Pušenje i uporaba duhana su, poglavito zbog zdravstvenih rizika, često predmet znanstvenih istraživanja i rasprava. Radi cjelovitog pristupa neophodno je informirati se i o sustavu elektroničke dostave nikotina ili, popularno, e-cigaretama i razmatrati i njihove zdravstvene učinke.
Elektroničke ili e-cigarete su najčešći oblik i proizvod iz grupe sustava elektroničke dostave nikotina (engl. Electronic Nicotine Delivery Systems, ENDS). Od svoje su pojave predmetom javnozdravstvene rasprave i spora među zagovornicima kontrole duhana, koji su porastom upotrebe ovih proizvoda sve podijeljeniji u svojim stavovima. Dok ih jedni smatraju sredstvom za pomoć u odvikavanju od pušenja duhana, drugi ih vide kao proizvode koji bi mogli predstavljati prijetnju i potkopati napore u neutralizaciji njegove uporabe. Kad bi veliki dio postojećih pušača koji ne mogu ili ne žele prestati pušiti prešao na upotrebu ovakvih alternativnih izvora nikotina s manje zdravstvenih rizika i eventualno ih prestao i koristiti, to bi sigurno bilo veliko javnozdravstveno postignuće. Naravno, uz uvjet da se na taj način ne stvori veći broj novih ovisnika o nikotinu u adolescentskoj i nepušačkoj populaciji u odnosu na pušače duhana, te uz tendenciju pada uporabe duhana prema potpunom prestanku.
E-cigarete omogućuju nadomještanje nikotina iz običnih cigareta uz izbjegavanje niza drugih, dokazano toksičnih, štetnih čimbenika koji se nalaze u običnim cigaretama, a uz to imaju i povoljan učinak i na ostale elemente ovisnosti o pušenju kao što su oralna stimulacija, manualni kontakt i slično, koji izostaje kod nekih drugih oblika nadomještanja poput nikotinskih flastera, guma za žvakanje i sl. Radi pronalaženja novih dokaza o utjecaju na zdravlje i identificiranja opcije za njihovu prevenciju i kontrolu, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je potaknula ispitivanja sustava elektroničke dostave nikotina, ali i beznikotinskih sustava dostave (engl. Electronic Non-Nicotine Delivery Systems, ENNDS).
Elektroničke su cigarete različitog oblika i dizajna. Dok neke podsjećaju na konvencionalne cigarete, cigare ili lule, druge su u obliku kemijske olovke, USB stickova i sl. Glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Ugrađena baterija omogućuje grijanje otopine, koju korisnik udiše kao aerosol. Razlike u naponu baterije i elektroničkim sklopovima rezultiraju i bitno različitim mogućnostima ovih proizvoda da zagriju otopinu u aerosol, a time i količine isporučenog nikotina i drugih sastojaka odnosno stvaranje toksičnih tvari u emisijama.
Kao i kod konvencionalnih cigareta, na količine isporučenog nikotina i drugih sastojaka u aerosolu utječe i ponašanje samih korisnika – dužina i dubina inhalacije i učestalost njenog ponavljanja. Uz razlike u mogućnostima različitih proizvoda, korisnici mogu i sami jednostavno mijenjati pojedine karakteristike elektroničkih cigareta, poglavito količinu isporučenog nikotina i drugih sastojaka odnosno sadržaja otopine.
Zadnjih godina opada upotreba klasičnih cigareta, ali se povećava upotreba e-cigareta unatoč ograničenim podacima o njihovoj sigurnosti i učinkovitosti. U potpunosti još nije poznat učinak e-cigareta na fiziologiju kardiovaskularnog sustava. Najnovija istraživanja upozoravaju na moguć štetni učinak e-cigareta na kardiovaskularno zdravlje. Neophodna su daljnja istraživanja radi procjene sigurnosti e-cigareta.
Do sada promatranim situacijama sitne čestice (PM 0,1, PM 2,5) iz e-cigareta štetno djeluju na kardiovaskularni sustav, ubrzavaju aterosklerozu, trombogenezu. One mogu proći kroz alveolarnu membranu u sistemsku cirkulaciju i time direktno štetno djelovati na srce, žile i druge organe.
Učinak metala u e-cigaretama na kardiovaskularni sustav još nije u potpunosti istražen.
Arome mogu potaknuti upalne odgovore, dovesti do endotelne disfunkcije i time ubrzati aterosklerozu. Ujedno uzrokuju razne plućne bolesti.
Izlaganje svim ovim komponentama tijekom pušenja e-cigareta ima aditivni i sinergistički učinak što najvjerojatnije ubrzava razvoj ateroskleroze, aktivaciju trombocita i konačno razvoj KVB.
