Proteinurija (protein u urinu) – uzrok, simptomi i liječenje

Riječ je o urinarnom izlučivanju proteina, obično albumina. Visoka koncentracija proteina uzrokuje pjenušavost ili sapuničavost mokraće. U mnogim bolestima bubrega proteinuriju prate i druge abnormalnosti mokraće (npr. hematurija). Izolirana proteinurija predstavlja nalaz proteina u mokraći bez drugih simptoma ili abnormalnosti.

Patofiziologija

Iako je glomerularna bazalna membrana vrlo učinkovita barijera protiv većih molekula (npr. većina proteina plazme, prvenstveno albumin), mala količina proteina prolazi kroz kapilarne bazalne membrane u glomerularni filtrat. Neki od ovih filtriranih proteina se razgrađuju i reapsorbiraju u proksimalnim tubulima, ali neki se izlučuju mokraćom. Gornja granica normalnog izlučivanja proteina urinom se smatra 150 mg/dan, što se može izmjeriti skupljanjem 24-h urina ili procijeniti nasumično određenim omjerom proteina/kreatinina u porciji urina (vrijednosti > 0.3 su patološke); za albumin gornja granica je oko 30 mg/dan. Izlučivanje između 30 i 300 mg/dan albumina (20 do 200 µg/min) smatra se mikroalbuminurijom, a više razine smatraju se makroalbuminurijom. Mehanizmi proteinurije mogu se kategorizirati kao:

• Glomerularna
• Tubularna
• Prelijevajuća
• Funkcionalna

Glomerularna proteinurija rezultat je glomerularnih poremećaja koji tipično uključuju povećanu glomerularnu propusnost; ta propusnost omogućuje prolaz povećanim količinama proteina plazme (ponekad vrlo velikim količinama) u filtrat.

Tubularna proteinurija rezultat je bubrežnih tubulointersticijskih poremećaja koji ometaju reapsorpciju proteina u proksimalnom tubulu, uzrokujući proteinuriju (uglavnom manjih proteina, kao što su laki lanci imunoglobulina). Uzročni poremećaji su često popraćeni drugim nedostatnostima funkcije tubula (npr, gubitkom HCO3, glukozurijom, aminoacidurijom), a ponekad i glomerularnom patologijom (koja također pridonosi proteinuriji).

Prelijevajuća proteinurija nastaje kada prekomjerne količine malih proteina plazme (npr. lakih lanaca imunoglobulina sintetiziranih u sklopu multiplog mijeloma) nadmaše reapsorpcijski kapacitet proksimalnih tubula.

Funkcionalna proteinurija nastaje kada povećan bubrežni protok krvi (npr. zbog vježbanja, vrućice, zatajenja srca s visokim minutnim volumenom) donosi povećane količine proteina u nefron, što rezultira povećanim količinama proteina u mokraći (obično < 1 g/dan). Funkcionalna proteinurija prestaje kada se bubrežni protok krvi vrati u normalu.

Ortostatska proteinurija je benigno stanje (najčešće kod djece i adolescenata) u kojem proteinurija nastaje uglavnom kad je pacijent u uspravnom položaju. U tom slučaju urin tipično sadrži više proteina tijekom budnih sati (kada su ljudi češće u uspravnom položaju), negoli za vrijeme spavanja. Ima vrlo dobru prognozu i ne zahtijeva posebne intervencije.

Što uzrokuje proteinuriju?

Ako imate proteinuriju, obratite pažnju na druge simptome. Oni mogu pomoći liječniku da identificira temeljni uzrok.

Dehidracija
Dehidracija se događa kada vaše tijelo izgubi previše tekućine. To je čest, privremeni uzrok proteinurije.

Vaše tijelo koristi vodu za isporuku hranjivih tvari, poput proteina, u bubrege. Bez dovoljno tekućine, imat će poteškoća s isporukom hranjivih tvari. Zauzvrat, bubrezi ne mogu ispravno ponovno uhvatiti proteine. Umjesto toga protein završava u urinu.

Ostali simptomi proteinurije ovise o težini dehidracije. Kao na primjer:

• umor
• glavobolje
• vrtoglavica
• pojačana žeđ
• tamno obojen urin
• smanjeno mokrenje
• suha usta ili koža

Dehidracija može biti uzrokovana:

• proljevom
• povraćanjem
• pretjeranim znojenjem
• groznicom
• ako ne pijete dovoljno vode

Visoki krvni tlak
Visoki krvni tlak ili hipertenzija može oslabiti krvne žile u bubrezima. On smanjuje njihovu sposobnost reapsorpcije proteina, koji zatim otječe u urin.

Budući da se visoki krvni tlak razvija sporo, možda nećete imati simptome godinama. Ako se pojača, može uzrokovati glavobolje, otežano disanje ili krvarenje iz nosa.

