Sljepoća (gubitak vida) - Uzroci, simptomi i liječenje

Sljepoća je definirana kao medicinsko stanje kod kojeg je vid potpuno oštećen. Može biti simptom različitih očnih bolesti ili poremećaja koji se mogu razviti ili biti prisutni od rođenja. Sljepoća može utjecati na kvalitetu života i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Sljepoća može biti djelomična ili potpuna, urođena ili stečena, “legalna” (slabovidnost) ili nutritivna, daltonizam i noćno sljepilo. Neke vrste sljepoće mogu se spriječiti ili izliječiti, ali druge se ne mogu liječiti. U ovom članku ću objasniti uzroke, simptome, dijagnozu, liječenje i prirodno liječene sljepoće.

Uzroci sljepoće

Najčešći uzroci sljepoće u Sjedinjenim Državama su makularna degeneracija povezana sa starenjem (AMD), katarakta i dijabetička retinopatija. Ovo su očni poremećaji koji utječu na retinu, leću ili krvne žile oka. Uobičajeni su među starijim osobama, osobama s dijabetesom ili osobama s obiteljskom anamnezom ovih bolesti.

Ostali uzroci sljepoće uključuju:

Glaukom: skupina očnih bolesti koje oštećuju očni živac, koji prenosi vizualne informacije iz oka u mozak. Glaukom može uzrokovati gubitak vida u perifernom ili središnjem polju vida. Može biti uzrokovan povišenim očnim tlakom, ozljedom, infekcijom, upalom ili genetskim čimbenicima.

Trahom: bakterijska infekcija oka koja uzrokuje upalu i ožiljke očnog kapka i rožnice, prozirnog prednjeg dijela oka. Trahom može dovesti do sljepoće ako se ne liječi. Češći je u zemljama u razvoju gdje je loša higijena, sanitarije i pristup čistoj vodi.

Onhocerkoza: parazitska infekcija kože i oka koju prenose crne muhe. Parazit može uzrokovati upalu i oštećenje rožnice, irisa i retine. Onhocerkoza može dovesti do sljepoće ako se ne liječi. Češća je u Africi, Latinskoj Americi i nekim dijelovima Bliskog istoka.

Nedostatak vitamina A: nedostatak vitamina A u prehrani koji može utjecati na zdravlje oka i imunološki sustav. Nedostatak vitamina A može uzrokovati noćno sljepilo, suhoću očiju, rožnice ulkuse i sljepoću. Češći je u djece i trudnica u zemljama u razvoju.

Očne ozljede: trauma oka koja može nastati uslijed nesreće, nasilja, sporta ili rada. Očne ozljede mogu uzrokovati krvarenje, oticanje, infekciju ili oštećenje struktura oka. Očne ozljede mogu uzrokovati privremeni ili trajni gubitak vida ovisno o težini i liječenju.

Očni tumori: nenormalni rast stanica u ili oko oka koji mogu biti benigni ili maligni. Očni tumori mogu uzrokovati gubitak vida kompresijom, prodiranjem ili uništavanjem struktura oka. Očni tumori mogu biti uzrokovani genetskim faktorima, izlaganjem zračenju ili određenim sindromima.

Genetski poremećaji: nasljedni uvjeti koji utječu na razvoj ili funkciju oka. Genetski poremećaji mogu uzrokovati razne vrste sljepoće, kao što su kongenitalna katarakta, kongenitalni glaukom, retinitis pigmentosa, albinizam ili akromatopsija. Genetski poremećaji mogu se dijagnosticirati genetskim testiranjem ili obiteljskom anamnezom.

Simptomi sljepoće

Simptomi sljepoće ovise o vrsti i uzroku gubitka vida. Neki uobičajeni simptomi sljepoće su:

