Prehrana za dijabetičare

Pravilna prehrana za dijabetičare zdrava je i prikladna i za one koji nemaju šećernu bolest, odnosno za članove obitelji oboljelih.

Glavna karakteristika dijabetesa je poremećaj u metabolizmu ugljikohidrata, bjelančevina i masti.
Osnovni principi liječenja šećerne bolesti, što je potrebno stalno naglašavati, su pravilna prehrana, tjelovježba i samokontrola.

Svaka hrana posjeduje određena farmakološka svojstva, što u prijevodu znači da pojedine namirnice mogu poboljšati ili pogoršati tijek određenih bolesti ili zdravstvenih stanja. Zbog tog je razloga nužno u svakodnevnoj prehrani pravilno odabrati namirnice, u čemu će vam pomoći sljedeći popis namirnica koje se preporučuju, odnosno onih koje treba izbjegavati pri određenim bolestima ili zdravstvenim stanjima.

Pravilan način prehrane kod dijabetesa

Važno je znati što jesti, ali ponekad je važnije znati kako i kada jesti. Kako biste omogućili organizmu da konzumirane namirnice iskoristi na najbolji i neškodljivi način, držite se sljedećih pravila:

• Prehranu rasporedite u pet manjih obroka dnevno.
• Ne preskačite doručak.
• Objedujte svaki dan u isto vrijeme.
• Izbjegavajte objedovati u neprovjerenim restoranima; važno je da uvijek imate kontrolu nad namirnicama koje konzumirate.
• Svaki dan pojedite barem 5 jedinica voća i povrća.
• Izbjegavajte meso, posebno prženo i pečeno.
• Pijte mnogo vode.
• Ne koristite duhanske proizvode i alkohol.
• Izbjegavajte slatkiše i grickalice svih vrsta.

2011. godine u časopisu Medix objavljene su Hrvatske smjernice za liječenje dijabetesa. Preporuča se davati prednost unosu ugljikohidrata iz voća, povrća, integralnih žitarica, leguminoza i niskomasnog mlijeka te unosu složenih ugljikohidrata, odnosno ugljikohidrata koji ne uzrokuju nagli skok koncentracije glukoze u krvi nakon njihove konzumacije.

2013. godine u časopisu Diabetes Care, Evert i suradnici objavili su najvažnije faktore koji djeluju na glikemijski odgovor nakon unosa hrane, a to su količina ugljikohidrata i dostupnog inzulina.

Što, kako jesti?

Od različitih vrsta masti dijabetičarima se preporučuje unositi jednostruko (maslinovo ulje, orašasti plodovi) i višestruko nezasićene masne kiseline (omega-3 iz plave ribe i sjemenki sezama), a unos zasićenih masnih kiselina treba ograničiti na manje od 7 % ukupnog dnevnog unosa zbog njihova štetnog djelovanja na kardiovaskularni sustav. Unos trans-masnih kiselina iz hidrogeniranih biljnih ulja (i svih namirnica koje ih sadrže, poput vafla, keksa, lisnatog tijesta i sličnih proizvoda) treba u potpunosti ograničiti. Kod unosa bjelančevina prednost bi trebalo dati bjelančevinama biljnog podrijetla i to onima iz ribe i mesa peradi.

Brojna istraživanja ukazala su na blagotvoran učinak mediteranske prehrane u prevenciji i potpornoj terapiji dijabetesa. Usporedbom prehrane siromašne mastima (kakvu preporučuje American Heart Association) i mediteranske prehrane pokazalo se da je mediteranska prehrana znatno uspješnija u kontroli razine glukoze u krvi u pretilih osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2. Također, mediteranska prehrana dovodi do većeg gubitka tjelesne mase od prehrane siromašne mastima.

TJEDNI JELOVNIK

Svaki dan svoj jelovnik možete obogatiti s dvije velike žlice maslinova ulja i žličica bućinog ulja kojima možete začiniti hranu po želji.

Za doručak možete uzeti mlijeko s najmanjim sadržajem mliječne masti i kavu od miješavine ječma i cikorije. Koristite za doručak i ostale obroke rižine pahuljice (kruh od riže) kao zamjenu za kruh ili šnitu integralnog kruha sa sjemenkama. Za međuobrok odaberite jabuku, kivi ili mrkvu ili neki fermentirani mliječni proizvod. Kao noćni obrok uzmite čaj od naranče i cimeta i pojedite dva keksa za dijabetičare.

