Alergija na pelud, također poznata kao sezonski alergijski rinitis ili peludna groznica ili polenoza, je imunološka reakcija na pelud iz okoline. Pelud je sitni zrnati materijal koji biljke ispuštaju u zrak radi oprašivanja. Kada osobe s alergijom na pelud udahnu te sitne čestice, njihov imunološki sustav prepoznaje pelud kao opasnost, što uzrokuje niz simptoma.
Uzroci alergije na pelud
Alergija na pelud nastaje kada imunološki sustav prepoznaje pelud kao štetnu tvar i reagira prekomjerno na prisutnost tih mikroskopskih čestica. Ovaj proces uključuje nekoliko ključnih faktora i mehanizama:
Genetska predispozicija
Genetika igra važnu ulogu u razvoju alergija. Ako jedan ili oba roditelja imaju alergije, vjerojatnost da će dijete razviti alergiju na pelud značajno se povećava. Imunološki sustav osobe s genetskom predispozicijom može biti skloniji prepoznati pelud kao prijetnju.
Izloženost peludi
Izloženost visokim razinama peludi tijekom određene sezone može potaknuti alergijske reakcije. Pelud se oslobađa iz drveća, trava i korova kao dio njihovog reproduktivnog procesa. Kada te čestice uđu u nos, oči ili pluća osoba sklonih alergijama, tijelo može reagirati proizvodnjom antitijela poznatih kao imunoglobulin E (IgE). Ta antitijela uzrokuju otpuštanje histamina i drugih kemikalija koje izazivaju simptome alergije.
Imunološki odgovor
Kada pelud uđe u tijelo, imunološki sustav osoba s alergijama na pelud pogrešno prepoznaje te čestice kao štetne uljeze. Imunološki sustav tada aktivira B stanice koje proizvode IgE antitijela specifična za tu vrstu peludi. Ta antitijela se vežu za mastocite i bazofile, stanice koje su ključne u alergijskim reakcijama. Pri sljedećoj izloženosti istom alergenu, IgE antitijela prepoznaju pelud i potiču mastocite i bazofile da oslobode histamin i druge kemikalije, što rezultira upalom i simptomima alergije.
Okolišni faktori
Zagađenje zraka i promjene u okolišu mogu također igrati ulogu u razvoju alergija. Na primjer, zagađivači poput dima, kemikalija i industrijskih emisija mogu iritirati dišne putove i učiniti ih osjetljivijima na pelud. Neka istraživanja sugeriraju da promjene u klimi, poput povećanja temperature i promjena u obrascima oborina, mogu utjecati na količinu i vrstu peludi u zraku, potencijalno povećavajući učestalost i težinu alergijskih reakcija.
Životni stil i izloženost
Način života i izloženost određenim tvarima tijekom djetinjstva također mogu utjecati na razvoj alergija. Djeca koja odrastaju u ruralnim područjima ili su redovito izložena životinjama i prirodnim okolišima mogu imati nižu stopu alergija na pelud zbog takozvanog higijenskog efekta, gdje rani kontakt s različitim mikroorganizmima pomaže u razvoju uravnoteženog imunološkog sustava.
Okidači cjelogodišnjeg alergijskog rinitisa
- Grinje i žohari
- Dlaka i perje kućnih ljubimaca (mačke, psi, ptice)
- Spore iz unutarnjih i vanjskih plijesni i gljivica
Simptomi alergije na pelud
Simptomi alergije na pelud, poznati i kao simptomi peludne groznice ili sezonskog alergijskog rinitisa, javljaju se kada imunološki sustav reagira na udisanje peludi. Ovi simptomi mogu značajno varirati u težini i učestalosti, a obično se pogoršavaju tijekom proljeća, ljeta i jeseni, kada je pelud u zraku najviše prisutna. Evo detaljnijeg pregleda simptoma:
Respiratorni simptomi
- Kihanje: Kihanje je jedan od najčešćih simptoma alergije na pelud. Ono je često intenzivno i dugotrajno, uz napade kihanja koji mogu trajati nekoliko minuta.
- Curenje iz nosa (rinitis): Nos može curiti zbog povećane proizvodnje sluzi kao odgovor na alergen. Sluz je obično bistrija i vodenasta.
- Začepljen nos: Začepljenje nosa može otežati disanje kroz nos, a ponekad uzrokuje osjećaj pritiska u sinusima.
- Svrbež nosa, grla i nepca: Svrbež je često prisutan i može biti vrlo neugodan. Svrbež grla i nepca također su česti simptomi.
