Hemoliza – uzrok, simptomi, dijagnoza i liječenje

Hemoliza je proces raspadanja crvenih krvnih stanica (eritrocita) koji oslobađa hemoglobin u krvnu plazmu ili tkiva. Hemoglobin je protein koji prenosi kisik do stanica u tijelu. Kada se hemoliza dogodi u prevelikoj mjeri, može dovesti do anemije, stanja u kojem tijelo nema dovoljno zdravih crvenih krvnih stanica. Anemija uzrokovana hemolizom naziva se hemolitička anemija.

Uzroci hemolize

Hemoliza se može dogoditi iz različitih razloga, koji se mogu podijeliti na nasljedne i stečene. Nasljedni uzroci su oni koji se prenose genetski od roditelja na djecu. Stečeni uzroci su oni koji nastaju zbog nekih vanjskih čimbenika koji oštećuju crvene krvne stanice.

Neki od nasljednih uzroka hemolize su:

• Srpastocitna anemija: bolest u kojoj crvene krvne stanice imaju abnormalan oblik srpa koji ih čini krhkim i sklonim raspadanju.
• Talasemija: bolest u kojoj tijelo ne proizvodi dovoljno normalnog hemoglobina, što dovodi do slabih i nedovoljnih crvenih krvnih stanica.
• Sferocitoza: bolest u kojoj crvene krvne stanice imaju abnormalan oblik sfere koji ih čini ranjivim na uništavanje u slezeni.
• G6PD nedostatak: bolest u kojoj crvene krvne stanice nemaju dovoljno enzima koji ih štiti od oksidativnog stresa, što ih čini osjetljivim na određene lijekove, infekcije ili hranu.

Neki od stečenih uzroka hemolize su:

• Autoimuna hemolitička anemija: bolest u kojoj imunološki sustav tijela pogrešno napada vlastite crvene krvne stanice, smatrajući ih stranim tijelima.
• Transfuzijska reakcija: bolest koja se javlja kada osoba primi krv koja nije kompatibilna s njezinom krvnom grupom, što izaziva imunološki odgovor koji uništava donirane crvene krvne stanice.
• Infekcije: neke bakterije, virusi, paraziti ili gljivice mogu proizvesti toksine ili antitijela koji oštećuju crvene krvne stanice ili ih izlažu napadu imunološkog sustava.
• Mehanička hemoliza: oštećenje crvenih krvnih stanica koje nastaje zbog fizičke sile, kao što je visoki krvni tlak, umjetni srčani zalistak, srčani udar, hemodijaliza ili umjetna pluća.
• Termička hemoliza: oštećenje crvenih krvnih stanica koje nastaje zbog izloženosti ekstremnim temperaturama, kao što je zamrzavanje, pregrijavanje ili opekline.

Simptomi hemolize

Simptomi hemolize ovise o tome koliko je brzo i koliko je teško raspadanje crvenih krvnih stanica. Neki od mogućih simptoma su:

• Umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, nedostatak daha, ubrzani rad srca, niski krvni tlak.
• Bljedilo kože, sluznica i noktiju, žutica (žuta boja kože i očiju), tamna boja urina, povećana slezena ili jetra.
• Bol u trbuhu, leđima, prsima ili zglobovima, groznica, zimica, znojenje, mučnina, povraćanje, proljev.
• Petehije (sitne crvene točkice na koži), modrice, krvarenje iz nosa, desni, probavnog trakta ili mokraćnog sustava.

Dijagnoza hemolize

Dijagnoza hemolize se postavlja na temelju anamneze, kliničkog pregleda, laboratorijskih testova i drugih pretraga. Neki od laboratorijskih testova koji se mogu učiniti su:

• Kompletna krvna slika (KKS): test koji mjeri broj i oblik crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica i trombocita u krvi. Hemoliza može uzrokovati smanjenje broja crvenih krvnih stanica (eritrocitopenija), povećanje njihovog volumena (povišeni hematokrit) ili promjenu njihovog oblika (anizocitoza, poikilocitoza).
• Retikulociti: test koji mjeri broj nezrelih crvenih krvnih stanica u krvi. Hemoliza može uzrokovati povećanje broja retikulocita (retikulocitoza), što ukazuje na pokušaj koštane srži da nadoknadi gubitak crvenih krvnih stanica.
• Bilirubin: test koji mjeri količinu žutog pigmenta koji nastaje razgradnjom hemoglobina u krvi. Hemoliza može uzrokovati povećanje razine bilirubina (hiperbilirubinemija), što može dovesti do žutice.
• Laktat dehidrogenaza (LDH): test koji mjeri količinu enzima koji sudjeluje u metabolizmu glukoze u krvi. Hemoliza može uzrokovati povećanje razine LDH (hiperlaktat dehidrogenaza), što ukazuje na oštećenje stanica.
• Haptoglobin: test koji mjeri količinu proteina koji veže slobodni hemoglobin u krvi. Hemoliza može uzrokovati smanjenje razine haptoglobina (hipohaptoglobinemija), što ukazuje na povećano oslobađanje hemoglobina.
• Direktni antiglobulinski test (DAT): test koji otkriva prisutnost antitijela ili komplementa na površini crvenih krvnih stanica. Hemoliza može biti uzrokovana autoimunim reakcijama ili transfuzijskim reakcijama, koje dovode do pozitivnog rezultata DAT-a.

Neki od drugih pretraga koje se mogu učiniti su:

• Krvna grupa i Rh faktor: testovi koji određuju tip i kompatibilnost krvi između osobe i potencijalnog donora. Hemoliza može biti uzrokovana transfuzijom nekompatibilne krvi, koja dovodi do imunološke reakcije.
• Periferni razmaz: test koji omogućuje mikroskopski pregled crvenih krvnih stanica i drugih krvnih stanica. Hemoliza može uzrokovati promjene u obliku, veličini i boji crvenih krvnih stanica, kao što su srpastociti, sferociti, šizociti, fragmentociti ili Heinzova tijela.
• Koagulacijski testovi: testovi koji mjere sposobnost krvi da se zgruša. Hemoliza može uzrokovati poremećaje u zgrušavanju krvi, kao što su:
  • Trombocitopenija: smanjenje broja trombocita (krvnih pločica) u krvi, koji su odgovorni za zaustavljanje krvarenja. Hemoliza može dovesti do trombocitopenije zbog povećane potrošnje trombocita, smanjene proizvodnje trombocita ili povećanog uništavanja trombocita.
  • Diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK): stanje u kojem se stvaraju mali krvni ugrušci u malim krvnim žilama, što ometa protok krvi i dovodi do oštećenja organa. Hemoliza može dovesti do DIK-a zbog oslobađanja prokoagulacijskih tvari iz oštećenih crvenih krvnih stanica, kao što su tkivni faktor, fibrinogen ili tromboplastin.
  • Hemofilija: poremećaj u kojem tijelo nema dovoljno određenih faktora zgrušavanja, što su proteini koji pomažu u stvaranju krvnih ugrušaka. Hemoliza može dovesti do hemofilije zbog smanjenja razine faktora zgrušavanja u krvi, kao što su faktor VIII, faktor IX ili faktor XI.

Liječenje hemolize

Liječenje hemolize ovisi o uzroku, težini i komplikacijama koje nastaju zbog raspadanja crvenih krvnih stanica. Neki od mogućih načina liječenja su:

• Transfuzija krvi: postupak u kojem se osobi daje krv ili njezine komponente, kao što su crvene krvne stanice, plazma ili trombociti, kako bi se nadoknadila izgubljena krv i poboljšala opskrba kisikom. Transfuzija krvi se može primijeniti u slučajevima teške anemije, krvarenja ili šoka uzrokovanih hemolizom.
• Imunosupresivna terapija: liječenje koje uključuje upotrebu lijekova koji smanjuju aktivnost imunološkog sustava, kako bi se spriječilo ili smanjilo napadanje crvenih krvnih stanica. Imunosupresivna terapija se može primijeniti u slučajevima autoimune hemolitičke anemije ili transfuzijske reakcije uzrokovane hemolizom.
• Splenektomija: kirurško uklanjanje slezene, organa koji filtrira krv i uništava stare ili oštećene crvene krvne stanice. Splenektomija se može primijeniti u slučajevima hemolize uzrokovane sferocitozom, srpastocitnom anemijom ili drugim poremećajima koji dovode do povećane destrukcije crvenih krvnih stanica u slezeni.
• Antimikrobna terapija: liječenje koje uključuje upotrebu lijekova koji ubijaju ili sprječavaju rast mikroorganizama, kao što su bakterije, virusi, paraziti ili gljivice. Antimikrobna terapija se može primijeniti u slučajevima hemolize uzrokovane infekcijama koje proizvode toksine ili antitijela koji oštećuju crvene krvne stanice.
• Specifična terapija: liječenje koje se usmjerava na određeni uzrok ili mehanizam hemolize, kao što su:
  • Zamjenska terapija enzimima: liječenje koje uključuje davanje enzima koji nedostaju ili su neaktivni u crvenim krvnim stanicama, kao što je G6PD. Zamjenska terapija enzimima se može primijeniti u slučajevima hemolize uzrokovane G6PD nedostatkom.
  • Zamjenska terapija genima: liječenje koje uključuje unošenje zdravih gena u crvene krvne stanice, kako bi se ispravili defektni geni koji uzrokuju abnormalan hemoglobin, kao što je HbS. Zamjenska terapija genima se može primijeniti u slučajevima hemolize uzrokovane srpastocitnom anemijom.
  • Hidroksiurea: lijek koji povećava proizvodnju fetalnog hemoglobina (HbF), koji je otporniji na srpastoću od normalnog hemoglobina (HbA). Hidroksiurea se može primijeniti u slučajevima hemolize uzrokovane srpastocitnom anemijom.
  • Kelatori željeza: lijekovi koji vežu višak željeza u tijelu i pomažu u njegovom izlučivanju. Kelatori željeza se mogu primijeniti u slučajevima hemolize uzrokovane talasemijom ili drugim poremećajima koji dovode do nakupljanja željeza u tijelu.

Prevencija hemolize

Prevencija hemolize se može postići izbjegavanjem ili smanjenjem izloženosti čimbenicima koji mogu oštetiti crvene krvne stanice. Neki od savjeta za prevenciju hemolize su:

• Izbjegavajte lijekove, hranu ili piće koji mogu izazvati hemolizu, kao što su antimalarici, sulfonamidi, nitrofurantoin, fenacetin, bobice, grah ili tonik.
• Izbjegavajte transfuziju krvi koja nije testirana i kompatibilna s vašom krvnom grupom i Rh faktorom.
• Izbjegavajte infekcije koje mogu uzrokovati hemolizu, kao što su malarija, mononukleoza, streptokokna angina, toksični šok sindrom ili leptospiroza.
• Izbjegavajte fizičku silu, ekstremne temperature ili opekline koje mogu oštetiti crvene krvne stanice.
• Održavajte zdravu prehranu, hidraciju i redovitu tjelovježbu, kako bi se poboljšala cirkulacija i opskrba kisikom u tijelu.
• Redovito provjeravajte svoju krvnu sliku, bilirubin, LDH, haptoglobin, DAT i druge testove koji mogu otkriti hemolizu ili njezine komplikacije.
• Potražite liječničku pomoć ako primijetite simptome hemolize, kao što su umor, bljedilo, žutica, tamni urin, bol, groznica, krvarenje ili petehije.

Što jesti kad imate hemolizu?

Prehrana je važan čimbenik u prevenciji i liječenju hemolize, jer može utjecati na kvalitetu i količinu crvenih krvnih stanica, kao i na njihovu otpornost na oštećenja.

