Astma – uzrok, simptomi i liječenje

Astma je kronična opstruktivna upalna bolest dišnih putova koja uzrokuje probleme pri disanju. Karakteriziraju je neprimjereno jak imunološki odgovor i kronična upala traheobronhalnog stabla. Bolest se javlja u epizodama, tj. akutna pogoršanja bolesti izmjenjuju se periodima u kojima nema simptoma astme. Do napadaja dolazi pri pogoršanju upale, obično jer je u neposrednoj okolini prisutan neki iritirajući čimbenik ili provokativni faktor astme.

Astma kod djece

Smatra se da 5% cjelokupne populacije i gotovo 10% djece ima astmu. Astma kod djece je dva puta češća kod muške djece. Astma kod djece je najčešće alergijska astma, a prvi napadaj astme se obično javlja do pete godine života.

U razvijenim zemljama Europe astma je najčešći razlog za prijam u bolnicu u dječjoj dobi, a tijekom posljednjih dvadesetak godina izrazito se povećala učestalost ove bolesti.

Astma je bolest koja pokazuje sklonost nasljeđivanja i češća je u nekim obiteljima. Atopija je pojam koji označava genetski određenu sklonost reakcijama alergijske preosjetljivosti tipa 1 (astma, peludna hunjavica, atopijski dermatitis).

Rizični faktori za razvoj astme kod djeteta su:

• pozitivna obiteljska anamneza o atopijskim bolestima (astma, peludna hunjavica, atopijski dermatitis),
• prenatalni faktori rizika (npr. pušenje majke u trudnoći),
• postnatalni faktori rizika (npr. nedojenje, onečišćenje zraka, česte infekcije),
• neposredni povodi (npr. tjelesni napor, hladan zrak, hiperventilacija, aspirin, emocionalni stresovi).

Koji je uzrok astme?

Razlikujemo dvije glavne vrste astme prema uzroku nastanka. To su alergijska astma i nealergijska astma.

Kao posebni oblici često se ističu astma uzrokovana lijekovima, astma uzrokovana fizičkim naporom, jakim emocijama i slično. Astma se može podijeliti i prema stupnju težine, na povremenu (intermitentnu) i trajnu (perzistentnu).

Sezonske alergije javljaju se periodično kao posljedica peluda raznih biljaka. Ako se vaše smetnje pojavljuju u određeno godišnje doba znači da ste vjerojatno alergični na pelud trava, stabala ili sjemenje koje se raznosi vjetrom. Možete biti alergični na više biljaka, pa imati smetnje na proljeće zbog peludi stabala, a na jesen zbog peludi korova. Zato je svaki slučaj poseban i zahtijeva odgovarajuće liječenje.

Klasifikacija astme

Alergijska astma, Alergeni i provokativni faktori:

• grinja Dermatophagoides pteronyssinus (glavni alergen u kućnoj prašini i posteljini)
• dlaka, perje i epitelni otpaci životinja
• plijesni
• pelud drveća, trave i korova

Nealergijska astma, Alergeni i provokativni faktori:

• cigaretni dim
• sredstva za čišćenje u domaćinstvu
• parfemi i mirisi
• unutarnji i vanjski onečišćivači zraka

Profesionalna astma

Alergeni i provokativni faktori: Faktori koji ubrzavaju razvoj astme uključuju izloženost parama, kemikalijama, smolama, prašini, insekticidima, dimovima i ostalim supstancijama na radnom mjestu.

Astma inducirana tjelesnom aktivnošću

Alergeni i provokativni faktori: Vježbe koje uključuju udisanje hladnoga i suhog zraka (trčanje zimi) mogu dovesti do astme inducirane tjelesnom aktivnošću.

Astma inducirana aspirinom (ili dodacima hrani)

Alergeni i provokativni faktori: Značajan broj ljudi osjetljiv je na nesteroidne protuupalne lijekove, konzervanse (sulfiti, tartrazin) i ostale dodatke hrani.

Koji su simptomi astme?