Očni simptomi (alergijski konjunktivitis)
- Svrbež očiju: Oči mogu postati crvene, nadražene i vrlo svrbljive.
- Suzenje očiju: Oči često suze, što može zamagliti vid i uzrokovati nelagodu.
- Otekline oko očiju: Kapci mogu nateći i izgledati crveno i napuhnuto.
Simptomi povezani s grlom i ustima
- Grlobolja: Iritacija u grlu može dovesti do osjećaja grebanja ili blage boli.
- Promuklost: Pelud može uzrokovati iritaciju glasnica, što dovodi do promuklosti.
Opći simptomi
- Umor: Kronična alergijska reakcija može uzrokovati osjećaj umora i iscrpljenosti.
- Problemi sa spavanjem: Zbog simptoma poput začepljenog nosa i svrbeža može biti teško spavati, što dodatno doprinosi umoru.
Simptomi u donjim dišnim putovima
- Kašalj: Alergija na pelud može izazvati iritaciju u grlu i gornjim dišnim putevima, što dovodi do kašlja.
- Piskanje i otežano disanje: Kod osoba koje pate od astme, izloženost peludi može pogoršati simptome astme, uključujući piskanje i otežano disanje.
Kožni simptomi
- Alergijski ekcem: Pelud može izazvati osip ili ekcem kod osoba koje su posebno osjetljive, što se manifestira crvenilom, svrbežom i suhoćom kože.
Dijagnoza alergije na pelud
Dijagnoza alergije na pelud uključuje nekoliko koraka i metoda kako bi se točno utvrdilo na koje vrste peludi osoba reagira. Ovi postupci uključuju detaljnu anamnezu, fizikalni pregled te specifične dijagnostičke testove. Evo detaljnijeg pregleda dijagnostičkog procesa:
Anamneza (medicinska povijest)
Liječnik će prvo razgovarati s pacijentom kako bi prikupio detaljne informacije o simptomima, njihovom trajanju i težini, kao i o mogućim okidačima. Ključna pitanja mogu uključivati:
- Kada su se simptomi prvi put pojavili?
- Jesu li simptomi sezonski ili traju cijele godine?
- Jesu li simptomi povezani s izlaganjem otvorenom prostoru ili specifičnim okolišima?
- Ima li pacijent obiteljsku povijest alergija ili astme?
- Koji su dosadašnji pokušaji liječenja i njihova učinkovitost?
Fizikalni pregled
Fizikalni pregled može pomoći u prepoznavanju fizičkih znakova alergije. Liječnik će obratiti pažnju na:
- Crvenilo i oticanje nosa
- Suzenje, crvenilo i oteklinu očiju
- Tamne podočnjake, poznate kao alergijski podočnjaci, koji su česti kod osoba s kroničnim alergijama
- Znakove respiratornih problema kao što su piskanje ili otežano disanje.
Kožni prick test
- Kožni prick test je jedan od najčešćih i najpouzdanijih testova za dijagnosticiranje alergija. Tijekom ovog testa:
- Mala količina različitih alergena, uključujući pelud, nanosi se na kožu obično na podlaktici ili leđima.
- Koža se lagano ubode ili ogrebe kako bi alergen ušao u površinski sloj kože.
- Nakon 15-20 minuta, liječnik procjenjuje reakciju kože. Pozitivna reakcija obično se očituje kao crvena, svrbežna kvržica slična ubodu komarca.
Krvni testovi (RAST i ELISA)
Krvni testovi mogu se koristiti za mjerenje specifičnih IgE antitijela na pelud u krvi. Najčešći krvni testovi uključuju:
- RAST (radioalergosorbentni test): Mjeri prisutnost specifičnih IgE antitijela na određene alergene.
- ELISA (enzimski imunoesej): Također mjeri specifična IgE antitijela, ali koristi drugačiji laboratorijski postupak.
Provokacijski test
U rijetkim slučajevima, liječnik može preporučiti provokacijski test, koji uključuje izlaganje pacijenta sumnjivom alergenu pod kontroliranim uvjetima. Ovaj test se obično provodi kada su rezultati drugih testova nejasni, a simptomi su ozbiljni. Zbog mogućnosti teških reakcija, provokacijski test se provodi u specijaliziranim centrima uz prisutnost medicinskog osoblja.
Kombinacija metoda
U praksi, liječnici često koriste kombinaciju gore navedenih metoda kako bi postigli točnu dijagnozu. Primjerice, anamneza i fizikalni pregled obično se provode zajedno s jednim ili više dijagnostičkih testova kako bi se potvrdila prisutnost alergije na pelud.
