Whippleova bolest je rijetka i ozbiljna bakterijska infekcija koja utječe na različite organe i sustave u tijelu, posebno na tanko crijevo. Whippleova bolest ometa normalnu probavu i apsorpciju hranjivih tvari, što može dovesti do pothranjenosti, gubitka težine, proljeva, bolova u trbuhu, zglobova i mišića, te drugih komplikacija. Whippleova bolest može se proširiti i na druge dijelove tijela, kao što su srce, pluća, mozak, oči i koža, uzrokujući razne simptome i probleme. Whippleova bolest je potencijalno fatalna ako se ne liječi pravodobno i učinkovito.
Koji su uzroci Whippleove bolesti?
Whippleova bolest je uzrokovana bakterijom zvanom Tropheryma whipplei. Ova bakterija je prisutna u okolišu i može se naći u tlu, vodi, biljkama i životinjama. Većina ljudi koji su izloženi ovoj bakteriji ne razvije Whippleovu bolest, jer njihov imunološki sustav uspješno sprječava infekciju. Međutim, neki ljudi imaju genetsku ili stečenu sklonost koja ih čini osjetljivijima na ovu bakteriju i omogućuje joj da prodre u sluznicu tankog crijeva i uzrokuje upalu. Nije jasno zašto se to događa, ali neki čimbenici rizika koji mogu povećati vjerojatnost razvoja Whippleove bolesti su:
- Muški spol – Whippleova bolest je oko 10 puta češća kod muškaraca nego kod žena.
- Bijela rasa – Whippleova bolest je najčešća kod bijelaca, posebno onih europskog podrijetla.
- Dob – Whippleova bolest se obično javlja kod ljudi između 40 i 60 godina, iako se može pojaviti i u drugim dobima.
- Izloženost bakteriji – Ljudi koji rade ili žive u ruralnim područjima, gdje je veća mogućnost kontakta s tvari koje sadrže bakteriju, imaju veći rizik od Whippleove bolesti.
- Slabljenje imunološkog sustava – Ljudi koji imaju oslabljen imunološki sustav zbog neke druge bolesti, lijekova ili stanja, kao što su HIV/AIDS, rak, transplantacija organa, autoimune bolesti ili imunodeficijencije, mogu biti podložniji Whippleovoj bolesti.
Koji su simptomi Whippleovoj bolesti?
Simptomi Whippleove bolesti mogu se razlikovati od osobe do osobe, ovisno o tome koji organi i sustavi su zahvaćeni. Neki ljudi mogu imati samo blage ili nespecifične simptome, dok drugi mogu imati teške i životno ugrožavajuće simptome. Simptomi se također mogu pojaviti postupno ili naglo, i mogu se mijenjati tijekom vremena. Neki od najčešćih simptoma Whippleove bolesti su:
- Proljev – Ovo je najčešći simptom Whippleove bolesti, koji se javlja kod oko 80% pacijenata. Proljev može biti kroničan, trajati mjesecima ili godinama, i može biti vodenast, masan, pjenušav ili krvav. Proljev može uzrokovati dehidraciju, gubitak elektrolita i malapsorpciju, što znači da tijelo ne može pravilno apsorbirati hranjive tvari iz hrane.
- Gubitak težine – To je još jedan čest simptom Whippleove bolesti, koji se javlja kod oko 70% pacijenata. Gubitak težine može biti uzrokovan proljevom, smanjenim apetitom, mučninom, povraćanjem i bolovima u trbuhu. Gubitak težine može dovesti do pothranjenosti, slabosti, umora i anemije.
- Bol u trbuhu – Ovo je simptom koji se javlja kod oko 50% pacijenata s Whippleovom bolešću. Bol u trbuhu može biti tup, grčevit, probadan ili pekuć, i može se pogoršati nakon jela ili pića. Bol u trbuhu može biti uzrokovana upalom, infekcijom, oštećenjem ili začepljenjem tankog crijeva ili drugih organa u trbušnoj šupljini.
- Bol u zglobovima i mišićima – Ovo je simptom koji se javlja kod oko 40% pacijenata s Whippleovom bolešću. Bol u zglobovima i mišićima može biti blaga ili jaka, i može zahvatiti jedan ili više zglobova ili mišića u tijelu. Bol u zglobovima i mišićima može biti uzrokovana upalom, infekcijom, oštećenjem ili nakupljanjem bakterije u zglobovima ili mišićima.