Dan	Ručak	Večera
Ponedjeljak	salata od divlje rige, breskve, jabuke i kus-kus i proso (200 g); integralni kruh (50 g); oligomineralna voda	mozzarela (50 g) i tuna (50 g); kuhana blitva na salatu (200 g), rižina pogačica (50 g); čaj od cikorije
Utorak	karfiol s inćunima (mariniranim 70 g); popečci od prosa (100 g); naranča	varivo od kelja, korijena celera, mrkve i peršina (sve po 30 g); piletina na žaru (80 g); zelena salata (100 g); integralni kruh (50 g); oligomineralna voda s magnezijem
Srijeda	integralna riža s račićima (70 g); kuhana blitva (150 g); voćni kup s šumskim voćem bez sladila; oligomineralna voda s magnezijem	inćuni u pećnici (150 g); zeleni radič (100 g); integralni kruh (50 g); čaj od ružmarina
Četvrtak	tikvice na žaru (70 g); zrnati sir (50 g); rižin kruh (60 g), puding od vanilije; oligomineralna voda s magnezijem	varivo s kupusom (30 g integralne tjestenine i 150 g kupusa); piletina pečena u pećnici (120 g); kuhane mahune (100 g); integralni kruh (60 g); čaj od koprive
Petak	juha od purećih vratova s rižom (30 g); salata od cikle i celera (150 g); integralna kiflica; oligomineralna voda s magnezijem	krumpir kuhan u ljusci (80 g); brancin na žaru (150 g); kompot od jabuke zaslađen voćnim šećerom (80 g); čaj od naranče s cimetom
Subota	integralni špageti s umakom od rajčice (70 g); kuhani poriluk (100 g); šaka badema	pileća juha s razmućenim jajetom; miješana salata od matovilca i endivije (100 g); integralno pecivo sa sezamom (60 g); čaša soka od naranče
Nedjelja	puretina na žaru (150 g), grah-salata s kupusom (100 g); integralna pogačica od jogurta s cimetom i orasima; oligomineralna voda s magnezijem	varivo od brokule (30 g) i leće (50 g); paprike, tikvice i patlidžani sa žara (200 g); oligomineralna voda s magnezijem

Povrće

Sve vrste povrća su dobar izbor, ako pripazite gdje ga nabavljate i kako ga pripremate. Povrće je bogato vlaknima, mineralima i vitaminima, a sadrži zaista zanemariv broj kalorija.

Preporučene namirnice:

• svježe povrće, najbolje sirovo ili kuhano na pari,
• smrznuto povrće na pari ili tavi bez masti,
• zeleno povrće, kao što su kelj, špinat i rikula.

Loše namirnice:

• konzervirano povrće s mnogo soli,
• povrće pripremljeno s maslacem, sirom ili umacima,
• ukiseljeno povrće.

Voće

Preporuča se dnevno konzumirati 5 jedinica voća, što je jednako količini od 5 većih voćki ili primjerice 5 šalica bobičastog ili narezanog voća. Također bogato vlaknima, mineralima i vitaminima, voće sadrži više dobrih ugljikohidrata nego povrće.

Preporučene namirnice:

• svježe voće svih vrsta,
• nezaslađene marmelade i džemovi,
• svježe iscijeđeni sokovi bez sladila.

Loše namirnice:

• kandirano voće,
• konzervirano voće sa šećerom i aditivima,
• zaslađeni voćni sokovi,
• zaslađene marmelade, džemovi i umaci.

Ugljikohidrati

Iako su odavno na zlu glasu, naše tijelo treba ugljikohidrate. Međutim, potrebno je razlikovati dobre od loših ugljikohidrata i to primijeniti u kuhinji.

Preporučene namirnice:

• žitarice cjelovitog zrna, kao što su smeđa riža, zobena kaša, kvinoja, proso ili ječam,
• integralne žitarice,
• slatki krumpir.

Loše namirnice:

• procesuirane žitarice, poput bijele riže ili bijelog brašna,
• žitarice s dodanim šećerom,
• bijela peciva,
• prženi krumpir.

Smiju li dijabetičari jesti palentu?

S obzirom na to da se palenta većinom sastoji od ugljikohidrata, manjeg udjela proteina i masti u tragovima, palenta i dijabetes odlično funkcioniraju, tj. palenta se izvrsno uklapa u dijabetičku prehranu.

Ipak, dobro je pripaziti da se ne pretjera s količinom te da se palenta (žganci) uglavnom kuha u blago posoljenoj vodi.

Proteini

Iako se osobama s dijabetesom preporučuje dnevne potrebe za proteinima uzimati iz povrća, one se mogu namiriti i kroz mesne namirnice, ali pažljivo odabrane i zdravo pripremljene. Riba i plodovi mora jedan su od najzdravijih izbora bogatih proteinima.

Preporučene namirnice:

• orašasti plodovi, kao što su lješnjaci, bademi i orasi,
• grahorice, poput graha, graška, boba, leće, slanutka, mahuna,
• tofu,
• riba i plodovi mora,
• bijelo meso peradi bez kože,
• bjelanjak iz jaja.

