Katarakta ili siva mrena

Siva mrena ili katarakta – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Siva mrena ili katarakta vodeći je uzrok sljepoće u svijetu, a opisuje se kao zamućenje očne leće koja zbog starenja gubi svoju elastičnost i prozirnost. Zbog sivobijele boje naziva se siva mrena.

Na njen razvoj utječu povišena životna dob, genetika, izloženost sunčevim zrakama, dijabetes, pušenje i drugi faktori. Ukoliko se ne liječi, uzrokuje postupan gubitak vida.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) najčešći je uzrok sljepoće u svijetu (oko 50%).

Uzrok sive mrene

Siva mrena nastaje tako što se proteini nakupe u očnoj leći i zamagle je. Tako se sprječava prolaz svjetla kroz očnu leću koji može uzrokovati i djelomičan gubitak vida.
Postoje različiti tipovi katarakte. Oni su:

siva mrena povezana sa starošću;
urođena siva mrena (može biti uzrokovana infekcijom, ozljedom ili neuspješnim razvojem u maternici);
sekundarna siva mrena, rezultat drugih medicinskih stanja (dijabetes, uzimanje velike količine koritikosteroida ili diuretika);
traumatska (posljedica ozljede oka);
siva mrena uzrokovana izloženošću radijaciji.

Faktori rizika koji mogu potaknuti razvoj očne mrene ili barem povećati šanse za nju su dim cigarete, boravak u prostorima sa zagađenim zrakom, pretilost, visok krvni tlak i pretjerivanje s alkoholom.

Druga tipologija katarakti

Katarakta često zahvaća oba oka, ali ne u jednakoj mjeri. Osim po uzroku, katarakte se mogu klasificirati i prema tome koje područje oka zahvaćaju:

katarakta koja zahvaća središte očne leće – izaziva kratkovidnost, zamagljuje vid i dovodi do poteškoća pri razlikovanju nijansi boja;
katarakta koja zahvaća rubove očne leće – s vremenom zahvati i središte leće;
katarakta koja zahvaća stražnju stranu leće – otežava čitanje, smanjuje vidljivost na jakom svjetlu i uzrokuje odsjaj ili “aureole” oko svjetla po noći (napreduju brže od ostalih tipova).

Simptomi, znakovi i dijagnoza

Katarakte se obično razvijaju polako, tijekom godina. Rani simptomi mogu biti gubitak kontrasta, blještanje, potreba za više svjetla te poteškoće prilikom razlučivanja tamno plavog od crnog. Kasnije dolazi do progresivnog, bezbolnog zamućenja vida. Zamućenje vida ovisi o smještaju i opsegu zamućenosti leće. Kad je zamućenje u središnjoj jezgri leće (nuklearna katarakta) u ranim stadijima se može razviti kratkovidnost, mijenjajući indeks refrakcije tako da prezbiopični bolesnik može privremeno čitati bez naočala (drugi vid).

Katarakta ispod stražnje čahure leće (stražnja subkapsularna katarakta) neproporcionalno zahvaća vid jer je zamućenje smješteno na mjestu križanja ulazećih svjetlosnih zraka. Takve katarakte smanjuju oštrinu vida jače kad se zjenica suzuje (npr. pri jakom svjetlu ili čitanju). To je također oblik koji najčešće izaziva blještanje, osobito iz jakih izvora svjetlosti ili svjetala automobila tijekom noćne vožnje, te gubitak kontrasta.

Katarakta rijetko nabubri, zatvarajući drenažnu mrežu oka i uzrokujući sekundarni glaukom zatvorenog kuta i bol.

Dijagnoza se najlakše postavlja uz proširene zjenice. Dobro razvijena katarakta izgleda kao žuto–smeđa zamućenja leće. Neupadljiva zamućenja se otkrivaju pretragom crvenog odraza kroz proširenu zjenicu, pomoću oftalmoskopa na udaljenosti od 30 cm. Male se katarakte ističu kao tamna područja unutar crvenog odraza. Velika katarakta može prekriti crveni odraz. Pretragom procjepnom svjetiljkom se dobiva više podataka o vrsti, smještaju i proširenju zamućenja.

Liječenje

Jedini način liječenja katarakte jest operacija, tj. uklanjanje zamućenih lećnih masa. Operacija se izvodi ambulantno, pod lokalnom anestezijom. Danas postoje 2 osnovna načina operacije mrene.

Jedan način je klasična operacija ili ekstrakapsularna ekstrakcija leće kod koje se na gornjem rubu rožnice napravi rez veličine oko 9 mm kroz koji se čitava leća mehanički istisne iz oka. Nakon završetka operacije rez se mora sašiti.

Drugi način je ultrazvučna operacija kod koje se na rubu rožnice napravi rez veličine do 3 mm. Ova operacija predstavlja manju traumu za oko, zamućena leća se efikasnije odstranjuje, nema postoperativnog astigmatizma, manja je vjerojatnost infekcije i drugih komplikacija te je oporavak pacijenta i povratak svakodnevnim aktivnostima brži. Leća se nježno mrvi ultrazvukom i istovremeno uklanja. Nakon operacije, rez na rožnici se ne mora šivati, već zarasta sam od sebe.

Kod obje vrste operacije, nakon uklanjanja zamućene leće, u oko se stavlja umjetna leća koja se implantira na mjesto gdje je bila zamućena leća.

Prevencija

Odrasli bi trebali ići na očni pregled svake dvije godine dok ne navrše 50 godina, a nakon toga svake godine. Mladi koji imaju problema s očima ili šećernom bolesti također bi trebali češće na oftalmološki pregled.

Pomoći mogu i kvalitetne naočale koje odbijaju 100% štetnog sunčevog zračenja. Osim toga, promjene u prehrani dokazano mogu smanjiti rizik od katarakte. Povećani unos vitamina E i karotenoida zaustavlja ili odgađa pojavu katarakte.

Dobri izvori vitamina E su sjemenke suncokreta, bademi i špinat, a izvori luteina i zeaksantina kelj i drugo zeleno, lisnato povrće. Slično mogu djelovati i neizbježni vitamin C i omega-3 masne kiseline te namirnice bogate antioksidansima.

8 razmišljanja na “Siva mrena ili katarakta – uzrok, simptomi i liječenje

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *