Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, poznata i kao “mišja groznica”, akutna je virusna bolest koja se manifestira vrućicom, krvarenjima i oštećenjem rada bubrega, a nerijetko zahtijeva i bolničko liječenje.
Izazivaju je hantavirusi, a prenosi se s glodavaca na čovjeka. Iako se naziva mišjom groznicom, ovu bolest mogu izazvati i štakori te voluharice.
Mišja groznica – kako se prenosi?
Zaraza se prenosi s glodavaca na čovjeka udisanjem aerosola zaraženog izlučevinama glodavaca (mokraća, slina, izmet) u kojima se nalazi virus.
Ovo je i najčešći put prijenosa kojim se ljudi zaraze kada nakon zime odlaze u čišćenje svojih drvarnica, garaža i sličnih mjesta u kojima se najčešće nalaze gnijezda glodavaca.
Zbog toga je posebno tijekom metenja, kada se prašina moguće zaražena virusom diže s tla, potrebno staviti maramu preko nosa i usta kako bi se mogućnost zaraze smanjila.
Poseban oprez potreban je ukoliko na takvim mjestima (drvarnicama) uočite područja s nanesenim novinskim papirom, korom drveta pa čak i komadićima tkanine koja glodavci naprave kao gnijezda.
Zaraza se prenosi i preko zaražene hrane i vode tako da se ljudima koji borave u šumi ne preporučuje ostavljanje hrane i vode na mjestima izloženima izlučevinama glodavaca i nakon toga konzumiranje te hrane.
U šumi je potrebno izbjegavati ležanje na tlu, a nakon boravka oprati ruke i odjeću. Zaraza se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Mišja groznica će se više širiti u godinama kad se miševi i drugi glodavci više razmnožavaju. Neki ljudi spadaju u rizične grupe od zaraze mišjom groznicom, a to su:
- farmeri,
- izletnici i penjači,
- lovci i šumari,
- jahači,
- vojnici.
Simptomi
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Dijagnoza
Klinička sumnja na ovaj sindrom postavlja se u pacijenata s vrućicom, pojavom krvarenja i bubrežnim zatajenjem, a koji su prije toga boravili u mogućem prirodnom žarištu bolesti. Naravno, sumnja se mora potvrditi dokazom virusa, njegovih antigena ili protutijela u serumu bolesnika. Dokazivanje protutijela klase IgM serološkom dijagnostikom obično je dostatno, budući da se ta protutijela razvijaju već u prvim danima bolesti i sa sigurnošću označavaju akutnu hantavirusnu infekciju. Lančana reakcija polimeraze (PCR) se kod nas vrlo rijetko koristi u rutinskoj dijagnostici.
Mišja groznica – liječenje
Oporavak je obično spor i traje nekoliko tjedana, moguće i nekoliko mjeseci, ali najčešće protječe bez komplikacija i s potpunim izlječenjem.
Važno je naglasiti da bolest može imati izrazito blag klinički tok, s blagim općim simptomima, ali može imati i težak tok sa zatajenjem bubrega i smrtnim ishodom.
Najveći broj ljudi ima srednje tešku kliničku sliku koja obuhvaća:
- povišenu temperaturu,
- glavobolju,
- bolove u mišićima,
- bolove u području bubrega i donjeg dijela trbuha,
- smetnje vida.
Ponekad bolesnici uoče učestalije ili smanjeno mokrenje te imaju krv u urinu.
Liječenje je simptomatsko jer još nema antivirusnog lijeka. U bolničkim uvjetima provodi se praćenje vitalnih parametara – tlak, puls, mokrenje te rješavanje dehidracije, sniženog krvnog tlaka i akutnog bubrežnog zatajenja (hemodijalizom).
Važno je da se pacijenti jave na vrijeme liječniku, po mogućnosti u vrijeme febrilne faze jer u hipotenzivnoj i oliguričnoj fazi dolazi do komplikacija, čak i do akutnog zatajenja bubrega i porasta parametara bubrežne funkcije (kreatinina i ureje) te je bolesnicima ponekad potrebna hemodijaliza.
Kod nekih bolesnika napredovanje bolesti može biti izrazito progresivno i nespecifično. Kod tih bolesnika nakon 1-2 dana povišene temperature, blažih bolova u mišićima ili glavobolje, dolazi do zatajenja funkcije bubrega, moguće i do potrebe za hemodijalizom.
Nažalost još uvijek ne postoji cjepivo za prevenciju mišje groznice. Postoji lijek protiv virusa za kojeg postoje indikacije da bi mogao pomoći, ali u Hrvatskoj još uvijek nije uveden.
