Poremećaj prehrane je postao sve više prisutan i mnogi ljudi bez obzira na dob, spol i ostale čimbenike se s time bore. Poremećaje prehrane dijelimo u nekoliko kategorija, a to su anoreksija, bulimija i kompulzivno jedenje.
Svaka od njih je karakteristična po nekim stavkama. Kod anoreksije karakteristično je po tome što osoba broji svaku kaloriju, te pokušava na bilo koji način sagorjeti kalorije, te postepeno sve manje jede i sve više se troši. Kod kompulzivnog jedenja se osoba prejeda i jede čak i ako nije gladna, a to je rezultat nošenja sa stresom i drugim situacijama. Kod bulimije osoba normalno jede, ili se čak prejeda, te potom ispovraća ono što je pojela. Jako je kompleksni oblik poremećaja prehrane, te ćemo vam zato u nastavku reći više o tome što je bulimija, kako ju prepoznati, koje su njene posljedice i kako se liječi.
Što je bulimija?
Bulimia nervosa, poznatija kao bulimija, je poremećaj prehrane. Poremećaji prehrane su stanja mentalnog zdravlja koja mogu biti potencijalno opasna po život. Ako imate poremećaj prehrane, možda ste opsjednuti hranom i težinom. Ova opsesija može naškoditi vašem fizičkom i emocionalnom blagostanju.
Bulimija se može definirati kao obrazac prehrane koji karakterizira:
- Konzumiranje neobično velike količine hrane u kratkom vremenskom razdoblju (prejedanje).
- Izbacivanje hrane (pročišćavanje). Čišćenje može uključivati povraćanje (povraćanje) ili uzimanje laksativa. Laksativi su lijekovi koji ubrzavaju kretanje hrane kroz tijelo.
Druge karakteristike bulimije mogu uključivati:
- Zlouporaba tableta za izbacivanje vode (diuretika) ili tableta za mršavljenje.
- Jesti vrlo malo ili nikako (post).
- Pretjerano vježbanje.
- Skrivanje hrane da bi se kasnije prežderavalo i čistilo.
Osobe s bulimijom obično imaju normalnu, zdravu težinu. Ali sami sebe strogo osuđuju na temelju svog viđenja oblika i/ili težine vlastitog tijela. Obično imaju probleme sa samopouzdanjem koji su usko povezani s njihovim izgledom tijela.
Simptomi bulimije
Znakovi i simptomi bulimije mogu uključivati:
- Zaokupljenost oblikom i težinom vlastitog tijela
- Življenje u strahu od debljanja
- Ponavljane epizode jedenja abnormalno velikih količina hrane odjednom
- Osjećaj gubitka kontrole tijekom prejedanja – kao da ne možete prestati jesti ili ne možete kontrolirati što jedete
- Prisiljavanje na povraćanje ili previše vježbanja kako se ne biste udebljali nakon prejedanja
- Korištenje laksativa, diuretika ili klistira nakon jela kada nisu potrebni
- Post, ograničavanje unosa kalorija ili izbjegavanje određene hrane između dva obroka
- Pretjerano korištenje dodataka prehrani ili biljnih proizvoda za mršavljenje
Ozbiljnost bulimije određuje se brojem koliko puta tjedno provodite čišćenje, obično barem jednom tjedno tijekom najmanje tri mjeseca.
Koje su komplikacije?
Komplikacije bulimije mogu uključivati:
- zatajenja bubrega
- srčani problemi
- Bolest desni
- karijes
- probavni problemi ili zatvor
- čir i oštećenja želuca
- dehidracija
- nedostatak hranjivih tvari
- elektroliti ili kemijske neravnoteže
- izostanak menstruacije
- anksioznost
- depresija
- zloupotreba droga ili alkohola
Tko je spada u rizičnu skupinu?
Bulimija može pogoditi bilo koga, bilo koje dobi ili tjelesne težine.
Istraživanja pokazuju da će otprilike 1,5 posto žena i 0,5 posto muškaraca u Sjedinjenim Državama u nekom trenutku tijekom života doživjeti bulimiju. Češći je kod žena, a procjenjuje se da je srednja dob početka bolesti oko 12 godina.
Čimbenici rizika mogu uključivati:
- društveni faktori
- biološki sastav
- genetika
- psihološko blagostanje
Osim toga, neki ljudi koji žive s bulimijom također mogu imati povijest anoreksije ili nekog drugog poremećaja prehrane.
