Tjeskoba ili anksioznost – uzroci, simptomi i liječenje

Tjeskoba ili anksioznost je izrazito neugodni osjećaj koji je često izazvan pretjeranom brigom, nemirom, strepnjama, napetostima ili nekim drugim teškim životnim okolnostima koje nas uznemiravaju.
Opći anksiozni poremećaj smatra se jednim od najčešćih psihičkih poremećaja koji bitno narušava kvalitetu života u svakom pogledu.

Anksioznost – uzroci

Zašto opći anksiozni poremećaj nastaje nije još posve poznato, iako postoji čitav niz istraživanja u području neuroznanosti, molekularne psihijatrije i sl.
Ipak, nekoliko čimbenika  se izdvajaju kao potencijalni uzroci:
– Najčešći uzrok poremećaja je nakupljeni stres. Niz stresnih okolnosti koje su prisutne duže vrijeme može nas dovesti u stanje neprekidne napetosti i zabrinutosti.  
– Velika važnost pridaje se predispoziciji neke osobe ka anksioznom reagiranju. Postoje osobe koje su sklonije tjeskobi kao i okolnosti koje pridonose razvoju osjećaja kronične tjeskobe.
– Rezultati istraživanja pokazuju da opći anksiozni poremećaj češće postoji u nekim obiteljima, što znači da i nasljedna komponenta igra ulogu u njegovoj pojavi. 
– Veća je  vjerojatnosti da će od općeg anksioznog poremećaja oboljeti  osoba koja boluje od neke ozbiljne bolesti i zbog toga je zabrinutija od zdravih ljudi. 
– Također, zamijećeno je da češće oboljevaju osobe koje imaju problema sa štitnom žljezdom.

Tjeskoba – psihički simptomi

Tjeskoba se značajno može razlikovati po intenzitetu. Kod nekih ljudi tjeskoba se prikazuje samo kroz uobičajene brige i probleme s kojima se osoba svakodnevno susreće. Ponekad je tjeskoba toliko jaka da izaziva čitav niz psihičkih simptoma, a najčešće se javljaju:
tjeskoba i nemir, strah od gubitka kontrole, manjak samopouzdanja, iracionalni strahovi, razdražljivost, emocionalna nestabilnost, sumnjičavost, bespomoćnost, nedostatak sna.

Psihički simptomi tjeskobe se mogu znatno zakomplicirati i rezultirati paničnim napadajima. Osoba koja ima problema s tjeskobom je kronični pesimist koji smatra da će se dogoditi sve najgore što se može dogoditi.
Pritom ne može realno sagledati sve moguće opcije koje su joj na raspolaganju čak i kada ih ima zato što je previše usmjerena samo na ono loše. Takvo stanje neprestane živčane napetosti može dovesti do velike iscrpljenosti organizma.

Tjeskoba – fizički simptomi

Tjeskoba je gotovo uvijek popraćena i fizičkim simptomima. Osoba osjeća napetost u različitim dijelovima tijela, a uz to se može pojaviti i:
iscrpljenost, vrtoglavica, mučnina, teškoće sa spavanjem, kronične probavne smetnje, ubrzan rad srca, pretjerano znojenje i blijedo lice, teškoće s disanjem, grčevi u stomaku, suha usta.

Fizički simptomi ponekad mogu biti jako opasni, posebno kad je u pitanju učestala tjeskoba. Strah i napetost koje osoba osjeća mogu dovesti do paralizirajućeg osjećaja bespomoćnosti, a hiperaktivni autonomni živčani sustav nam daje do znanja da nešto zaista nije u redu.
Upravo zbog ovakvih učestalih simptoma kod tjeskobnih osoba nerijetko dolazi do razvoja težih oblika bolesti i različitih poremećaja kao što su neke psihosomatske bolesti, depresija, suicidalne misli ili ovisnost o alkoholu.

Tjeskoba – dijagnoza i liječenje

U našem društvu se mentalne teškoće još uvijek smatraju sramotnima, zbog čega se mnoge osobe srame potražiti stručnu pomoć.  Međutim, problem pretjerane tjeskobe može se svima dogoditi i može se uspješno liječiti.
Ukoliko prepoznate simptome anksioznosti, najbolje je obratiti se liječniku koji će nakon pregleda ustanoviti stupanj vašeg stanja i na osnovu toga propisati adekvatnu terapiju.

Tjeskoba se može liječiti, ali je jako važno na vrijeme reagirati i potražiti stručnu pomoć. Najčešće se kombiniraju psihofarmaci i psihoterapija.

Izrazito korisnom se pokazala bihevioralna terapija koja nastoji promijeniti ponašanje i mišljenje osobe. Sudjelovanje u grupama podrške i upoznavanje ljudi koji su prošli kroz slične ili gore stvari, može utjecati na osobu na način da je ohrabri da nije sama u svojoj borbi.

Isto tako, bilo bi odlično kad bi osoba naučila tehnike opuštanja i pravilnog disanja koje bi mogla koristiti kad se nađe u situaciji koja je može uznemiriti ili prouzročiti stres.

Ako nedovoljno spavate, logično je da ćete biti umorni i neraspoloženi. Zato je san jako bitan, jer kada ste odmorni, spremni ste za sve izazove koji vas čekaju u toku dana. Naspavajte se!

Važno je razmišljati pozitivno i biti nasmijan. Nasmijte se slučajnom prolazniku, konobaru u restoranu, službeniku u banci. Osmijeh se vraća osmijehom, vidjeti ćete, a i lijepo ćete se osjećati.

Napravite plan za nekoliko dana unaprijed. Zapišite sve svoje obveze, jer ćete na taj način izbjeći nepotreban stres da ste nešto zaboravili, kao i nagomilavanje obaveza.

Više se družite sa drugim ljudima, prijateljima i rodbinom, jer na taj način slabije regirate na stresne situacije.

Vjerojatno vas zanima i koja hrana pozitivno utječe na vaše raspoloženje

Kako pokazuju istraživanja, hrana bogata vitaminom B i omega-3 masnim kiselinama smanjuje depresiju i anksioznost. Žitarice cjelovitog zrna reguliraju razinu serotonina, koji je glavni „krivac” za naše dobro raspoloženje.
Tu su još: Ružmarin, ekstrakt sjemena grejpa, trnjina, guščja trava, kupina, komorač, zeleni anis, matičnjak, natrij-klorid, saharoza, kukuruzni škrob, …

Reference:
https://www.nimh.nih.gov/health/topics/anxiety-disorders
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/anxiety/symptoms-causes/syc-20350961
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/9536-anxiety-disorders
https://www.medicalnewstoday.com/articles/323454
https://www.healthline.com/health/anxiety