijabeticka-retinopatija/17
Slika preuzeta sa https://www.mdpi.com/2075-4418/12/2/540/htm
