Bubrezi su vitalni organi u tijelu čija je glavna uloga filtriranje toksina, viška tekućine i otpadnih tvari iz krvi. No, što se događa kada njihova funkcija zakaže? Bolest bubrega često se naziva “tihom bolesti” jer simptomi mogu dugo vremena ostati neprimijećeni.
Svaki deseti čovjek ima neki oblik bolesti bubrega, a mnogi toga nisu svjesni.
Što je bolest bubrega?
Bolest bubrega odnosi se na oštećenje ili smanjenje funkcije bubrega tijekom vremena. Postoje dva glavna tipa bubrežne bolesti:
- akutna bubrežna ozljeda: nagli gubitak funkcije bubrega, obično uzrokovan dehidracijom, infekcijama ili nuspojavama lijekova.
- kronična bubrežna bolest: postupni gubitak funkcije bubrega tijekom nekoliko mjeseci ili godina, često povezan s drugim stanjima poput dijabetesa i visokog krvnog tlaka.
Prema Mayo Clinic, kronična bubrežna bolest najčešće se razvija polako i može biti neprimjetna sve do uznapredovale faze.
Što uzrokuje bolest bubrega?
Uzroci bubrežne bolesti su brojni, a najčešći su:
- dijabetes: povišena razina šećera u krvi oštećuje male krvne žilice u bubrezima, što može dovesti do dijabetičke nefropatije. Prema NIH, dijabetes je vodeći uzrok kronične bubrežne bolesti
- visoki krvni tlak: dugotrajno povišeni krvni tlak oštećuje bubrege, čineći ih manje učinkovitima u filtriranju krvi
- autoimune bolesti: bolesti poput lupusa mogu izazvati upalu bubrega (glomerulonefritis), što je povezano s oštećenjem bubrežnih filtera
- infekcije bubrega (pielonefritis): bakterijske infekcije mogu izazvati upalu i oštećenje bubrega. Infekcije koje se ne liječe na vrijeme mogu dovesti do kroničnih problema s bubrezima
- genetski poremećaji: policistični bubrezi su nasljedna bolest koja uzrokuje stvaranje cista na bubrezima, čime se smanjuje funkcionalno tkivo bubrega
- prekomjerna uporaba lijekova: dugotrajna uporaba lijekova poput ibuprofena ili drugih nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) može oštetiti bubrege. Prema NIH, pretjerana uporaba ovih lijekova jedan je od čestih uzroka bubrežnih problema
- toksini i teški metali: dugotrajna izloženost kemikalijama ili toksinima iz okoliša može povećati rizik od bubrežnih bolesti
- dehidracija: nedovoljna konzumacija tekućine može smanjiti protok krvi kroz bubrege i povećati rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca, što može oštetiti bubrege
- kronična opstrukcija mokraćnog sustava: blokade uzrokovane bubrežnim kamencima ili povećanom prostatom mogu izazvati povećan tlak unutar bubrega i smanjenje funkcije bubrega.
Svaki od ovih uzroka može djelovati samostalno ili u kombinaciji s drugim čimbenicima, povećavajući rizik od razvoja bolesti bubrega.
Koji su simptomi bolesti bubrega?
Simptomi bubrežne bolesti često su suptilni u ranoj fazi, ali kako bolest napreduje, mogu se pojaviti sljedeći znakovi upozorenja:
- umor i slabost: bubrezi ne uspijevaju učinkovito filtrirati otpadne tvari, što dovodi do nakupljanja toksina u tijelu i osjećaja iscrpljenosti
- oticanje (edem): prekomjerno nakupljanje tekućine u tkivima, osobito na rukama, nogama i licu. Prema Mayo Clinic, ovo je jedan od najčešćih simptoma
- promjene kod mokrenja: moguće su promjene u količini, boji i učestalosti mokrenja. Neki ljudi doživljavaju povećanu potrebu za mokrenjem noću, dok drugi prijavljuju smanjenje mokrenja
- bol u leđima ili boku: bol u donjem dijelu leđa ili na boku može biti znak problema s bubrezima, osobito ako je povezana s infekcijom ili bubrežnim kamencima
- svrbež kože: nakupljanje toksina u krvi može uzrokovati iritaciju i svrbež kože, osobito ako je prisutna visoka razina fosfora u krvi
- metalni okus u ustima: nakupljanje uremičnih toksina u krvi može uzrokovati promjenu okusa, što može smanjiti apetit
- gubitak apetita i mučnina: osobe s uznapredovalom bubrežnom bolešću često doživljavaju gubitak apetita, što može dovesti do neobjašnjenog gubitka težine
- grčevi u mišićima: niska razina kalcija i poremećaj ravnoteže elektrolita mogu izazvati bolne mišićne grčeve
Ovi simptomi mogu ukazivati i na druga zdravstvena stanja, ali je važno potražiti liječničku pomoć ako se simptomi javljaju kontinuirano ili postaju izraženiji. Prema NIH, rana dijagnoza može spriječiti daljnje oštećenje bubrega.