- Groznica – Simptom je koji se javlja kod oko 30% pacijenata s Whippleovom bolešću. Groznica je povišena tjelesna temperatura, koja može biti popraćena zimicom, znojenjem, glavoboljom i osjećajem slabosti. Groznica je znak da tijelo pokušava boriti protiv infekcije, i može biti uzrokovana bakterijom ili drugim uzročnicima.
Osim ovih simptoma, Whippleova bolest može uzrokovati i druge simptome, ovisno o tome koji dio tijela je zahvaćen. Neki od tih simptoma su:
- Promjene na koži – Whippleova bolest može uzrokovati različite promjene na koži, kao što su crvenilo, osip, svrbež, ljuštenje, tamnjenje, čvorovi, čirevi ili pigmentacija. Promjene na koži mogu biti uzrokovane upalom, infekcijom, oštećenjem ili nakupljanjem bakterije u koži.
- Promjene na očima – Whippleova bolest može uzrokovati različite promjene na očima, kao što su crvenilo, oticanje, bol, suzenje, svjetlucanje, zamućenje, gubitak vida ili sljepoća. Promjene na očima mogu biti uzrokovane upalom, infekcijom, oštećenjem ili nakupljanjem bakterije u očima.
- Promjene na srcu – Whippleova bolest može uzrokovati različite promjene na srcu, kao što su ubrzan, usporen ili nepravilan rad srca, bol u prsima, otežano disanje, oticanje nogu ili zatajenje srca. Promjene na srcu mogu biti uzrokovane upalom, infekcijom, oštećenjem ili nakupljanjem bakterije u srcu.
- Promjene na plućima – Whippleova bolest može uzrokovati različite promjene na plućima, kao što su kašalj, iskašljavanje, krv u ispljuvku, bol u prsima, otežano disanje, upala pluća ili plućna embolija. Promjene na plućima mogu biti uzrokovane upalom, infekcijom, oštećenjem ili nakupljanjem bakterije u plućima.
- Promjene na mozgu i živčanom sustavu – Whippleova bolest može uzrokovati različite promjene na mozgu i živčanom sustavu, kao što su glavobolja, vrtoglavica, konfuzija, gubitak pamćenja, halucinacije, promjene raspoloženja, depresija, anksioznost, nesanica, napadaji, tremor, slabost, utrnulost, paraliza, demencija ili koma. Promjene na mozgu i živčanom sustavu mogu biti uzrokovane upalom, infekcijom, oštećenjem ili nakupljanjem bakterije u mozgu i živcima.
- Promjene na jetri i žučnom sustavu – Whippleova bolest može uzrokovati različite promjene na jetri i žučnom sustavu, kao što su žutica, svrbež, tamna mokraća, svijetla stolica, bol u desnom gornjem dijelu trbuha, povećana jetra, ciroza, upala žučnog mjehura ili žučnih kanala, ili kamenac u žuči. Promjene na jetri i žučnom sustavu mogu biti uzrokovane upalom, infekcijom, oštećenjem ili nakupljanjem bakterije u jetri i žuči.
- Promjene na gušterači i endokrinom sustavu – Whippleova bolest može uzrokovati različite promjene na gušterači i endokrinom sustavu, kao što su bol u sredini ili lijevom gornjem dijelu trbuha, mučnina, povraćanje, nadutost, gubitak apetita, dijabetes, hipoglikemija, hipotireoza, hipoparatiroidizam, Addisonova bolest ili Cushingov sindrom. Promjene na gušterači i endokrinom sustavu mogu biti uzrokovane upalom, infekcijom, oštećenjem ili nakupljanjem bakterije u gušterači i hormonima.
Kako se dijagnosticira Whippleova bolest?