Većina slučajeva visokog krvnog tlaka nema temeljni uzrok. Kod nekih ljudi, visoki krvni tlak je rezultat:

• bolest bubrega
• poremećaja rada štitnjače
• opstruktivna apneja u snu
• tumori nadbubrežne žlijezde
• neki lijekove, poput kontracepcije ili dekongestiva

Šećerna bolest
Dijabetes melitus je metabolički poremećaj koji uzrokuje visoke razine šećera u krvi. Postoji više tipova dijabetesa, uključujući dijabetes tipa 1 i tip 2.

Kod dijabetesa, visoka razina šećera u krvi tjera bubrege da previše filtriraju krv. Može uzrokovati oštećenje bubrega, dopuštajući proteinu da otječe u urin.

Simptomi dijabetesa ovise o težini i vrsti. Kao na primjer:

• povećana žeđ i glad
• učestalo mokrenje
• umor
• zamagljen vid
• neobjašnjivi gubitak težine

Glomerulonefritis
Proteinurija može ukazivati na glomerulonefritis ili upalu glomerula.

Normalno, kada glomeruli filtriraju krv, oni ponovno apsorbiraju proteine. Ako su glomeruli ozlijeđeni, protein može proći kroz njih i ući u mokraću.

Glomerulonefritis može uzrokovati niz simptoma koji se nazivaju nefrotski sindrom. Uz proteinuriju, nefrotski sindrom uključuje:

• hiperlipidemija, odnosno visoka razina masti i kolesterola u krvi
• otečena stopala, noge ili gležnjevi
• hipoalbuminemija ili niske razine proteina u krvi

Glomerulonefritis također može uzrokovati hematuriju ili crvene krvne stanice u mokraći. Zbog hematurije urin izgleda ružičasto ili boje kole.

Tipično, glomerulonefritis se događa kada imunološki sustav napada bubrege. Povezano je sa:

• bakterijski endokarditis
• HIV
• hepatitis B
• hepatitis C
• lupus
• dijabetička nefropatija
• visoki krvni tlak

Kronična bolest bubrega
Kronična bolest bubrega (CKD) je progresivni gubitak funkcije bubrega. Može uzrokovati proteinuriju u ranim fazama, ali obično ne uzrokuje nikakve vidljive simptome.

Kako CKD napreduje, mogli biste imate slijedeće simptome:

• otežano disanje
• učestalo mokrenje
• štucanje
• umor
• mučnina
• povraćanje
• problemi sa spavanjem
• suha koža koja svrbi
• natečene ruke i noge
• nizak apetit

Sljedeći uvjeti mogu oštetiti bubrege i dovesti do KBB-a:

• srčane bolesti
• visoki krvni tlak
• dijabetes
• glomerulonefritis
• intersticijski nefritis
• policistična bolest bubrega
• ponavljajuća infekcija bubrega

Ako CKD napreduje, može doći i do zatajenja bubrega.

Autoimune bolesti
Imunološki sustav obično proizvodi antitijela, poznata i kao imunoglobulini, koja se bore protiv stranih organizama. Ako imate autoimunu bolest, imunološki sustav stvara antitijela koja napadaju tjelesna tkiva. Te se tvari nazivaju autoantitijela.

Ako autoantitijela ozlijede glomerule, može doći do upale. To dovodi do oštećenja bubrega i na kraju do proteinurije.

Sljedeće autoimune bolesti povezane su s proteinurijom:

• Sistemski eritematozni lupus (SLE). Dok sistemski eritematozni lupus (SLE) uglavnom zahvaća kožu i zglobove, može zahvatiti i bubrege.
• Goodpastureov sindrom. U Goodpastureovom sindromu autoantitijela specifično napadaju bubrege i pluća.
• IgA nefropatija. IgA nefropatija se događa kada se nakupljaju naslage imunoglobulina A u glomerulima.

Preeklampsija
Kod preeklampsije, trudnica razvije visoki krvni tlak u ili nakon 20 tjedana trudnoće. Ovo privremeno smanjuje sposobnost bubrega da filtriraju proteine, što uzrokuje proteinuriju.

Ostali simptomi preeklampsije uključuju:

• natečene ruke i lice
• glavobolje
• zamagljen vid
• bol u trbuhu s desne strane
• pojačano debljanje

Iako preeklampsija obično nestaje nakon poroda, to je ozbiljno stanje koje može dovesti do prijevremenog poroda. Osobe s preeklampsijom treba pažljivo pratiti.

Rak
U teškim slučajevima, proteinurija je uzrokovana rakom. Nekoliko vrsta raka povezano je s visokim razinama proteina u mokraći, uključujući:

• karcinom bubrežnih stanica
• rak pluća
• rak dojke
• Rak debelog crijeva
• non-Hodgkinov limfom
• Hodgkinov limfom
• multipli mijelom

Smatra se da upalni učinak raka mijenja funkciju bubrega.