Nakon izloženosti alergenima ili faktorima rizika astme simptomi se najčešće javljaju naglo ili se u rjeđim slučajevima razvijaju tijekom nekoliko sati ili dana. Klasični simptomi napadaja astme su:

• kašljanje
• otežano disanje-zaduha (dispneja)
• zviždanje u bronhima i plućima uz naglašeno produžen izdisaj.

Prije početka napadaja astme, može doći do iritacije nosa i grla. Neki ljudi najprije osjete pritisak u prsima, bol ili podražajan kašalj. Napadaj obično počne hripanjem i ubrzanim disanjem. Kako se ono pogoršava, svi dišni mišići postaju aktivniji. Mišići vrata se stežu, te govor postaje otežan ili nemoguć. Kraj napadaja je često obilježen kašljem s iskašljavanjem guste sluzi. Astma se obično pogoršava noću, a napadaji se javljaju između 2 i 4 sata ujutro.

Astma – dijagnoza

Dijagnoza astme se postavlja nakon opsežne obrade pacijenta:

• anamneza – informacije o samom napadaju, drugim alergijskim bolestima, obiteljskoj pojavnosti i sl.,
• klinički nalaza pluća – auskultacija pluća, progresijom bolesti se čuju bronhalni zvižduci,
• laboratorijski nalazi – povećan broj eozinofila u krvi (eozinofilija), određivanje IgE protutijela,
• spirometrija – osnovna metoda u dijagnostici astme, objašnjena detaljnije u tekstu ispod,
• testiranje na nutritivne i inhalacijske alergene – kožni alergotest (ID- test, prick – test).

Spirometrija – testiranje plućne funkcije

Spirometrija je osnovna pretraga za testiranje plućne funkcije kojom se mjeri volumen i brzina izdahnutog zraka.

Spirometrija nam daje definitivnu dijagnozu za dvije najvažnije opstruktivne bolesti pluća: astma i kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB, plućni emfizem i kronični bronhitis).

U opstruktivnom bolestima pluća javlja se smetnja pri prolasku zraka u pluća – opstrukcija (bronhoopstrukcija), kod astme uzrokovana bronhospazmom – stiskanjem mišića u bronhima koji smanjuju promjer kroz koji zrak dolazi u pluća.

Spirometrija je bezbolna pretraga koja traje desetak minuta. Pretraga se izvodi upuhivanjem zraka u spirometar, koji kasnije računalno izračunava volumen pluća i plućne kapacitete.

Najvažnija vrijednost koja se određuje spirometrijom je FEV1, tzv. volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi izdisaja, ekspirija. Vrijednosti FEV1 manje od 80% očekivane normalne vrijednosti za određenu dob i spol smatraju se patološkim.

Glavna razlika između astme i KOPB-a je u tome što je astma reverzibilna bronhoopstrukcija (nije stalna već povremena), dok je kod KOPB-a opstrukcija bronha stalna.

Tijekom spirometrije, astma se dijagnosticira tako da se pacijentu da bronhodilatacijski inhalator (najčešće Ventolin) i ako se nakon primjene Ventolina poveća kapacitet pluća i volumen izdahnutog zraka, znači da je opstrukcija reverzibilna i da pacijent boluje od astme.

Bronhoprovokacija – metakolinski test

Metakolinski test se koristi za dijagnosticiranje hiperreaktivnosti bronhalnog debla. Bronhalna hiperreaktivnost je svojstvo dišnih putova da pojačano reagiraju na minimalne količine podražaja, koji u zdravih ljudi ne uzrokuju suženje dišnih putova.

Bronhalna hiperreaktivnost glavna je odrednica astme.

Bronhoprovokacijski test se izvodi tako da se pacijentu da metakolin, a poslije toga se izvodi spirometrija. Kod osoba koje boluju od astme, nakon primjene metakolina doći će do snažnog pada izdisajnog volumena tijekom prve sekunde izdisaja (FEV1).