Loše namirnice:

• prženo i pečeno meso ili riba,
• crveno meso bogato mastima, kao što su rebarca,
• prerađeni i suhomesnati proizvodi,
• perad s kožom.

Mliječni proizvodi

Mliječne proizvode treba konzumirati vrlo umjereno i s velikim oprezom prema mastima. Uvijek birajte proizvode sa što manjim udjelom masti i izbjegavajte procesuirane proizvode.

Preporučene namirnice:

• svježe obrano mlijeko,
• jogurti s manje od 1% mliječne masti,
• svježi i bijeli sirevi s malo udjela mliječne masti,
• bezmasno vrhnje.

Loše namirnice:

• trajno mlijeko,
• trajni sirevi s mnogo mliječne masti,
• mliječni proizvodi poput pudinga.

Masti

Osobe s dijabetesom trebaju posebno paziti na održavanje zdrave tjelesne težine. Kao što znamo, masti ovdje mogu biti veliki otežavajući faktor. Ipak, nije potrebno izbjegavati sve masti, već omogućiti unos dobrih i zdravih masti, a izbjegavati nezdrave.

Preporučene namirnice:

• povrće bogato zdravim mastima, kao što su orašasti plodovi, sjemenke i tropsko voće poput avokada, sve u malim količinama,
• riba bogata omega-3 masnim kiselinama, kao što su tuna, losos i skuša,
• maslinovo ulje, ulje grožđanih sjemenki i uljane repice.

Loše namirnice:

• standardno suncokretovo ulje,
• kokosovo i palmino ulje,
• životinjska mast,
• maslac i margarin.

Pića

Iako je unošenje velikih količina tekućine postao standard zdravog života, mnogo ljudi nije svjesno kako kupovna pića ponekad sadrže više šećera od najgorih vrsta slatkiša. Zato je prije kupovine istih potrebno pažljivo proučiti popis sastojaka na etiketi proizvoda i svoj izbor koordinirati prema tim informacijama.

Preporučene namirnice:

• voda, gazirana ili negazirana, bez dodanih okusa,
• nezaslađeni čaj s limunom,
• svježe cijeđeni sokovi bez šećera,
• kava bez zaslađivača.

Loše namirnice:

• zaslađeni voćni sokovi,
• čaj sa šećerom ili medom,
• kava sa šećerom ili vrhnjem,
• gazirana i energetska pića,
• alkohol.

Slatkiši

Slatkiši su po definiciji zabranjeni osobama koje boluju od dijabetesa, iako u malim količinama ne moraju nužno uzrokovati štetu organizmu.

Strogo je zabranjen šećer, čak i smeđi koji se odnedavno reklamira kao zdraviji, te slastice poput kolača, keksa, palačinki, meda i marmelade.

Međutim, novija istraživanja pokazala su kako jedan red tamne čokolade dnevno s visokim udjelom kakaovca (više od 70 %) zapravo može i pogodovati organizmu pa se i ona može konzumirati u dijabetskoj prehrani.

Mislite na tjelovježbu

Ako se pravilnoj prehrani pridoda i redovita tjelovježba te izbjegavanje stresa, razina glukoze u krvi zasigurno će se početi približavati željenim (referentnim) vrijednostima. Zaključci istraživanja „Diabetes Prevention Program” ukazuju da gubitak 5 – 7 % tjelesne mase uz umjerenu tjelovježbu u trajanju 150 minuta tjedno kod pretilih i osoba s prekomjernom tjelesnom masom smanjuje incidenciju dijabetesa za čak 58 %. Stoga se čini da su prehrana i način života moćni alati za borbu s dijabetesom.

Pametno začinite hranu

Namirnice koje mogu koristiti dijabetičarima su začini poput cimeta i kurkume koje mogu pomoći uravnotežiti razinu šećera u krvi. U prehrani dijabetičara blagotvorne su i druge namirnice poput chia sjemenki, čičoke, mahunarki, zobi i cjelovitih žitarica te prirodnog sladila stevije. U prehranu treba uvrstiti obilje raznovrsnog svježeg povrća, ali istodobno ograničiti prženo škrobno povrće i općenito pohanu i prženu hranu.

Sol i alkohol treba znatno ograničiti u prehrani dijabetičara. Povećan unos natrija putem soli (više od 5 g soli na dan) može povećati rizik od dijabetesa tipa 2 i latentnog autoimunog dijabetesa odraslih osoba (LADA).

Preporuke za unos alkohola kod oboljelih od šećerne bolesti jednake su preporukama za opću populaciju. Ne preporučuje se više od jednog pića na dan za žene i dva pića na dan za muškarce. Kod oboljelih od šećerne bolesti alkohol dovodi do povećanog rizika za hipoglikemiju osobito ako su na terapiji inzulinom ili stimulatorima sekrecije inzulina.