U nekim stanjima, kao što je multipli mijelom, dolazi do oštećenja bubrega kada se abnormalni proteini u krvi vežu s normalnim proteinima u mokraći. Kako funkcija bubrega opada, više proteina završava u urinu.

Iako se simptomi raka uvelike razlikuju, opći simptomi uključuju:

• neobjašnjivi gubitak težine
• umor
• groznica
• bol
• kožne promjene

Drugi uzroci
Drugi uzroci proteinurije uključuju:

• disfunkcija koja utječe na bubrežne tubule
• upala urinarnog trakta, koja može biti posljedica stanja kao što je infekcija urinarnog trakta ili tumor
• prekomjerna proizvodnja određenih proteina

Koji su simptomi proteina u mokraći

Većina ljudi koji imaju proteinuriju neće primijetiti nikakve znakove, osobito u ranim ili blagim slučajevima. S vremenom, kako se pogoršava, mogli biste imati simptome kao što su:

• Pjenušava mokraća
• Otok (edem) u rukama, stopalima, trbuhu i licu
• Mokrite češće
• Kratkoća daha
• Umor
• Gubitak apetita
• Uznemiren želudac i povraćanje
• Grčevi u mišićima noću

Kako se dijagnosticira proteinurija?

Liječnik će koristiti test s mjernim štapićem za pomoć u dijagnosticiranju proteinurije. Tijekom testa mjernim štapićem, mokriti ćete u posebnu posudu u ordinaciji ili bolnici kod vašeg liječnika. Zatim će liječnik staviti tanki plastični štapić obložen posebnim kemikalijama (mjernu šipku) u spremnik. Ako u mokraći ima previše proteina, mjerna šipka mijenja boju.

Liječnik će provesti analizu urina (test urina) ostatka mokraće. Analiza urina ispituje vizualne, kemijske i mikroskopske aspekte vaše mokraće pod mikroskopom. Liječnik traži tvari koje ne pripadaju vašoj mokraći. Te tvari mogu uključivati crvene krvne stanice, bijele krvne stanice, bakterije i kristale soli ili proteina koji se mogu razviti u bubrežne kamence.

Kako se liječi proteinurija?

Liječenje proteinurije ovisi o uzroku. Svaki uzrok zahtijeva različite tretmane.

Ako bolest bubrega uzrokuje proteinuriju, vaš plan liječenja može uključivati lijekove, promjene prehrane i tjelovježbu. Liječnik vam može propisati lijekove za krvni tlak ako imate visoki krvni tlak. Ako imate nizak krvni tlak, trebali biste zakazati godišnje pretrage urina i krvnog tlaka.

Ako imate dijabetes, trebate kontrolirati šećer u krvi. Također biste trebali svake godine dobiti GFR krvne pretrage.

Trudnice s poviješću preeklampsije trebale bi zakazati redovite preglede kod svog liječnika. Iako je preeklampsija ozbiljno stanje, obično nestaje danima ili tjednima nakon rođenja djeteta.

Ako imate proteinuriju, ali nemate dijabetes, visoki krvni tlak ili bilo koje drugo zdravstveno stanje, liječnik može propisati lijekove za krvni tlak kako bi spriječio oštećenje bubrega. Bilo bi dobro provjeravati krvni tlak i testirati urin svakih šest mjeseci kako biste bili sigurni da nemate bolest bubrega.

Ako imate blagu ili privremenu proteinuriju, možda vam neće trebati liječenje.

Kako se mogu sam brinuti za sebe?

Najbolji način da se brinete o sebi je da uzimate lijekove onako kako vam je propisao liječnik.

Ostali načini da se brinete o sebi uključuju:

• Jesti manje proteina.
• Ograničite unos soli, što može sniziti krvni tlak.
• Jedite više vlakana, što može pomoći u smanjenju kolesterola i reguliranju šećera u krvi.
• Redovito vježbanje ili kretanje. Ciljajte na najmanje dva sata aktivnosti svaki tjedan.
• Redovito provjeravanje šećera u krvi.
• Prestanak pušenja.
• Izbjegavanje nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) osim ako vam to ne preporuči vaš liječnik. Najčešći nesteroidni protuupalni lijekovi uključuju aspirin (Bayer®), ibuprofen (Advil®) i naproksen (Aleve®).

Reference:
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/16428-proteinuria
https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=12911
https://www.webmd.com/a-to-z-guides/proteinuria-protein-in-urine
https://www.healthline.com/health/what-causes-protein-in-urine

Slika preuzeta sa https://www.istockphoto.com/search/2/image?phrase=urine+protein