Obična prehlada je akutna virusna upala sluznice nosa koja katkad zahvaća i ždrijelo, a naziva se i rinitisom. Prehlada je vrlo blaga bolest jer nije praćena povišenom temperaturom, a klinički je karakterizirana hunjavicom i kihanjem, začepljenošću nosa te osjećajem suhoće ždrijela. Obična prehlada je najčešća bolest čovjeka uopće.
Uzrok prehlade
Najčešći je uzročnik rinovirus koji spada u grupu picornavirusa, malih RNK virusa, a odgovoran je za 30 do 80 % slučajeva. Sljedeća skupina čestih uzročnika prehlade su koronavirusi i uzrokuju 10 do 15 % slučajeva prehlade, a isto toliko slučajeva uzrokuje i influenzavirus (virus gripe). Ostali uzročnici mogu biti humani parainfluenza virus, humani respiratorni sincicijski virus, adenovirusi, enterovirusi ili metapneumovirusi. Za vrijeme trajanja bolesti vrlo je česta prisutnost više od jednog virusa istovremeno u gornjim dišnim putevima. Ukupno je više od dvjesto različitih virusa povezano s prehladom.
Načini prijenosa i simptomi prehlade
Nakon što patogeni dođu na svoje odredište, odnosno do sluznica u nosu i grlu, šire se po gornjem dišnom putu i reprogramiraju sve zaražene stanice tako da i one proizvode viruse. Uskoro se ovdje razvija borba. Infekcija prehladom potiče rad imunosnog sustava u tijelu koji tada ulaže sve napore u borbu s uzročnicima prehlade.
Ta unutrašnja borba vidljiva je i na površini zbog tipičnih simptoma prehlade:
- grlobolja i promuklost
- kašalj
- hunjavica
- glavobolja
- umor
- lagana vrućica.
Odrasli mogu u prosjeku preboljeti do četiri prehlade godišnje. Kako uopće virusi koji su okidači za prehladu dođu do naših sluznica? Dva ključna pojma kod infekcije prehladom jesu kapljična infekcija zrakom i infekcija kontaktom.
Kapljična infekcija zrakom: patogeni nas tako zaraze zbog svoje male veličine i zanemarive težine, dovoljno su mali da napuste naš dišni put u kapljicama sline. Svaki put kada zaražena osoba kašlje, kiše ili priča, virusi se šire zrakom zajedno s vlagom i zatim ih drugi ljudi udišu.
Infekcija kontaktom: dodir igra ulogu u ovoj vrsti prijenosa. Kašljanjem i kihanjem ostaju virusi na rukama bolesnika. Kada ta osoba dodirne bilo kakve predmete ili druge ljude, ona prenosi te viruse dodirom. Mobilni telefoni, tipkovnice, kvake i slični predmeti često postanu sredstvo prijenosa virusa.
Dijagnoza prehlade
Većinu prehlada može se lako dijagnosticirati na temelju tipičnih simptoma. Međutim, bakterijske infekcije, alergije i drugi poremećaji mogu uzrokovati i simptome slične onima influence. Visoka temperatura upućuje da infekcija nije obična prehlada. Pretrage za postavljanje dijagnoze prehlade nisu potrebne, ukoliko se nisu razvile komplikacije.
Prevencija
Jedini učinkovit način sprječavanja prehlade fizičko je sprječavanje širenja virusa. To prvenstveno uključuje pranje ruku i nošenje maske za lice, dok se u zdravstvenim ustanovama koriste i plaštevi i rukavice za jednokratnu upotrebu. Izoliranje zaražene osobe nije moguće jer je bolest veoma raširena, a simptomi nisu specifični. Cijepljenje se nije pokazalo uspješnim zbog velikog broja mogućih virusa uzročnika bolesti i nijhove sposobnosti brze mutacije. Proizvodnja cjepiva širokog spektra djelovanja stoga je malo vjerojatna. Redovito pranje ruku pokazalo se učinkovitim u smanjenju prenošenja virusa prehlade, pogotovo kod djece. Nije dokazano povećava li upotreba dezinfekcijskih sredstava tijekom normalnog pranja ruku učinkovitost spriječavanja zaraze prilikom pranja ruku. Integracija cinkom pokazala se učinkovitom u smanjenju broja godišnjih epizoda prehlade, dok rutinsko dodavanje vitamina C ne smanjuje rizik ni ozbiljnost simptoma prehlade. Vitamin C može skratiti trajanje prehlade.