Dijagnoza Whippleove bolesti se postavlja na temelju kliničke sumnje, laboratorijskih testova, endoskopskih pregleda i biopsija. Neki od koraka u dijagnosticiranju Whippleove bolesti su:
- Fizikalni pregled. Liječnik obično započinje s fizikalnim pregledom. Tražiti će znakove i simptome koji ukazuju na prisutnost ovog stanja. Na primjer, liječnik može provjeriti postoji li bol u trbuhu, tamnjenje kože, osobito na dijelovima tijela izloženim suncu, povećane limfne čvorove ili znakove zatajenja srca.
- Biopsija. Važan korak u dijagnosticiranju Whippleove bolesti je uzimanje uzorka tkiva (biopsija), obično iz sluznice tankog crijeva. Za ovo liječnik obično izvodi gornju endoskopiju. Postupak koristi tanak, fleksibilan cijev (endoskop) s lampicom i kamerom koji prolazi kroz usta, grlo, dušnik i želudac do tankog crijeva. Endoskop omogućuje liječniku da vidi probavne kanale i uzme uzorke tkiva. Tijekom postupka, liječnici uzimaju uzorke tkiva iz nekoliko mjesta u tankom crijevu. Liječnik pregledava ovo tkivo pod mikroskopom u laboratoriju. Traži prisutnost bakterije koja uzrokuje bolest i njezinih promjena (lezija), a posebno bakterije Tropheryma whipplei. Ako ovi uzorci tkiva ne potvrde dijagnozu, liječnik može uzeti uzorak tkiva iz povećanog limfnog čvora ili provesti druge testove. U nekim slučajevima, liječnik može zatražiti da progutate kapsulu koja sadrži malu kameru. Kamera može snimiti slike probavnih kanala. DNA test zvan lančana reakcija polimeraze, koji je dostupan u nekim medicinskim centrima, može otkriti bakteriju Tropheryma whipplei u uzorcima biopsije ili uzorcima cerebrospinalne tekućine.
- Krvni testovi. Liječnik također može naručiti krvne testove, kao što je potpuna krvna slika. Krvni testovi mogu otkriti određena stanja povezana s Whippleovom bolešću, osobito anemiju, i niske koncentracije albumina, proteina u krvi.
- Testovi urina i stolice. Liječnik također može naručiti testove urina i stolice, kako bi provjerio ima li znakova infekcije, upale, krvarenja, malapsorpcije ili gubitka proteina. Testovi urina i stolice mogu otkriti prisutnost bakterije, krvi, sluzi, masti, šećera ili drugih abnormalnosti u urinu ili stolici.
- Rendgenski snimci i drugi slikovni testovi. Liječnik također može naručiti rendgenske snimke ili druge slikovne testove, kao što su ultrazvuk, kompjuterizirana tomografija (CT), magnetska rezonanca (MRI) ili pozitronska emisijska tomografija (PET). Ovi testovi mogu pomoći u otkrivanju promjena na organima i tkivima koji su zahvaćeni Whippleovom bolešću, kao što su tanko crijevo, srce, pluća, mozak, jetra, žučni sustav, gušterača ili limfni sustav.
- Punkcija i analiza cerebrospinalne tekućine. Liječnik također može naručiti punkciju i analizu cerebrospinalne tekućine, koja je tekućina koja okružuje mozak i leđnu moždinu. Da bi to napravio liječnik uvlači iglu u donji dio leđa i uzima uzorak tekućine. Ovaj test može pomoći u otkrivanju prisutnosti bakterije, upale, infekcije ili drugih poremećaja u mozgu i živčanom sustavu.
Liječenje Whippleove bolesti
Whippleovu bolest je potrebno liječiti što prije, jer može dovesti do ozbiljnih i nepovratnih oštećenja organa i smrti. Liječenje Whippleove bolesti se sastoji od dugotrajne antibiotske terapije, koja ima za cilj uništiti bakteriju i spriječiti njeno ponovno pojavljivanje. Liječenje se obično provodi u dvije faze:
- Prva faza – U prvoj fazi liječenja, pacijent prima visoke doze intravenoznih antibiotika, obično u bolnici, tijekom 2 do 4 tjedna. Cilj ove faze je brzo smanjiti broj bakterija u tijelu i ublažiti simptome. Najčešće korišteni antibiotici u ovoj fazi su ceftriakson, penicilin G, streptomicin, gentamicin, meropenem ili imipenem.
