Cushingov sindrom – uzrok, simptomi i liječenje

Cushingov sindrom je bolest koja se odlikuje viškom steroidnih hormona u krvi. U većini slučajeva bolest je posljedica velikih doza kortikosteroidnih lijekova što ih bolesnik uzima zbog neke druge tegobe, npr. reumatoidnog artritisa ili astme. U rijetkim slučajevima sindrom se razvija ako kora (vanjski sloj) jedne ili obiju nadbubrežnih žlijezda luči prekomjerne količine steroidnih hormona.

Prekomjerno lučenje može uzrokovati tumor u samoj nadbubrežnoj žlijezdi, ili tumor u nekom drugom dijelu tijela koji prekomjerno stimulira nadbubrežne žlijezde. Ako se tumor razvio u hipofizi stanje se naziva Cushingovom bolešću, a ne Cushingovim sindromom.

Kada se Cushingov sindrom uoči potrebno ga je odmah liječiti. Što se brže započne s procesom liječenja, šanse za oporavak su izglednije.

Simptomi

U kliničku sliku ide okruglo, rumeno lice nalik na pun mjesec, pletorični izgled, pretilost trupa s izrazitim masnim jastučićima koji ispunjaju natključne jame i šiju (“vrat bivola”, engl. buffalo hump) uz tanke okrajine, posebno podlaktice, potkoljenice i prste. Smanjuje se masa i snaga mišića. Koža je tanka i atrofična, sklona modricama, a rane sporo zarastaju. Po trbuhu se javljaju ljubičaste strije. Česta je arterijska hipertenzija, nefrolitijaza, osteoporoza, rezistencija na inzulin te mentalni poremećaji, a otpornost na infekcije je smanjena. U djece je svojstven zastoj linearnog rasta. Žene obično imaju menstrualne nepravilnosti. Povećano stvaranje androgena u adrenalnim tumorima uzrokuje hipertrihozu, temporalnu ćelavost i druge simptome virilizacije. Muškarci postaju impotentni i gube dlake. Oba spola gube seksualni nagon.

Cushingov sindrom nije čest poremećaj, te pogađa vrlo mali broj ljudi koji dugo vremena uzimaju kortikosteroidne lijekove. Cushingova bolest je rijetka, i uglavnom se javlja kod žena mlađe do srednje dobi.

Uzroci Cushingovog sindroma

Naš endokrini sustav sastoji se od žlijezda koje proizvode hormone koji reguliraju procese u vašem tijelu. Te žlijezde nazivamo nadbubrežnim žlijezdama, a one su hipofiza, štitnjača, gušterača, jajnici (u žena), testisi (kod muškaraca).

Naše nadbubrežne žlijezde proizvode brojne hormone, uključujući i kortizol, koji pomaže regulirati krvni tlak i čuva kardiovaskularni sustav, no njegova pretjerana proizvodnja može dovesti do Cushingovog sindroma.

Uloga kortikosteroida u organizmu
Kortikosteroidi imaju isto djelovanje kao ono kad organizam proizvodi previše kortizola. Vaš liječnik vam može propisati kortikosteroide za liječenje upalnih bolesti poput reumatoidnog artritisa, lupusa, astme ili kako bi se spriječilo odbacivanje transplantiranog organa.

Budući da su kortikosteroidi potrebni za liječenje tih bolesti, povećana proizvodnja kortizola se može dogoditi što može dovesti do Cushingovog sindroma.

Osoba također može razviti Cushingov sindrom tijekom ubrizgavanja kortikosteroida što će povećati vjerojatnost sindroma, dok kod kortikosteroida za inhaliranje kao naprimjer kod astme, postoje male šanse za razvoj sindroma.

Kortizol je hormon koji ima vitalnu važnost. Sudjeluje u sljedećim procesima:

• pomaže u regulaciji krvnog tlaka,
• pomaže u regulaciji imunološkog sustava,
• pomaže u uspostavljanju normalne razine inzulina,
• pomaže organizmu prilikom stresnih situacija.
• Hiperprodukcija kortizola
• Hiperprodukcija kortizola je stanje kod kojeg tijelo proizvodi previše kortizola. U tom slučaju Cushingov sindrom se može odnositi na:

• Tumor hipofize (adenom hipofize) – nekancerozni tumor koji se nalazi na bazi mozga te potiče nadbubrežne žlijezde da proizvode višak kortizola.
• ACTH (adrenokortikotropni hormon) – kortikotropin peptidni hormon koji se stvara u hipofizi, stimulira stvaranje i izlučivanje kortizola.
• Bolest nadbubrežne žlijezde – višak kortizola koji ne ovisi o stimulaciji ACTH-a.
• Genetika – rijetko, osoba može genetski naslijediti Cushingov sindrom.

Dijagnoza

Karakteristični simptomi brzo upućuju na dijagnozu. Za potvrdu su potrebne hormonske i slikovne pretrage kako bi se utvrdio temeljni otklon.