Općenito, preporučuje se jesti hranu bogatu vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima, koja može poboljšati probavu, cirkulaciju, imunitet i opskrbu kisikom u tijelu. Neka od primjera takve hrane su:

• Voće: jabuke, banane, bobičasto voće, citrusi, grožđe, kivi, mango, papaja, lubenica i druge vrste voća koje sadrže vitamin C, folnu kiselinu, željezo i druge korisne sastojke.
• Povrće: brokula, cvjetača, kelj, kupus, mrkva, cikla, rajčica, špinat, zelena salata i drugo zeleno lisnato povrće koje sadrži vitamin K, vitamin A, vitamin B6, magnezij, kalcij i druge korisne sastojke.
• Žitarice: integralni kruh, zobene pahuljice, smeđa riža, proso, kvinoja, heljda i druge vrste žitarica koje sadrže vlakna, vitamin B12, cink, bakar i druge korisne sastojke.
• Mahunarke: grah, grašak, leća, slanutak, soja i druge vrste mahunarki koje sadrže vlakna, protein, folnu kiselinu, željezo i druge korisne sastojke.
• Orašasti plodovi i sjemenke: bademi, orasi, lješnjaci, pistacije, suncokretove sjemenke, bundevine sjemenke i druge vrste orašastih plodova i sjemenki koje sadrže zdrave masti, vitamin E, selen i druge korisne sastojke.
• Meso, riba i jaja: piletina, puretina, govedina, svinjetina, janjetina, losos, tuna, sardine, bakalar, jaja i druge vrste mesa, ribe i jaja koje sadrže protein, željezo, vitamin B12, omega-3 masne kiseline i druge korisne sastojke.
• Mliječni proizvodi: mlijeko, jogurt, sir, kefir i druge vrste mliječnih proizvoda koje sadrže kalcij, vitamin D, probiotike i druge korisne sastojke.

S druge strane, treba izbjegavati ili ograničiti unos hrane koja može pogoršati hemolizu, jer može sadržavati tvari koje oštećuju crvene krvne stanice, smanjuju njihovu funkciju ili povećavaju njihovu potrošnju. Neka od primjera takve hrane su:

• Bijeli kruh, bijela riža, tjestenina i druge rafinirane žitarice koje sadrže malo vlakana i vitamina, a puno škroba i šećera, koji mogu povećati razinu glukoze u krvi i opteretiti gušteraču i jetru.
• Mlijeko, sladoled, maslac i druga mliječna hrana koja sadrži laktozu, šećer koji može izazvati probavne smetnje, nadutost, proljev i upalu kod nekih ljudi, posebno onih koji imaju nedostatak laktaze, enzima koji razgrađuje laktozu.
• Brza hrana, pržena hrana, slana hrana i druga nezdrava hrana koja sadrži puno zasićenih masti, trans masti, soli, aditiva i konzervansa, koji mogu povećati krvni tlak, kolesterol, upalu i oksidativni stres u tijelu.
• Crveno meso, iznutrice, školjke i druga hrana koja sadrži puno željeza, koji može se nakupljati u tijelu i uzrokovati oštećenje jetre, srca i drugih organa kod nekih ljudi, posebno onih koji imaju hemokromatozu, poremećaj koji uzrokuje prekomjerno apsorpciju željeza.
• Alkohol, kava, čaj, gazirana pića i druga pića koja sadrže alkohol, kofein, ugljični dioksid ili druge tvari koje mogu dehidrirati tijelo, iritirati želudac, smanjiti apetit, ometati apsorpciju hranjivih tvari ili povećati razgradnju crvenih krvnih stanica.
• Bobice, grah, tonik i druga hrana koja sadrži glukozu-6-fosfat dehidrogenazu (G6PD), enzim koji štiti crvene krvne stanice od oksidativnog stresa, koji može nedostajati ili biti neaktivan kod nekih ljudi, posebno onih koji imaju G6PD nedostatak, poremećaj koji uzrokuje povećanu osjetljivost crvenih krvnih stanica na određene lijekove, infekcije ili hranu.

Reference:
Cleveland Clinic (2021) Hemolysis. Available at:
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/24108-hemolysis

Biology Online (2021) Hemolysis. Available at:
https://www.biologyonline.com/dictionary/hemolysis

Medical News Today (2021) Hemolysis: Causes, symptoms, diagnosis, and treatment. Available at:
https://www.medicalnewstoday.com/articles/hemolysis

MedicineNet (2021) What Is Hemolysis and Why Does It Occur?. Available at:
https://www.medicinenet.com/what_is_hemolysis_and_why_does_it_occur/article.htm

Study.com (2021) What is Hemolysis?. Available at:
https://study.com/learn/lesson/what-is-hemolysis.html

Slika je napravljena pomoću AI.