Kada posjetiti liječnika
Ako imate bilo kakve simptome bulimije, potražite liječničku pomoć što je prije moguće. Ako se ne liječi, bulimija može ozbiljno utjecati na vaše zdravlje.
Razgovarajte sa svojim liječnikom ili psihologom o simptomima i osjećajima bulimije. Ako nerado tražite liječenje, povjerite se nekome kroz što prolazite, bilo da je to prijatelj ili voljena osoba, učitelj, vjerski vođa ili netko drugi u koga imate povjerenja. On ili ona vam mogu pomoći da poduzmete prve korake za uspješno liječenje bulimije.
Kako se dijagnosticira bulimija?
Ako vaš liječnik misli da možda imate bulimiju, vjerojatno će vas pitati o vašim prehrambenim navikama, jeste li izgubili ili dobili na težini i imate li bilo kakve fizičke simptome. Također mogu:
- Obaviti potpuni fizički pregled
- Napraviti pretrage krvi i urina
- Napraviti vam EKG da vidite imate li srčanih problema koji su posljedica bulimije
- Napraviti psihološki pregled koji uključuje pitanja o slici vašeg tijela
Možda ćete imati i druge testove kako biste isključili medicinske uzroke gubitka ili debljanja.
Kako se liječi bulimija?
Vaš liječnik može liječiti bulimiju različitim tehnikama. Mogu vas uputiti na tim stručnjaka uključujući dijetetičare i psihologe. Tretmani mogu uključivati:
- Psihoterapija: Kognitivno-bihevioralna terapija je vrsta individualnog savjetovanja. Usredotočuje se na promjenu vašeg razmišljanja (kognitivno) i ponašanja (bihevioralno). Liječenje uključuje tehnike za razvoj zdravih stavova prema hrani i težini. Također uključuje pristupe za promjenu načina na koji reagirate na teške situacije.
- Savjetovanje o prehrani: Savjetovanje o prehrani uključuje učenje o zdravijim načinima prehrane. Radit ćete s registriranim dijetetičarom ili savjetnikom kako biste se vratili na pravi put.
- Lijekovi: Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina su vrsta antidepresiva. Oni mogu smanjiti učestalost prejedanja i povraćanja. Ali dugoročna učinkovitost ovih lijekova nije jasna. Također su učinkoviti u liječenju anksioznosti i depresije. Ova su stanja česta među osobama s bulimijom.
- Grupe za podršku: Grupe za podršku mogu biti korisne kada se koriste s drugim oblicima liječenja. U grupama podrške ljudi i njihove obitelji sastaju se i dijele svoje priče.
Prevencija bulimije
Iako ne postoji siguran način za prevenciju bulimije, možete nekoga usmjeriti prema zdravijem ponašanju ili profesionalnom liječenju prije nego što se situacija pogorša. Evo kako možete pomoći:
- Potaknite i osnažite zdravu sliku tijela kod svoje djece, bez obzira na njihovu veličinu ili oblik. Pomozite im da steknu samopouzdanje i na druge načine osim svojim izgledom.
- Imajte redovite, zdrave obiteljske obroke.
- Izbjegavajte razgovarati o težini kod kuće. Umjesto toga, usredotočite se na zdrav način života.
- Obeshrabrujte dijetu, osobito kada uključuje nezdravo ponašanje u kontroli tjelesne težine, kao što je post, korištenje dodataka za mršavljenje ili laksativa ili samoizazvano povraćanje.
- Razgovarajte sa svojim liječnikom primarne zdravstvene zaštite. On ili ona mogu biti u dobroj poziciji da identificiraju rane pokazatelje poremećaja prehrane i pomognu spriječiti njegov razvoj.
- Ako primijetite rođaka ili prijatelja za kojeg se čini da ima problema s hranom koji bi mogli dovesti do ili ukazivati na poremećaj prehrane, razmislite o tome da razgovarate s tom osobom o tim problemima i pitajte kako možete pomoći.
Reference:
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/bulimia/symptoms-causes/syc-20353615
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/9795-bulimia-nervosa
https://www.webmd.com/mental-health/eating-disorders/bulimia-nervosa/mental-health-bulimia-nervosa
https://www.healthline.com/health/bulimia-nervosa
Slika preuzeta sa https://stock.adobe.com/at/search?k=bulimia