Liječenje alergije na pelud
Liječenje alergije na pelud obuhvaća niz pristupa koji imaju za cilj smanjiti simptome i poboljšati kvalitetu života oboljelih. Liječenje može uključivati farmakološke terapije, imunoterapiju i strategije izbjegavanja alergena. Evo detaljnijeg pregleda dostupnih metoda liječenja:
Izbjegavanje alergena
Prvi korak u liječenju alergije na pelud je pokušaj smanjenja izloženosti peludi. Ove uključuje:
- Praćenje razine peludi: Praćenje dnevnih izvješća o peludi može pomoći u planiranju aktivnosti na otvorenom.
- Ostanak u zatvorenom prostoru: Tijekom razdoblja visokih razina peludi, preporučuje se ostati u zatvorenom prostoru s zatvorenim prozorima i korištenjem klima uređaja sa HEPA filtrima.
- Korištenje maski: Nošenje maski za lice prilikom rada na otvorenom može smanjiti udisanje peludi.
- Tuširanje i presvlačenje: Nakon boravka na otvorenom, tuširanje i presvlačenje odjeće može pomoći ukloniti pelud s kože i kose.
Farmakološka terapija
- Antihistaminici: Ovi lijekovi blokiraju učinke histamina, kemijske tvari koja uzrokuje simptome alergije. Mogu se uzimati u obliku tableta, kapi za oči ili sprejeva za nos. Primjeri uključuju loratadin (Claritin), cetirizin (Zyrtec) i feksofenadin (Allegra).
- Dekongestivi: Koriste se za smanjenje zagušenja nosa. Dolaze u obliku tableta, tekućina ili sprejeva za nos, kao što su pseudoefedrin (Sudafed) i oksimetazolin (Afrin). Međutim, sprejevi za nos ne bi se trebali koristiti dulje od nekoliko dana zaredom zbog rizika od rebound efekta (povratni učinak).
- Kortikosteroidni sprejevi za nos: Ovi lijekovi smanjuju upalu i ublažavaju simptome. Primjeri uključuju flutikazon (Flonase), mometazon (Nasonex) i beklometazon (Beconase). Ovi sprejevi su učinkoviti za dugotrajno upravljanje simptomima.
- Leukotrienski inhibitori: Lijekovi poput montelukasta (Singulair) blokiraju djelovanje leukotriena, tvari koje izazivaju alergijsku upalu i simptome.
- Stabilizatori mastocita: Sprejevi za nos poput kromoglikata mogu spriječiti oslobađanje histamina i drugih kemikalija koje uzrokuju simptome.
Imunoterapija
Imunoterapija, poznata i kao desenzibilizacija, uključuje postupno izlaganje tijela alergenima kako bi se smanjila osjetljivost imunološkog sustava. Postoje dva glavna oblika imunoterapije:
- Alergijske injekcije (subkutana imunoterapija, SCIT): Ovaj oblik uključuje redovite injekcije alergena u sve većim dozama. Terapija traje nekoliko godina i može značajno smanjiti simptome alergije.
- Sublingvalna imunoterapija (SLIT): Ovaj oblik uključuje tablete ili kapi koje se stavljaju pod jezik. SLIT je pogodan za kućnu uporabu i često se koristi za liječenje alergija na travu i drveće.
Druge terapije
- Nasalna irigacija: Ispiranje nosa fiziološkom otopinom može pomoći ukloniti alergene i smanjiti simptome. To se može učiniti pomoću Neti posuda ili sprejeva za nos.
- Topikalni antihistaminici i dekongestivi: Ovi lijekovi mogu pružiti brzo olakšanje za specifične simptome poput svrbeža očiju ili začepljenog nosa
Izvori:
Cleveland Clinic. 2023. Pollen Allergy: Causes, Symptoms, and Treatment.
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/pollen-allergy
Better Health Channel. 2023. Pollen allergies.
https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/pollen-allergies
American College of Allergy, Asthma & Immunology (ACAAI). 2023. Pollen Allergies.
https://acaai.org/allergies/allergic-conditions/pollen-allergies/
Medical News Today. 2023. Pollen allergies: Causes, symptoms, and treatment.
https://www.medicalnewstoday.com/articles/322256
Healthline. 2023. Pollen Allergy: Symptoms, Causes, and Treatment.
https://www.healthline.com/health/allergies/pollen
WebMD. 2023. Pollen Allergies Overview.
https://symptoms.webmd.com/seasonal-allergy-map-tool/pollen_allergies_overview
Slika je napravljena pomoću AI.