Kako se dijagnosticira bolest bubrega?
Rana dijagnoza bubrežne bolesti ključna je za zaustavljanje progresije bolesti. Liječnici koriste nekoliko metoda za procjenu zdravlja bubrega:
- test krvi: mjeri koliko brzo krv prolazi kroz bubrege
- analiza urina: provjera proteina, krvi ili abnormalnih tvari u urinu
- ultrazvuk ili CT snimka: omogućuje vizualizaciju veličine i oblika bubrega
- biopsija bubrega: u nekim slučajevima može biti potrebna biopsija kako bi se utvrdio uzrok oštećenja bubrega
NIDDK (National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases) naglašava važnost redovitih kontrola osobito kod osoba s dijabetesom i visokim krvnim tlakom.
Kako se liječi bolest bubrega?
Liječenje bubrežne bolesti ovisi o vrsti, uzroku i stadiju bolesti. Evo najčešćih načina liječenja:
1. Promjena prehrane i načina života
Preporučuje se smanjenje unosa soli, šećera i proteina te povećanje unosa voća i povrća. Hidratacija je ključna za očuvanje funkcije bubrega
2. Kontrola osnovnih stanja
Liječenje dijabetesa i visokog krvnog tlaka može usporiti napredovanje bolesti bubrega
3. Lijekovi
Lijekovi za kontrolu krvnog tlaka (ACE inhibitori ili ARB-ovi) često se koriste za zaštitu funkcije bubrega. Diuretici mogu pomoći u smanjenju zadržavanja tekućine.
4. Dializa
U uznapredovalim fazama bolesti, kada bubrezi ne mogu ispuniti svoju funkciju, dijaliza uklanja otpadne tvari i višak tekućine iz tijela.
5. Transplantacija bubrega
Za pacijente s terminalnom fazom bubrežne bolesti, transplantacija bubrega može biti jedina opcija za poboljšanje kvalitete života
Svaka od ovih metoda liječenja ima svoje prednosti i rizike, a liječnici određuju najbolji pristup za svakog pacijenta individualno.
Prevencija bubrežne bolesti
Prevencija bubrežne bolesti ključna je za očuvanje zdravlja bubrega. Neke od najvažnijih mjera prevencije uključuju:
- održavanje zdrave razine šećera u krvi: redovita kontrola razine glukoze može spriječiti dijabetičku nefropatiju
- kontrola krvnog tlaka: redovita provjera krvnog tlaka i njegovo držanje u granicama normale smanjuje rizik od oštećenja bubrega
- zdrava prehrana: prehrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i niskim udjelom soli podržava zdravlje bubrega
- dovoljna hidracija: redovita konzumacija vode pomaže u održavanju pravilnog protoka krvi kroz bubrege
- izbjegavanje pretjerane uporabe lijekova: oprezno korištenje lijekova poput NSAID-a može smanjiti rizik od oštećenja bubrega
- tjelesna aktivnost: redovita tjelovježba pomaže u kontroli krvnog tlaka i tjelesne težine, čime se smanjuje rizik od bolesti bubrega
- redoviti liječnički pregledi: rano otkrivanje bubrežnih problema ključno je za sprječavanje daljnjeg oštećenja
Ako primijetite bilo kakve simptome koji bi mogli ukazivati na probleme s bubrezima, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć kako biste spriječili daljnje komplikacije.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
NIDDK (National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases)