Klasifikacija težine astme prema GINA smjernicama (globalna inicijativa za astmu)

Stupanj astme	Dnevni simptomi	Noćni simptomi	FEV1 (maksimalni volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi)
Povremena astma GINA 1 stupanj	povremeni simptomi, rjeđi od jednom tjedno normalna plućna funkcija između pogoršanja	noćni simptomi rjeđe od dva puta mjesečno	FEV1 veći od 80% očekivanog
Blaga trajna astma GINA 2 stupanj	simptomi češći od jednom tjedno, ali rjeđi od jednom dnevno pogoršanja mogu ometati aktivnosti i spavanje	noćni simptomi češće od dva puta mjesečno	FEV1 veći od 80% očekivanog
Umjerena trajna astma GINA 3 stupanj	dnevni simptomi svakodnevno udisanje beta2 agonista kratkog djelovanja	noćni simptomi češće od jednom tjedno	FEV1 između 60-80% očekivanog
Teška trajna astma GINA 4 stupanj	trajni simptomi česta pogoršanja ograničena fizička aktivnost	česti noćni simptomi	FEV1 manji od 60 % očekivanog

Liječenje astme

Alergijska astma se dijagnosticira anamnezom, kliničkim pregledom, krvnim pretragama, alergijskim testovima i spirometrijom (zlatni strandard). Liječenje uključuje izbjegavanje alergena i farmakološku terapiju (bronhodilatatori, kortikosteroidi). Za kontrolu astme važna je edukacija, pravilno uzimanje lijekova, vježbe disanja i relaksacije i izbjegavanje uzročnih faktora.

Testovi kojima se utvrđuje astma su:

• Alergološko testiranje na inhalacijske ili nutritivne alergene
• Imunološka obrada
• Ispitivanje plućne funkcije ili spirometrija
• Mjerenje vršnog protoka (PEF) pomoću prijenosnog mjerača
• Rendgenska snimka paranazalnih sinusa, a snimka pluća nije neophodna
• Test opterećenja
• Test s metakolinom ili suhim hladnim zrakom
• Citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile
• Mjerenje koncentracije dušičnog oksida u izdahnutom zraku (FeNO)

Liječenje astme prirodnim putem

Opće mjere liječenja astme uključuju izbjegavanje alergena koji dovode do pojave napada. Prirodni put u liječenju bolesti je uvijek prva opcija i kod nekih bolesnika će biti dovoljno pratiti ispod navedene mjere. Međutim, nemojte podcjenjivati vlastitu bolest, ako je astma jaka, nužni su lijekovi da bi smanjili simptome i da biste mogli voditi normalan život.

Vodite računa o sljedećim stvarima:

• izbjegavajte poznate alergene što je više moguće (npr. uklanjanje tepiha iz sobe, mijenjanje posteljine, izbacivanje jastuka punjenih perjem, redovno usisavanje, isprobajte pročišćivače zraka sa antialergijskim filterima),
• izbjegavajte boravak u zadimljenim prostorijama,
• nemojte pušiti, ako pušite potražite pomoć za prestanak pušenja,
• provjetravajte prostorije,
• održavajte optimalnu vlažnost zraka u domu,
• izbjegavajte uzimanje acetilsalicilne kiseline (aspirin),
• održavajte normalnu crijevnu floru (probiotici),
• vodite pravilnu i uravnoteženu prehranu (prehrani dodajte đumbir, cimet, ruzmarin, batat, alge, med, luk i kurkumu),
• isprobajte crni kim, majčinu dušicu, gingko bilobu, zeleni čaj za astmu,
• boravite na svježem zraku i suncu – upijajte dovoljne količine vitamina D,
• isprobajte vježbe disanja, te redovno vodite treninge za opuštanje i meditaciju.

Reference:
https://www.medicalnewstoday.com/articles/323523
https://www.nhlbi.nih.gov/health/asthma
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/asthma/symptoms-causes/syc-20369653
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/6424-asthma
https://www.cdc.gov/asthma/faqs.htm