- Druga faza – U drugoj fazi liječenja, pacijent nastavlja primati oralne antibiotike, obično kod kuće, tijekom 1 do 2 godine. Cilj ove faze je spriječiti relaps, odnosno ponovnu pojavu infekcije. Najčešće korišteni antibiotici u ovoj fazi su trimetoprim-sulfametoksazol, doksiciklin, rifampicin, klaritromicin, azitromicin ili ciprofloksacin.
Liječenje Whippleove bolesti može biti učinkovito ako se započne na vrijeme i provodi dosljedno. Većina pacijenata se oporavi i nema dugoročnih posljedica. Međutim, neki pacijenti mogu imati relaps, čak i nakon završetka liječenja, ili mogu imati trajne komplikacije, kao što su oštećenje srca, mozga, očiju ili drugih organa. Stoga je važno redovito pratiti stanje pacijenta, provoditi laboratorijske testove, endoskopske preglede i biopsije, te prilagoditi liječenje prema potrebi. Također je važno educirati pacijenta o simptomima i znakovima relapsa, te ga potaknuti da se javi liječniku ako ih primijeti.
Prirodno liječenje Whippleove bolesti
Osim antibiotske terapije, postoje i neki prirodni načini koji mogu pomoći u liječenju i prevenciji Whippleove bolesti. Neki od njih su:
Održavanje dobrog imuniteta – Imunološki sustav je prva linija obrane protiv bakterije i drugih patogena. Stoga je važno ojačati imunitet pravilnom prehranom, redovitom tjelovježbom, dovoljnim snom, izbjegavanjem stresa, pušenja i alkohola, te uzimanjem dodataka koji sadrže vitamine, minerale, antioksidanse i probiotike.
Korištenje biljnih lijekova – Neki biljni lijekovi mogu imati antibakterijsko, protuupalno, antiseptičko i imunostimulirajuće djelovanje, koje može pomoći u borbi protiv bakterije i ublažavanju simptoma. Neki od tih biljnih lijekova su češnjak, đumbir, kurkuma, origano, timijan, neven, ehinacea, propolis, med i limun .
Međutim, prije korištenja bilo kojeg biljnog lijeka, potrebno je konzultirati se s liječnikom, jer neki od njih mogu imati nuspojave ili interakcije s drugim lijekovima.
Korištenje homeopatskih lijekova – Homeopatija je alternativna medicina koja se temelji na principu da slično liječi slično, odnosno da se bolest može liječiti malim dozama supstanci koje bi u većim dozama izazvale slične simptome. Neki homeopatski lijekovi koji se mogu koristiti za liječenje Whippleove bolesti su Arsenicum album, Mercurius solubilis, Lycopodium clavatum, Phosphorus, Sulphur, Calcarea carbonica i Silicea.
Međutim, prije korištenja bilo kojeg homeopatskog lijeka, potrebno je konzultirati se s homeopatskim liječnikom, jer neki od njih mogu biti kontraindicirani ili nekompatibilni s drugim lijekovima.
Prehrana kod Whippleove bolesti
Prehrana je važan dio liječenja i oporavka od Whippleove bolesti. Cilj prehrane je osigurati dovoljan unos kalorija, bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina, minerala i tekućine, kako bi se spriječila ili nadoknadila pothranjenost, dehidracija i gubitak elektrolita. Neki savjeti za prehranu kod Whippleove bolesti su:
- Jesti često i manje obroke – Ovo može pomoći u smanjenju opterećenja na probavni sustav i poboljšanju apsorpcije hranjivih tvari. Također može pomoći u sprječavanju ili ublažavanju mučnine, povraćanja, proljeva i bolova u trbuhu.
- Jesti raznovrsnu i uravnoteženu hranu – Ovo može pomoći u osiguravanju dovoljnog unosa svih potrebnih hranjivih tvari, kao i u jačanju imuniteta i zdravlja. Preporučuje se jesti hranu iz svih skupina namirnica, kao što su žitarice, povrće, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba, jaja, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke .
- Jesti hranu bogatu bjelančevinama – Može pomoći u održavanju mišićne mase, rasta i popravka tkiva, te proizvodnji antitijela i hormona. Preporučuje se jesti barem 1,5 grama bjelančevina po kilogramu tjelesne težine dnevno, ili više ako je potrebno. Dobri izvori bjelančevina su meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, soja, tofu, seitan, tempeh, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke .
- Jesti hranu bogatu mastima – Može pomoći u povećanju unosa kalorija, poboljšanju apsorpcije vitamina topljivih u mastima (A, D, E i K), te zaštiti organa i živaca. Preporučuje se jesti oko 30% kalorija iz masti, od čega najmanje 10% iz zasićenih masti, a ostatak iz nezasićenih masti. Dobri izvori masti su maslac, sir, vrhnje, masno meso, masna riba, ulja, margarin, majoneza, orašasti plodovi, sjemenke i avokado .
- Jesti hranu bogatu ugljikohidratima – Može pomoći u osiguravanju dovoljnog unosa energije, vlakana, vitamina i minerala, te u regulaciji razine šećera u krvi. Preporučuje se jesti oko 50% kalorija iz ugljikohidrata, od čega najmanje polovica iz složenih ugljikohidrata, a ostatak iz jednostavnih ugljikohidrata. Dobri izvori ugljikohidrata su žitarice, kruh, tjestenina, riža, krumpir, povrće, voće, med, džem, šećer i slatkiši .
- Jesti hranu bogatu vitaminima i mineralima – Može pomoći u sprječavanju ili liječenju nedostatka vitamina i minerala, koji može uzrokovati razne simptome i komplikacije. Posebno je važno osigurati dovoljan unos vitamina B12, folne kiseline, željeza, kalcija, magnezija, cinka i selena, koji su često nedostatni kod pacijenata s Whippleovom bolešću. Dobri izvori vitamina i minerala su povrće, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba, jaja, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke i obogaćena hrana .
- Piti dovoljno tekućine – Može pomoći u sprječavanju ili liječenju dehidracije, koja može biti uzrokovana proljevom, povraćanjem, znojenjem ili groznicom. Preporučuje se piti najmanje 2 litre tekućine dnevno, ili više ako je potrebno. Dobri izvori tekućine su voda, voćni sokovi, čaj, juhe i napitci za rehidraciju.
- Izbjegavati hranu koja može pogoršati simptome ili otežati liječenje – Ovo uključuje hranu koja je teško probavljiva, nadražujuća, alergena, kontaminirana ili interagira s lijekovima. Neka od takve hrane su začinjena, pržena, masna, slana, kisela, gazirana, alkoholna ili sirova hrana, kao i hrana koja sadrži gluten, laktozu, fruktozu, sorbitol, tiramin, kofein ili tanin . Međutim, prehrana se može individualno prilagoditi prema toleranciji i preferencijama pacijenta, uz savjetovanje s liječnikom i nutricionistom.
Reference:
National Institute of Neurological Disorders and Stroke. (2020). Whipple’s Disease
https://www.ninds.nih.gov/health-information/disorders/whipples-disease
Kono, M., & Yamamoto, K. (2017). Whipple disease. StatPearls Publishing.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK441937/
Cleveland Clinic. (2019). Whipple’s Disease.
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/5958-whipples-disease
Mayo Clinic. (2020). Whipple’s disease.
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/whipples-disease/symptoms-causes/syc-20378946
MSD Manual Professional Version. (2020). Whipple Disease.
https://www.msdmanuals.com/professional/gastrointestinal-disorders/malabsorption-syndromes/whipple-disease
Mount Sinai. (2020). Whipple Disease.
https://www.mountsinai.org/health-library/diseases-conditions/whipple-disease
Fenollar, F., Nicoli, F., Paquet, C., Lepidi, H., & Raoult, D. (2021). Whipple’s disease: a 10-year follow-up of 61 patients. BMC gastroenterology, 21(1), 1-12.
https://bmcgastroenterol.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12876-021-01664-1
Nordqvist, C. (2017). What is Whipple’s disease? Medical News Today.
https://www.medicalnewstoday.com/articles/188228
Healthline. (2018). Whipple’s Disease.
https://www.healthline.com/health/whipples-disease
WebMD. (2019). What Is Whipple’s Disease?
https://www.webmd.com/digestive-disorders/what-is-whipples-disease
Slika je napravljena pomoću AI.