Obrada počinje mjerenjem slobodnog kortizola u mokraći [UFC od engl. urinary free cortisol, normalno 55,2–276 nmol/24 h (20–100 μg/24 h)]. UFC bude >331 nmol/L (>120 μg) u svih bolesnika s Cushingovim sindromom. Mnoge osobe s razinama 276–414 nmol/24 h (100–150 μg/24 h) su međutim pretile, depresivne ili imaju policistične jajnike, a ne Cushingov sindrom. Ipak, klinički sumnjiv pacijent sa znatno povišenim UFC (>4x gornja razina normalnog raspona ili približno >1000 nmol/24 h) skoro sigurno boluje od Cushingova sindroma, dok ga 2–3 normalna nalaza mokraće čine krajnje nevjerojatnim. Blago povišene vrijednosti navode međutim na daljnju obradu.

Tada se obično ide na deksametazonski test: daje se 1, 1,5 ili 2 mg deksametazona PO u 11 ili 12 h navečer, a drugo jutro se u 8 ili 9 h određuje kortizol u plazmi. U većine endokrino zdravih osoba tako se jutarnje razine kortizola snižavaju na ≤50 nmol/L (≤1,8 μg/ml), dok bolesnici s Cushingovim sindromom skoro u pravilu imaju znatno više vrijednosti. Još specifičniji, ali jednako osjetljiv test predstavlja davanje 0,5 mg deksametazona PO svako 6 h kroz 2 dana (pokus niske doze). Očita izočnost djelotvorne supresije potvrđuje dijagnozu.

Cushingov sindrom – liječenje

Tretmani liječenja Cushingovog sindroma su osmišljeni kako bi smanjili visoku razinu kortizola u tijelu. Koji tretman je najbolji za vas ovisit će o vašem stadiju sindroma, a u nastavku vam donosimo neke od metoda liječenja Cushingovog sindroma.

Ako je uzrok Cushingovog sindroma kortikosteroid, vaš liječnik će najvjerojatnije smanjiti dozu kortikosteroida. Moguće je da će vam biti propisan nonkortikosteroid koji će smanjiti dozu ili eliminirati višak kortikosteroida u organizmu.

Nemojte smanjivati dozu kortikosteroida na svoju ruku, uvijek se posavjetujte s liječnikom.

Ako je uzrok Cushingovog sindroma tumor, liječnik vam može preporučiti kirurško odstranjivanje tumora. Tumor hipofize obično uklanja neurokirurg, a postupak se najčešće obavlja kroz nos. Nakon operacije, liječnik će vjerojatno propisati lijekove koji će vratiti razinu kortizola u normalu.

U slučaju da kirurg ne može odstraniti tumor hipofize, obično će vam preporučiti radioterapiju, osim toga, zračenje se može koristiti i kod osoba koje nisu kandidati za operaciju.

Ako liječnik smatra da operacija i zračenje nisu sigurni za vas ili vam nisu pomogli, on vam može propisati lijekove. Osim toga, liječnici ponekada preporučuju lijekove prije operacije kako bi poboljšali izglede operacije.

Ako osjetite simptome za koje znate ili sumnjate da upućuju na Cushingov sindrom, odmah se obratite liječniku bez odgađanja, šanse za izlječenje su veće ako se sindrom uoči ranije.

Cushingov sindrom – dijeta

Osobe koje pate od Cushingovog sindroma imaju povećan rizik obolijevanja od drugih bolesti te nastajanja drugih zdravstvenih problema kao što su: gubitak koštane mase, visoki krvni tlak, dijabetes, povišena razina kolesterola u krvi itd.Iz prehrane je potrebno izbaciti namirnice koje sadrže bijelo brašno, kofein, alkohol, šećer i sol.

Donosimo vam popis namirnica koje su korisne u borbi protiv Cushingovog sindroma:

• Sirova prehrana je odličan izbor u slučaju Cushingovog sindroma budući da može spriječiti komplikacije i olakšati simptome.
• Namirnice bogate kalcijem: mlijeko, kelj, špinat, raštika, sjemenke sezama, organski jogurt.
• Namirnice bogate vitaminom D: losos, sardina, tuna, mlijeko, jaja.
• Namirnice bogate vitaminom K: kupus, cvjetača, kopriva, rajčica, grašak, soja, mrkva, žumanjak, sirup od melase, morska trava, alge, riblje ulje.
• Plodovi mora, koštunjavo voće, sjemenke, sve mahunarke, avokado, kokosovo ulje, maslinovo ulje, mliječni proizvodi, organsko meso, pivski kvasac, riba.

Ako želite kontrolirati učinak stresa na vaš organizam trebali biste početi s umjerenim tjelesnim aktivnostima kao što su hodanje (kada je god to moguće), vožnja biciklom, plivanje, vježbanje uz lagane utege, joga i sl.

Previše vježbe može samo dodatno narušiti vaš zdravstveni status te može loše utjecati na vaše hormone. Prije nego počnete vježbati posavjetujte se s vašim liječnikom. Za sam početak odaberite vježbe uz koje se nećete pretjerano iscrpiti. Pokušajte pronaći aktivnosti koje uključuju kretanje, a u kojima možete uživati.

Neovisno o tome kojim se poslom bavite i koji vam je primarni cilj u životu uvijek osigurajte svojem organizmu dovoljno odmora. Nedostatak sna značajno utječe na sve funkcije, a ponajviše one za koje su zaslužni hormoni.