Koronavirus, službenog naziva SARS-CoV-2, uzročnik je bolesti COVID-19 koja je prvi put identificirana u mjestu Wuhan u Kini. Analizom genoma spomenutog virusa, ustanovljeno je da je to novonastali virus o kojemu se ne zna previše i potrebna su daljnja istraživanja te praćenje. Zna se da pripada skupini koronavirusa – RNA virusi koji su do sad već dva puta u povijesti zabilježeni – SARS (teški akutni respiratorni sindrom) te, nekoliko godina poslije, MERS na Bliskom istoku. Za njih je poznato da uzrokuju tešku i ponekad za život opasnu bolest dišnog sustava koja je započela prijenosom virusa sa životinja na ljude te kasnije međuljudskim kontaktom.
Inače, korona virus je vrsta virusa koja u teoriji utječe samo na životinje, no postoje određene vrste korona virusa koje se mogu prenijeti na čovjeka – poput korona virusa koji je u posljednjih nekoliko mjeseci uzeo živote tisuće ljudi.
Nagađa se od koje životinje je potekao ovaj coronavirus. Prvo se pisalo o šišmišu kao uzročniku epidemije, a zadnja teorija je da coronavirus potječe od ljuskavca – jedne od životinja s kojima se najviše trguje, naravno, ilegalno i primarno zbog njihovog ‘oklopa’.
Podatke o usporedbama sa sezonskom gripom i smrtnosti između dva virusa treba uzeti s oprezom. Naime, trenutni podaci govore o smrtnosti od koronavirusa od otprilike 3,4% prema zadnjim istraživanjima, a 0.1% od virusa influence, što bi značilo da je koronavirus 34 puta smrtonosniji.
Također, zasad podaci ukazuju da je smrtnost COVID-19 niža od SARS-a. Takve tvrdnje koje se šire po medijima trenutno ne znače puno jer je spomenuti COVID-19 prekratko praćen za razliku od virusa influence koji se svake godine registrira i bude analiziran broj oboljelih od gripe. Potrebno je pričekati završetak epidemije kako bi se mogla izraditi epidemiološka analiza.
Naime, smatra se da je zaražen puno veći broj osoba nego što je trenutno testirano i dokazano, s obzirom na to da većina oboljelih ima blaže simptome zbog kojih inače ne postoji potreba za javljanjem liječniku, a pacijentima ne podiže sumnju na zarazu COVID-19. Pretpostavlja se da je broj zaraženih desetak puta veći, a samim time je i smrtnost od virusa manja. Također, potrebno je napomenuti i da protiv koronavirusa trenutno ne postoji cjepivo za razliku od virusa gripe koji usprkos cjepivu ima visok broj umrlih svake godine.
Kako se covid-19 prenosi?
Za COVID-19 znamo kako se prenosi – kihanjem, kašljanjem i općenito oralnim putem. Simptomi korona virusa isti su kao i simptomi gripe, jedino što dolaze sa zakašnjenjem – do 14 dana (prosječno 5-6 dana) od same zaraze. Upravo zato što su simptomi isti kao i obične gripe, u svijetu, isto kao i u Hrvatskoj, postoji razlog više za paniku. Rezultati testiranja ne dobivaju se momentalno, što nikako ne ide u prilog oboljelima.
Jako je bitno držati do higijene te se prije dezinficiranja ne dirati po sluznici nosa, usta ili očiju.
Simptomi korona virusa
Prema posljednjim istraživanjima, prosječna dob oboljelih bila je 57 godina, podjednake distribucije među spolovima, a težu kliničku sliku imali su stariji od 70 godina.
povišena tjelesna temperatura,
suhi kašalj,
gubitak daha (dispneja),
slabost,
nagli gubitak mirisa, okusa ili promjenu okusa,
bol u mišićima i zglobovima.
Uz navedene simptome, oboljele osobe češće su imale otprije poznatu neku kroničnu bolest poput hipertenzije ili dijabetesa.
Najčešća komplikacija bila je obostrana upala pluća, a posebno su osjetljive osobe koje su prethodno bolesne.
Osobe koje su pod većim rizikom od zaraze i težih simptoma su:
osobe koje boluju od kroničnih bolesti poput:
hipertenzije,
srčanih bolesti,
dijabetesa ili
KOPB-a te
osobe kompromitiranog imunološkog sustava (onkološki pacijenti, transplantirani),
stariji od 65 godina.
