Narkolepsija ili bolest spavanja je kronični poremećaj spavanja, karakteriziran dnevnom pospanošću i iznenadnim napadima spavanja. Osoba s narkolepsijom jako teško ostaje budna dulje vrijeme, bez obzira na okolnosti.
Narkolepsija ili bolest spavanja može izazvati i ozbiljne poremećaje dnevne rutine. Suprotno onome što neki vjeruju, bolest spavanja nema nikakve povezanosti sa depresijom.
Narkolepsija je kronično stanje za koje ne postoji lijek, međutim, neki lijekovi i promjena načina života mogu vam pomoći upravljati simptomima. Podrška obitelji, prijatelja, poslodavca ili učitelja također vam može pomoći da se lakše nosite s narkolepsijom.
U nastavku članka saznajte kako se narkolepsija dijagnosticira te kako je liječiti.
Narkolepsija – simptomi
Simptomi narkolepsije najčešće počinju u dobi između 10 i 25 godina, a oni uključuju:
- Prekomjernu dnevnu pospanost – Osobe s narkolepsijom mogu zaspati bez upozorenja, bilo gdje i bilo kada. Na primjer, možda ćete usred razgovora kimnuti glavom i zaspati, ili čak dok radite. Također se može dogoditi da tijekom prekomjerne dnevne pospanosti izgubite mogućnost koncentracije.
- Nagli gubitak mišićnog tonusa (katapleksija) – Nagli gubitak mišićnog tonusa je stanje koje se naziva katapleksija, a ona može izazvati niz fizičkih poteškoća, od otežanog govora do slabosti većine mišića, i može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Katapleksija je nekontrolirana, a potaknuta je intenzivnim emocijama, najčešće pozitivnim kao što su smijeh i uzbuđenje, ali ponekad i negativnim emocijama kao što su strah i bijes. Neke osobe s narkolepsijom dožive samo jednu ili dvije epizode katapleksije godišnje, dok drugi imaju brojne epizode na dnevnoj bazi.
- Paralizu spavanja – Osobe s narkolepsijom često mogu iskusiti privremenu nesposobnost govora ili micanja tijela tijekom buđenja. Te epizode obično traju kratko, ali mogu biti iznimno zastrašujuće. Više o paralizi sna pročitajte ovdje.
- Halucinacije – Bolest spavanja može uzrokovati da su oboljele osobe nekad samo napola budne. Kada počnu sanjati, osjećaju svoje snove kao stvarnost, što može u nekim slučajevima biti prilično zastrašujuće.
Postoje još neki simptomi koji se uz ove pripisuju narkolepsiji, a to su:
- automatsko ponašanje – neke radnje će se činiti kao da ih radi robot, a ne Vi,
- nemir – osoba koja pati od narkolepsije ne može zaspati i kad želi spavati, treba joj jako dugo vremena da padne u san,
- hiperaktivnost – u budnim periodima se osobe koje pate od bolesti spavanja ponašaju hiperaktivno i ubrzano.
Narkolepsija pogađa čak 1 od 2000 ljudi. Nešto što će kasnije pomoći kod dijagnoze i tretiranja narkolepsije je vođenje dnevnika spavanja. Čim primijetite pojavu prvih simptoma, počnite ih pamtiti. To će kasnije biti od velike koristi.
Narkolepsija – poremećaji spavanja
Osobe s narkolepsijom mogu imati i druge poremećaje kod spavanja, kao što je opstruktivna apneja za vrijeme spavanja, stanje u kojem se disanje zaustavlja tijekom noći, može nastupiti sindrom nemirnih nogu, pa čak i nesanica.
Osobe s narkolepsijom mogu također mjesečariti ili mahati rukama i nogama za vrijeme sna.
Neke epizode napada spavanja su kratke, u trajanju od nekoliko sekundi. Neke osobe s narkolepsijom mogu iskusiti da zaspu tijekom obavljanja nekih zadataka, a svejedno ih obavljaju u snu, a najčešće se događa da se toga ne sjećaju kad se probude.
Kada posjetiti liječnika?
Posavjetujte se s liječnikom ako imate prekomjernu dnevnu pospanost koja ometa vaš osobni ili profesionalni život. Točan uzrok narkolepsije nije poznat, ona može biti prenesena genetski, a ostali čimbenici kao što su infekcije, mogu pridonijeti razvoju narkolepsije.
Narkolepsija u usporedbi s normalnim snom
Normalan proces spavanja započinje u non-REM fazi. Tijekom te faze moždani valovi se znatno usporavaju. Nakon sat vremena spavanja dolazi do promjena aktivnosti mozga i počinje faza REM spavanja. Snovi se većinom javljaju tijekom REM faze sna.