Neophodan su daljnja istraživanja kako bi se procijenila sigurnost e-cigareta na kardiovaskularno zdravlje.
Zdravstveni rizici inhaliranja – malo detaljniji pogled
Tipičnom uporabom e-cigarete stvara se aerosol koji, uz nikotin, najčešće uključuje: glikole, aldehide, hlapljive organske spojeve (VOC), policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), specifične duhanske nitrozamine (TSNA), glioksal, metilglioksal, diacetil, acetol, metale, silikatne čestice i druge elemente.
Uz to, tipičnom uporabom e-cigarete su razine i broj poznatih toksičnih tvari i spojeva u aerosolu ipak bitno niži nego u duhanskom dimu konvencionalnih cigareta, uz izuzetak nekih specifičnih za elektroničke sustave poput glikoksala. No, razine nekih toksičnih tvari u aerosolu poput olova, kroma, nikla i formaldehida kod različitih proizvoda se mogu jako razlikovati, pa čak doseći i više razine od onih u duhanskom dimu.
S obzirom na relativno nedavnu pojavu e-cigareta, dokazi o njenom utjecaju na razvoj mnogih bolesti, naročito malignih, neće biti dostupni još godinama ili čak desetljećima; međutim, dokazi koji se temelje na procjeni kemijskih spojeva u otopinama i aerosolu iz e-cigarete ukazuju na potencijalnu citotoksičnost nekih otopina (koncentracija i broj različitih okusa u otopini), što bi trebalo izazvati zabrinutost i oprez radi uporabe e-cigareta kod trudnica.
Aerosol najčešće sadrži neke kancerogene spojeve i druge toksične tvari koje se nalaze i u dimu duhana, ali u prosječnim razinama od 1-2 reda veličine nižim nego u duhanskom dimu, dok su kod nekih proizvoda utvrđene razine kancerogenih agensa kao što su formaldehid ili akrolein poput onih kod nekih konvencionalnih cigareta.
Isto tako, s obzirom na adiktivnu prirodu nikotina, uporaba e-cigareta može imati štetne učinke tijekom trudnoće i doprinijeti razvoju kardiovaskularnoj bolesti. Iako sam nikotin nije kancerogen, čini se da je uključen u temeljne aspekte biologije malignih bolesti kao i neurodegeneracije. Mogućnosti isporuke nikotina su široke: od vrlo malih, pa sve do količina poput onih iz konvencionalnih cigareta, što ovisi o karakteristikama samog proizvoda, kao i o načinu uporabe i koncentraciji nikotina u otopini, stoga je prisutan i rizik od predoziranja nikotinom ingestijom ili dermalnim kontaktom. Postoji dovoljno dokaza da se upozori na oprez pri uporabi kod djece i adolescenata, te trudnica i žena reproduktivne dobi, radi mogućeg utjecaja od izlaganja nikotinu na razvoj mozga kod fetusa ili adolescenata.
Premda ne postoje egzaktni podaci o tome koliko je uporaba sustava elektroničke dostave nikotina i beznikotinskih sustava „sigurnija“ u odnosu na pušenje konvencionalnih cigareta, postojeći modeli ispitivanja sugeriraju da bi to trebalo biti barem tri puta, da bi se ove sustave moglo smatrati potencijalnom javnozdravstvenom dobrobiti.
Zdravstveni rizici pasivne inhalacije aerosola iz e-cigareta
Posljednja ispitivanja govore u prilog tomu da bi se pasivnu izloženost izdahnutim aerosolima osoba koje se nalaze u okolini korisnika e-cigareta trebalo smatrati potencijalno štetnom za zdravlje.
Izdahnuti aerosoli zagađuju zrak, jer sadrže ultrafine čestice kao i 1,2-propanediol, neke hlapljive organske spojeve i teške metale te nikotin. Razine nekih metala u zraku s izdahnutim aerosolima, kao što su nikal i krom, čak su i više u usporedbi s onima u slučaju izloženosti pasivnom pušenju. No ukupno uzevši, s izuzetkom teških metala, razine drugih čestica, nikotina, acetaldehida i formaldehida ipak su niže u zraku s izdahnutim aerosolom u odnosu na onaj s izdahnutim duhanskim dimom. Za sada nije poznato hoće li povećana izloženost otrovima i česticama u izdahnutom aerosolu dovesti i do povećanog rizika od bolesti i smrti među pasivnim inhalatorima kao što je slučaj kod pasivnih pušača i njihovoj izloženosti duhanskom dimu, no postoje određeni epidemiološki dokazi iz studija o okolišu koji ukazuju na štetne učinke čestica iz bilo kojeg izvora nakon kratkotrajne i dugoročne izloženosti, što znači da mjere javnog zdravstva trebaju težiti postizanju najnižih mogućih koncentracija.