Epidemiološki kriteriji za određivanje zaraze su:
-bliski kontakt s oboljelim od COVID-19 14 dana prije početka simptoma
-bolesnik je unutar 14 dana prije početka simptoma bio korisnik ili zaposlenik ustanove za smještaj osjetljivih skupinama u kojoj je potvrđena transmisija COVID-19.
Pojam bliski kontakt uključuje:
-Izravan tjelesni kontakt s oboljelim od COVID-19 (npr. rukovanje)
-Nezaštićen izravan kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)
-Kontakt licem u lice s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta
-Boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s COVID-19 bolesnikom u trajanju duljem od 15 minuta
-Zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme ili ukoliko je došlo do propusta u korištenju osobne zaštitne opreme
-Kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza, ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).
-U slučaju da primijetite neke od simptoma, odmah nazovite svog liječnika ili epidemiološku službu. Opišite im svoje stanje i poslušajte njihove upute.
Nemojte odlaziti liječniku prije nego što ga nazovete.
Liječenje od koronavirusa
Ne postoji specifično liječenje protiv COVID-19 s obzirom na to da se radi o virusnom oboljenju. Moguće je ublažiti simptome upotrebom antipiretika i analgetika, unosom veće količine tekućine i pravilnom prehranom kako bi se imunitet što prije oporavio.
U težim slučajevima, oboljeli mogu u bolnici završiti na infuziji i potpornom mehaničkom uređaju za disanje dok se ne oporavi funkcija zahvaćenih pluća.
U ožujku 2020. francuske vlasti upozorile su da bi trebalo izbjegavati upotrebu ibuprofena zbog mogućih kontraindikacija te umjesto toga koristiti paracetamol. Nakon čega je uslijedila i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije da se ne koriste nesteroidni protuupalni lijekovi protiv bolesti Covid-19. Ta skupina lijekova uključuje ibuprofen, aspirin i druge. U nedavnom članku u medicinskom časopisu The Lancet navedena je hipoteza po kojoj neki lijekovi poput ibuprofena mogu ugroziti oboljele od koronavirusa koji imaju visoki krvni tlak ili dijabetes.
Prevencija od Covid-19
Koronavirus ne treba shvaćati olako i određene mjere opreza su neophodne.
Dodatne mjere sigurnosti uključuju:
-Perite ruke sa sapunom i vodom barem 20 sekundi. Ovaj korak najbitniji je prije jela, kuhanja i nakon kihanja ili kašljanja. (korištenje dezinfekcijskih sredstava za ruke koji imaju barem 60 % alkohola,ako sapun i voda nisu dostupni)
-Za vrijeme kihanja ili kašljanja obavezno koristite maramicu, koje se riješite odmah nakon.
-Izbjegavajte diranje očiju, usta i nosa s neopranim rukama.
-Izbjegavajte kontakt sa zaraženima, neovisno je li prehlada ili nešto opasnije.
-Češće čistite predmete i stvari koji su u čestom dodiru s ljudima – poput igračaka i kvaka.
-Održavanje razmaka između ljudi minimalno 1,5 m,
-Ako ste bolesni, a ne zahtijevate medicinsku pomoć, ostanite doma
-Nakon pranja, ruke, odjeću i prostorije u kojima boravite možete poprskati i sprejom poput Eliksir St. Rocha (koji sadrži 14 eteričnih ulja i štiti vas prirodnim putem)
Vrijeme je da najozbiljnije shvatimo preporuke HZJZ i Stožera za civilnu zaštitu. Perite ruke, pazite prilikom kihanja i kašljanja. Odgodite sva putovanja u žarišta koronavirusa, mislite na sebe i na druge.
Ne širite paniku, ne širite lažne vijesti, budite sabrani i odgovorni te svojim ponašanjem pridonesimo smanjenju širenja koronavirusa. Ukoliko se svi budemo držali preporučenog ponašanja i preporuka, sve će biti u redu.
Maske za lice
Maske za lice potencijalno smanjuju daljnje širenje mikroorganizama od oboljele osobe. Nisu djelotvorne u zaštiti zdravih osoba, pogotovo tzv. kirurške maske koje se trenutno mogu naći na oglasnicima po višestruko uvećanim cijenama od stvarne vrijednosti.
Kirurške maske namijenjene su korištenju od svega 20 minuta, stoga bi se trebale mijenjati više puta dnevno, ali i tad ne pružaju dovoljnu zaštitu protiv virusa jer su previše porozne, niti u potpunosti ne prianjaju uz lice te virusi i dalje mogu proći kroz masku.
Najveća greška je nositi istu masku satima i danima, čime se s unutrašnje strane maske nakupljaju bakterije koje čovjek izdiše i onda ponovo udiše.
