Ovo je tema (možda i tabu tema) koja je u isto vrijeme prejednostavna ali i preteška za pojedince. Isto tako znamo da je ukupno zdravlje skup raznih faktora, kako vanjskih, tako i unutrašnjih. Stoga ovo nije članak o bolestima, nego o tome kako biti i ostati zdrav, ali i o tome kako zadržati zdravlje nakon ozdravljenja i preventirati razne bolesti.
Riječ je, dakako, o onome što unosimo u sebe.
Čovjek je postao svejed uvjetovan raznim povjesno-klimatskim zbivanjima. Zahvaljujući upravo toj prilagodljivosti trenutnim okolnostima Čovjek je preživio do današnjih dana. Da ne pišem sada o čitavoj antropologiji, jer ovo nije ni članak ali ni web stranica o tome, napisat ću ukratko kroz što smo samo sve prolazili u ne tako davnoj prošlosti:
- svi smo čuli za “mini ledeno doba” u srednjem vijeku, e to je trebalo preživjeti i normalo je da jedeš prvo šta dohvatiš;
- prvi svjetski rat;
- drugi svjetski rat;
- čitavo “more” lokalnih ratova, diktatura, kao i raznih osobnih sudbina
Danas, kada živimo u dobu izobilja svatko od nas ima izbor što i kako želi. Krenimo nekakvim redom:
Čovjekova anatomija pokazuje da smo dizajnirani kao biljojedi.
Iako većina nas svoj život provodi kao svejedi, jer jedemo meso, povrće i voće, ljudska bića imaju svojstva biljojeda, a ne mesoždera. Dodaci mesoždera su kandže; one biljojeda su ruke ili kopita. Zubi mesoždera su oštri, a u biljojeda su uglavnom ravni (za mljevenje). Crijevni trakt mesoždera je kratak (3 puta duži od tijela); onaj biljojeda, dugačak (12 puta duži od tijela). Hlađenje tijela mesoždera vrši se dahtanjem; biljojedi, znojenjem. Mesojedi piju tekućinu lickajući; biljojedi, pijuckanjem. Mesojedi proizvode vlastiti vitamin C, dok ga biljojedi dobivaju prehranom. Dakle, ljudi imaju osobine biljojeda, a ne mesojeda.
Primarni uzrok svih bolesti
Idemo dalje, od kada je čovjek prešao većinski na mesnu prehranu počele su se pojavljivati i neke nove bolesti. Uzet ćemo za primjer tzv. “bolest kraljeva” ili giht. Ova bolest se u početku počela javljati pretežno kod “visokog društva” jer im se prehrana bazirala uglavnom na mesu. Da ne duljim dalje sa primjerima, idemo sada u naše doba…
Od kada smo ušli u moderno doba dogodila se poplava novih bolesti, a uzrok je hrana koju jedemo, tekućine koje pijemo i zrak koji udišemo. Još trebam spomenuti i sve veću nepokretljivost ljudi (sve veći izostanak rekreacije, sporta ili bilo kojeg drugog fizičkog rada).
I onda kada se razbolite te potražite liječničku pomoć, prvo što liječnici primjenjuju je promjena prehrane, čajevi i voda, po mogućnosti potpuno izbacivanje mesa (eventualno lešo), soli, ulja, industrijski prerađene hrane, naravno prestanak pušenja,… prvo odmor pa nakon prizdravljenja ili ozdravljenja minimalno redovita lagana rekreacija ili neki sport.
Pod obavezno izbaciti (ako je to ikako moguće) u potpunosti stres ili ga zaobilaziti koliko je god to moguće.
Igra je namještena protiv “malog” čovjeka
Krenimo od onoga što stalno činimo (svjesno i nesvjesno) – disanje. Danas živi preko 60% svjetskog stanovništva u gradovima. U gradovima je zrak u većoj ili manjoj mjeri onečišćen, što posljedično stvara problem za naš respiratorni sustav ali i jetru kao glavni filter u našem tijelu. Zrak u gradovima je prepun raznih otrova i teških metala. Dugoročno, to je uzrok (najčešće u kombinaciji i sa drugim faktorima koje ćemo niže nabrojati) određenoj skupni bolesnih stanja.
Nećemo zaboraviti ni najvećeg našeg neprijatelja – pušenje.
Pročitajte više o disanju – ovdje.
Slijedeća stvar koja nam je bitna – hidracija tijela. Neka se svatko zapita što pijemo tijekom dana? Kava? Alkohol? Sokovi?
Moram vas razočarati, ovo gore su najčešći vaši neprijatelji. “Branitelji” istih će navesti ono što njima odgovara i reći ali to ima i pozitivnih strana. Ima, ali ima zato puno više negativnih. Više o kavi i njenim zamjenama možete pročitati – ovdje.
O alkoholu ne trebam uopće pisati, njegov utjecaj je “opjevan” već odavno.
Sokovi (u što ću uključiti i energetska pića) su prepuni šećera i raznih njegovih (industrijskih) varijanti, raznih (u narodu često nazivanih) E-ova. Kod njih opasnost naviše dolazi do naglih glikemijskih skokova, prividne sitosti, ali i opterećenja krvožilnog sustava (krv postaje gusta i ljepljiva), jetre i gušterače. Više o energetskim pićima možete pročitati – ovdje.
Treća bitna stavka je hrana. Danas se svašta naziva hranom, a prije svega se može nazvati biokemijskim otrovima. Samo, ljudi malo čitaju, a još manje razumiju sastav naveden na ambalaži. Znam, sada će opet neki (ako ne i mnogi) reći pa onda najbolje da ništa ne jedemo. I u pravu ste, ali sve dok tako razmišljamo i kupujemo tu “njihovu” hranu do tada će nam je i servirati, do tada ćemo i obolijevati od raznih, čudnih i nikad prije viđenih bolesti.
Moj savjet jedite što više organski uzgojenu hranu, ako ste u mogućnosti i da se sami brinete o njoj.
Najzdravija prehrana po čovjeka je Mediteranska prehrana.
Sve navedeno gore dovodi do kiselosti tijela. A kiselost tijela dovodi do potencijalnog razvoja raznih kroničnih, autoimunih pa i po život opasnih bolesti.
Sasvim je normalo da svi želimo biti zdravi i živjeti što duže te što bolje. Ono što sam na početku napisao to je zaista i prejednostavno, ali za mnoge (moderne hedoniste) istovremeno i preteško.
Dakle, sva mudrost se sastoji od toga da jedete što više “živu”, organsku hranu (voće, povrće i orašaste plodove). To je sve što vam treba. Ako ste do sada bili svejed ili većinski mesojed, nastojte svesti meso na što manju razinu (malo po malo). Prilagođavajte tijelo lagano na promjenu, nije potrebno ništa naglo raditi (iako u ovom slučaju nemate što izgubiti po zdravlje).
Sve što je potrebno našem tijelu se nalazi upravo u toj hrani i možete ju jesti kad god ste gladni. Nema nikakvih nuspojava, baš naprotiv; biti ćete puni energije, manje spavati, koncentriraniji, izgubiti ćete nepotrebne kile, vratiti PH vrijednost vašeg organizma u balans, a mnogi će se začuditi i mnogim ozdravljenjima kojima se možda nisu nadali.
Za kraj, za one koji misle – ovaj je “ludi” vegan ili slično, moram vas razočarati; jedem sve i evo mog nekog okvirnog (u postocima) jelovnika:
Voće i povrće – 70%
Meso – 15%
Ostalo – 15%