Liječenje prehlade
Običnu prehladu nikad ne treba liječiti antibioticima, pa je liječenje simptomatsko, što uključuje otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma. Budući da bolesnici nisu febrilni, a obično nemaju ni drugih općih simptoma, najčešće nije potrebno uzimani ni antipiretike (lijekovi za snižavanje tjelesne temperature). Potrebno je uzimati veću količinu tekućine i pričuvati se težih napora nekoliko dana. Upotrebljavaju se kapi za nos koje smanjuju otok nosne sluznice i sekreciju. Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uha.
Sredstva protiv prehlade su popularna, ali je većina njihovih dobrih učinaka dvojbena. Acetilsalicilna kiselina (aspirin) čak može povećati rasijavanje (izbacivanje) virusa, a simptome samo blago poboljšati. Ako je potrebno davati lijek da bi ublažio bol ili vrućicu kod djeteta ili osobe u razvoju, prednost se daje paracetamolu ili ibuprofenu, jer uzimanje acetilsalicilne kiseline (aspirina) povećava rizik od nastanka Reyeova sindroma, moguće smrtnoga stanja.
Mudrom i kvalitetnom pripremom, strpljivošću i taktičkim varkama pobijedite gripu i prehladu.
Mudrost je odabrati bar 3 pripravka iz ove grupe uz uvjet da je matična mliječ obavezna, a ostala 2 pripravka birajte po želji:
- Matična mliječ kao prva crta obrane. 2-3 puta na dan, pod jezik
- Omega 3-6-9 kiseline – 3-4 tablete na dans
- Isključivo multivitamini s multimineralima – doza ovisi o sastavu – upitajte ljekarnika
- Cvjetni prah u granulama – pola žličice u čaj 1-2 puta na dan
- Pripravci za snižavanje temperature – prema uputi liječnika ili ljekarnika
- Propolisne kapi ili tablete – poslije jela
- Gorke sjemenke grejpa – kod grlobolje
- Enzimi s probiotskim bakterijama – prije obilnijeg obroka
- Kvalitetna prehrana – iznimno je važna, ali o tom pojmu smo pisali u drugim člancima
- Hrana i superhrana (Superfood) je potrebna u jačanju baze obrambenih snaga organizma
- Pripravci za jačanje imuniteta moraju se koristiti s kvalitetnom prehranom, inače im je djelovanje slabije
Tekućina je na još nekoliko načina djelotvorna protiv prehlade. Tako, primjerice, grgljanje tople vode s pola čajne žlice soli može privremeno ublažiti bol ili peckanje u grlu. A korisna je i vlaga u zraku. Da biste povećali postotak vlage u prostoru u kojem boravite, stavite vodu u ovlaživač zraka na radijator ili peć. Pazite da je svakodnevno mijenjate ili nadolijevate noću te da čistite uređaj barem svaka tri dana, kako se na njega ne bi naselile plijesni, gljivice i bakterije.
Pušači – oprez
Preporuka je ne izlagati se duhanskom dimu, a pušačima i da ne puše. Dim nadražuje sluznicu dišnih putova i pogoršava simptome prehlade. Ali to nije sve! Istraživanja govore da su pušači skloniji respiratornim infekcijama, češće obolijevaju od prehlade i gripe nego nepušači i imaju veću smrtnost od onih koji ne konzumiraju zapaljene duhanske proizvode. S obzirom na to da izlaganje dimu stvara kroničnu upalu dišnih putova, i prehlada je u tom slučaju neugodnija i dugotrajnija. Zamolite i ukućane da se suzdrže od pušenja dok ste vi bolesni, a po mogućnosti i inače.
Ovlažite zrak
Stavite vodu u ovlaživač zraka na radijator ili peć. No, mijenjajte je svakodnevno i čistite uređaj barem svaka tri dana, da se na njemu ne nasele plijesan, gljivice i bakterije.
Ne pretjerujte s naporima
Tijekom prehlade obično se preporučuje pojačano znojenje, što je u redu ako se to događa u toplini vašeg doma i uz pojačan unos tekućine kako bi se izbjegla dehidracija. Međutim, znojenje kroz pojačane tjelesne napore (sport, teži fizički posao…) valja izbjegavati, jer tijelo treba mirovanje da bi se oporavilo. Ako se ne osjećate tako loše da biste bili u krevetu, obavite neki posao po kući, a ako nemate povišenu temperaturu, možete i malo prošetati.
Echinacea može pomoći
Što se tiče echinacee, istraživanja su dala proturječne rezultate. Prema najsvježijima, preparat od ove biljke smanjuje podložnost prehladi 58 posto te skraćuje njezino trajanje za dan i pol.
7 razmišljanja na “Prehlada – uzrok, simptomi i liječenje”