U osoba koje imaju bolest spavanja se može desiti da iznenada uđu u REM fazu sna, bez prethodnog doživljavanja non-REM faze.
Neke od karakteristika REM spavanja kao što su nedostatak mišićnog tonusa, paraliza i životopisni snovi, javljaju se tijekom prve faze spavanja u ljudi s narkolepsijom.
Narkolepsija – dijagnoza
Nakon što se javite liječniku i objasnite mu od kojih simptoma patite, liječnik će postaviti dijagnozu. Kod dijagnosticiranja je jako važno da znate objasniti što ste iskusili te koliko često.
Dijagnoza narkolepsije se postavlja u Centru za poremećaje spavanja. Postoji više testova koji prema različitim parametrima prate događanja u tijelu.
Narkolepsija – test može biti:
- polisomnografija – to je test koji prati tjelesne funkcije poput disanja, kucanja srca, kretnji očiju i sličnog, a često se ti parametri mjere preko noći u klinici,
- hipokretin test – neuropeptid hipokretin – 1 je molekula koja je bitna za održavanje budnosti organizma, a nalazi se u spinalnoj tekućini te se nalazi u manjoj koncentraciji kod osoba koje pate od narkolepsije,
- test latencije spavanja – ovi testovi tijekom dana mjere koliko osoba spava, koliko joj treba da uđe u REM fazu sna i koliko joj treba da zaspe.
Narkolepsija – liječenje
S obzirom na to da se ne zna točan uzrok zbog kojeg neki ljudi pate od narkolepsije, teško ju je i gotovo nemoguće potpuno izliječiti. Narkolepsija ili bolest spavanja se može tretirati simptomatski, odnosno moguće je utjecati na simptome i učestalost napadaja spavanja.
Osobe s blažom narkolepsijom ne treba liječiti lijekovima, a one trebaju ustaliti raspored noćnog i dnevnog spavanja. Osobe s težim oblicima narkolepsije treba liječiti određenim lijekovima.
Narkolepsija u Hrvatskoj nije toliko česta bolest, ali postoji oko pedeset registriranih narkoleptičara. Jako je bitna psihička podrška liječnika i obitelji, kao i mnogo razumijevanja. Narkoleptičari nisu depresivni, lijeni ili nezainteresirani, oni jednostavno pate od bolesti spavanja.
Narkolepsija – lijekovi
Lijekovi koji se koriste za narkolepsiju su:
- Stimulansi – Lijekovi koji stimuliraju središnji živčani sustav su primarni tretman za pomoć osobama s narkolepsijom. Neki ljudi trebaju liječenje metilfenidatom (Concerta, Ritalin i td..) ili drugim amfetaminima. Ovi lijekovi su vrlo učinkoviti, ali ponekad mogu uzrokovati nuspojave kao što su nervoza i lupanje srca.
- Selektivni inhibitori serotonina (SSRI) i norepinefrina (SNRI) – Liječnici često propisuju ove lijekove koji potiskuju REM spavanje, kako bi ublažili simptome halucinacija i paralize spavanja. Oni uključuju fluoksetin (Prozac, Sarafem, drugi) i venlafaksin (Effexor XR). Nuspojave mogu uključivati seksualne disfunkcije i probavne probleme.
- Triciklički antidepresivi – Antidepresivi, kao što protriptilin (Vivactil), imipramin (Tofranil) i klomipramina (Anafranil), djeluju na katapleksiju, međutim, mnogi se žale na simptome kao što su suha usta i nepromišljenost.
- Natrij oxybate (Xyrem) – Ovaj lijek je vrlo učinkovit za katapleksiju. Xyrem pomaže poboljšati noćni san, koji je često loš u osoba s narkolepsijom. U visokim dozama on može čak kontrolirati i dnevnu pospanost. Izuzev dobrog djelovanja, Xyrem može imati ozbiljne nuspojave, poput mučnine, mokrenja u krevet i pogoršanja mjesečarenja. Uzimanje Xyrema zajedno s drugim lijekovima za spavanje ili alkoholom može doći do kome ili smrti.
Ako imate druge zdravstvene probleme, kao što su visoki krvni tlak ili dijabetes, upitajte svog liječnika koje lijekove smijete koristiti.
Neki lijekovi mogu uzrokovati pospanost, ako patite od narkolepsije, Vaš će liječnik vjerojatno preporučiti da se izbjegne uzimanje tih lijekova.
Istraživanja o narkolepsiji još uvijek traju, te se pokušavaju naći rješenja, međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se njihova učinkovitost potvrdila.
Preuzeto sa www.krenizdravo.dnevnik.hr
