Metabolički sindrom je zbroj više stanja: povišeni krvni tlak, visoka razina šećera u krvi, prekomjerna tjelesna masnoća oko struka i abnormalne razine kolesterola – koji se javljaju zajedno, povećavaju rizik od bolesti srca, moždanog udara i dijabetesa.
Ako imate samo jedan od ovih znakova ne znači da imate metabolički sindrom. Međutim, bilo koji od ovih znakova povećava rizik od ozbiljnih bolesti. Ako se ovi znakovi pojavljuju u kombinaciji rizik je još veći.
Ako imate metabolički sindrom ili bilo koju od komponenti metaboličkog sindroma, dramatične promjene načina života mogu odgoditi ili čak spriječiti razvoj ozbiljnih zdravstvenih problema.
U Europi metabolički sindrom zahvaća gotovo 25% mlađe i starije populacije.
Uzroci metaboličkog sindroma
Metabolički sindrom najčešće je uzrokovan neurednim i nezdravim načinom života – lošom prehranom, stresom, manjkom kretanja i fizičke aktvnosti, manjkom sna i sjedilačkim načinom života. I geni igraju određenu ulogu u razvoju metaboličkog sindroma, no presudan je način života.
Raspodjela masnog tkiva važna je koliko i njegova količina. Ako se masno tkivo nakuplja oko struka (što je slučaj kod osoba s metaboličkim sindromom), ono dovodi do masne jetre i mišića te dolazi do otpornosti jetre na inzulin i hipertenzije te do infarkta.
- Parametri za definiciju metaboličkog sindroma
- opseg struka- žene 88 cm, muškarci 102 cm
- krvni tlak 130/85 mm Hg
- GUP natašte 5,6 mml/L ili više
- trigliceridi iznad 1,7 mml/L
- HDL kolesterol – žene ispod 1,3, muškarci ispod 1
Osoba koja ima tri ili više gore spomenutih faktora, ima metabolički sindrom.
Simptomi metaboličkog sindroma
Ljudi koji boluju od metaboličkog sindroma imaju tri ili više poremećaja vezanih uz metabolizam, uključujući:
- Pretilost
- Povišeni krvni tlak
- Visoka razina šećera u krvi
- Visoki kolesterol
Što ukoliko se već razvio metabolički sindrom?
Prvi korak je smanjenje tjelesne težine, a do toga se dolazi smanjenim energetskim unosom i fizičkom aktivnošću. Mediteranska prehrana uvelike pomaže kod metaboličkog sindroma, a učinkovitim se pokazao i cimet.
Ukoliko promjena životnih navika ne donese rezultate, ide se s lijekovima kao što su antihipertenzivi, antidijabetici i hipolipemici. Važno je normalizirati tjelesnu masu i držati BMI ispod 25.
Liječenje metaboličkg sindroma
Osnovni terapijski ciljevi su:
- Smanjenje prekomjerne tjelesne mase.
- Provođenje kontrolirane tjelesne aktivnosti.
- Liječenje rizičnih čimbenika: povišenog krvnog tlaka, sklonosti zgrušavanju i poremećaja koncentracije masti (lipida) u organizmu.
- Nema nikakve sumnje da vježbanje može liječiti metabolički sindrom: dobro je poznato da se vježbanjem može djelovati na inzulinsku neosjetljivost koja je srž ovog problema. Vježbanje i mršavljenje neizostavno.
- Iziskuju promjenu životnog stila i ustaljenih navika, ali zdravlje bi trebalo biti najvažnije, zar ne? Ljudi su skloni izjaviti kako je zdravlje najvažnije na svijetu. Ali kad je za zdravlje potrebno nešto učiniti, obično se radi o razmišljanju u fotelji ispred TV kutije i smišljanju inteligentnih načina mršavljenja bez promjene prehrambenih i foteljaških navika. Za postizanje ovih terapijskih ciljeva potrebna je suradnja s nekoliko liječnika i velika motivacija.
- Vježbanje ima dokazano pozitivan učinak na raspoloženje pa se njime osim metaboličkog sindroma može djelovati i na popratne mentalne poremećaje. Vježbanje je, dakle, ključ za mentalno i fizičko zdravlje.