Aerosoli iz e-cigareta nisu stoga samo „vodena para“, kako se često tvrdi u promidžbenim materijalima, već predstavljaju i ozbiljnu opasnost za zdravlje, posebno djece, adolescenata i trudnica. S druge strane, kao zamjena za konvencionalne cigarete i druge duhanske proizvode, za pušače e-cigarete ipak predstavljaju manje toksičnu varijantu, premda razine smanjenog rizika za sada još uvijek nisu poznate.
Učinkovitost e-cigareta u odvikavanju od pušenja i ovisnosti o nikotinu
Dosad je provedeno svega nekoliko ispitivanja učinkovitosti upotrebe e-cigareta u odvikavanju od pušenja, koja ne dopuštaju stvaranje zaključaka. Rezultati dva do sada provedena randomizirana ispitivanja su pokazala nisku učinkovitost korištenja elektroničkih cigareta u odvikavanju od pušenja pa se čini vjerojatnijim da će nekim pušačima upotreba e-cigareta pomoći u prelasku s konvencionalnih cigareta, dok će ih značajan broj dvojnom upotrebom smanjiti broj popušenih konvencionalnih cigareta, ali ne i potpuno prestati pušiti.
S obzirom na nedostatak i nisku kvalitetu znanstvenih dokaza, ne može se utvrditi mogu li e-cigarete većini pušača pomoći da prestanu pušiti ili će ih u tome spriječiti.
Što kaže crna statistika za e-cigarete?
Otprilike se 1300 osoba u SAD-u nosi s posljedicama pušenja e-cigareta, 29 ih je umrlo, a među njima je i sedamnaestogodišnjak iz New Yorka, izneseno je na konferenciji za novinare 11. listopada 2019. godine.
Većina osoba koja poseže za vapeanjem u SAD-u koristi tekućine na bazi tetrahidrokanabinola (THC), psihoaktivne supstancije koja se prirodno nalazi u marihuani. Otprilike tri četvrtine osoba koje su se razboljele zbog konzumacije e-cigareta navele su kako su koristile THC pri vapeanju. S druge strane, tek 13 posto pacijenata koristilo je isključivo nikotin za vapeanje.
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) istraživala je više od 300 proizvoda te otkrila da ih 79 sadrži nikotin, a čak 225 THC. Također, 50 posto ulja za e-cigarete u kojima je pronađen THC sadržavalo je i vitamin E acetat, za koji postoje indicije da bi mogao biti toksičan pri inhalatornoj primjeni.
U studiji objavljenoj u The New England Journal of Medicine vapeanje se dovodi u korelaciju s bolestima dišnog sustava kao što su eozinofilna pneumonija, lipoidna pneumonija, oštećenje alveola, akutni respiratorni distresni sindrom (ARDS, engl. acute respiratory distress syndrome), hipersenzitivni pneumonitis i slično.
Osim toksičnih učinaka proizašlih iz udisanja pare, postoji i opasnost od fizičkog oštećenja glave i dišnih putova. Naime, u razdoblju od 2015. do 2017. godine u SAD-u je zabilježeno više od 2000 slučajeva eksplozije električnih cigareta tijekom vapeanja, što je uzrokovalo puknuće zuba i vilice.
Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je 11. listopada 2019. kliničke smjernice koje bi trebale poslužiti liječnicima u tretmanu oboljelih od opisane rizične navike. Problem se dodatno komplicira tijekom hladnijih razdoblja kada respiratorne infekcije postaju češće te je teže odrediti jesu li simptomi pacijenta posljedica respiratorne infekcije ili vapeanja. Uobičajene posljedice inhalatorne primjene e-cigarete su kratkoća daha, kašalj, bol u prsima te gastrointestinalni simptomi, što je jednako tako zastupljeno i kod infekcija dišnog sustava.
Posebne restrikcije
Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija preporučila ozbiljne restrikcije ponajprije u reklamiranju i dostupnosti e-cigareta, što su prihvatile brojne zemlje. Američka Agencija za hranu i lijekove već je ograničila prodaju e-cigareta s raznim okusima te uvela strogi nadzor prodaje mladima, što se uskoro očekuje i u Europi.
Predlažu se posebne restrikcije oglašavanja jer proizvođači često naglašavaju „sigurnost“ primjene naglašavajući da se korištenjem njihovih e-cigareta u organizam unosi gotovo 90% manje štetnih tvari, što zapravo nije dokazano. Dokazano je jedino to da je pušenje duhana u bilo kojem obliku štetno te je jedini pravi savjet – ne pušite.