Gubitak percepcije svjetla ili boje: Što znači da osoba uopće ne može vidjeti svjetlost ili boju. Ovo je najteži oblik sljepoće i može biti uzrokovan oštećenjem mrežnice, vidnog živca ili mozga.
Smanjena vidna oštrina: Ovo znači da osoba može vidjeti nešto svjetla ili oblike, ali nedovoljno za razlikovanje detalja ili čitanje. Ovo je također poznato kao slabovidnost ili legalna sljepoća. Može biti uzrokovano refrakcijskim pogreškama, kataraktom, AMD-om, dijabetičkom retinopatijom ili drugim očnim bolestima.
Smanjeno vidno polje ili raspon vida: Znači da osoba može vidjeti samo malo područje u sredini ili sa strane svog vida. Ovo može utjecati na sposobnost gledanja predmeta ili ljudi oko njih. Što može biti uzrokovano glaukomom, ablacijom retine, moždanim udarom ili tumorima mozga.
Poteškoće s vidom noću ili pri slabom svjetlu: Što znači da osoba ima problema s vidom u uvjetima slabog osvjetljenja ili u mraku. Ovo može utjecati na sposobnost vožnje, hodanja ili obavljanja drugih aktivnosti noću. Može biti uzrokovano noćnim sljepilom, nedostatkom vitamina A, pigmentoznim retinitisom ili kataraktom.
Poteškoće s prepoznavanjem lica ili predmeta: Znači da osoba ima poteškoća s identificiranjem poznatih ljudi ili stvari, što može utjecati na društvene i emocionalne aspekte života. Ovo može biti uzrokovano prozopagnozijom, rijetkim stanjem koje utječe na sposobnost mozga da obradi podatke lica.
Poteškoće s čitanjem ili pisanjem: Znači da osoba ima poteškoća s gledanjem slova ili brojeva na papiru ili ekranu, što može utjecati na obrazovne i poslovne mogućnosti osobe. Ovo može biti uzrokovano slabovidnošću, disleksijom ili poteškoćama u učenju.
Poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka kao što su vožnja, kuhanje ili rad: Znači da osoba ima poteškoća u obavljanju aktivnosti koje zahtijevaju dobar vid, što može utjecati na neovisnost i kvalitetu života osobe. Može biti uzrokovano bilo kojom vrstom gubitka vida koja ograničava vidnu funkciju ili vidno polje.
Osjetljivost na svjetlo ili odsjaj: Znači da osoba osjeća nelagodu ili bol kada je izložena jakom svjetlu ili refleksiji, što može utjecati na sposobnost jasnog ili ugodnog gledanja. Može biti uzrokovano albinizmom, fotofobijom ili upalom oka.
Bol u oku, crvenilo ili iscjedak: Znači da osoba osjeća fizičke simptome u oku koji ukazuju na infekciju, ozljedu ili upalu, što može utjecati na zdravlje i udobnost oka. Može biti uzrokovano trahomom, onkocerkozom, ozljedama oka ili infekcijama oka.
Glavobolja, mučnina ili povraćanje: Znači da osoba osjeća opće simptome koji ukazuju na visoki očni tlak, problem s mozgom ili sustavno stanje, što može utjecati na opću dobrobit i funkciju osobe. Može biti uzrokovano glaukomom, tumorima mozga, migrenom ili trovanjem.

Kako se dijagnosticira sljepoća?

Dijagnoza sljepoće temelji se na sveobuhvatnom pregledu oka kod očnog liječnika ili oftalmologa. Pregled oka može uključivati:

Test vidne oštrine: Test koji mjeri koliko dobro možete vidjeti slova ili brojke na grafikonu na određenoj udaljenosti. Ovaj test može utvrditi imate li slabovidnost ili legalnu sljepoću.
Test vidnog polja: Test koji mjeri koliko možete vidjeti svojim perifernim ili bočnim vidom. Ovaj test može otkriti imate li glaukom ili druge očne bolesti koje utječu na vaše vidno polje.
Pregled procjepnom svjetiljkom: Test koji koristi mikroskop i jako svjetlo za pregled prednjeg i stražnjeg dijela oka. Ovaj test može otkriti imate li kataraktu, trahom, onhocerkozu ili druga očna stanja koja utječu na vašu rožnicu, leću, šarenicu ili mrežnicu.
Tonometrija: Test koji mjeri tlak u vašem oku. Ovaj test može otkriti imate li glaukom ili neku drugu očnu bolest koja povećava vaš očni tlak.
Fundoskopija: Test koji koristi poseban uređaj za pregled stražnjeg dijela oka. Ovaj test može otkriti imate li dijabetičku retinopatiju, AMD ili druge očne bolesti koje utječu na mrežnicu ili vidni živac.
Krvni testovi: Testovi koji mjere razinu glukoze, vitamina A ili drugih tvari u vašoj krvi. Ovi testovi mogu otkriti imate li dijabetes, nedostatak vitamina A ili druga sustavna stanja koja utječu na vaš vid.
Genetski testovi: Testovi koji analiziraju vašu DNK na mutacije ili promjene koje uzrokuju genetske poremećaje. Ovi testovi mogu dijagnosticirati imate li nasljedne očne bolesti ili sindrome koji uzrokuju sljepoću.

Kako se liječi sljepoća?

Liječenje sljepoće ovisi o uzroku i vrsti gubitka vida. Neke vrste sljepoće mogu se spriječiti ili izliječiti medicinskim ili kirurškim intervencijama, dok se druge mogu liječiti samo potpornim ili rehabilitacijskim mjerama. Neki uobičajeni tretmani za sljepoću su:

Kapi za oči, pilule ili injekcije: lijekovi koji mogu sniziti očni tlak, smanjiti upalu ili kontrolirati infekciju ili šećer u krvi. Ovi lijekovi mogu liječiti ili spriječiti sljepoću uzrokovanu glaukomom, trahomom, onkocerkozom, dijabetičkom retinopatijom ili drugim očnim bolestima.
Kirurgija: postupci koji mogu ukloniti kataraktu, zamijeniti leću, popraviti mrežnicu ili stvoriti novi odvodni kanal za tekućinu iz oka. Ovi postupci mogu liječiti ili spriječiti sljepoću uzrokovanu kataraktom, AMD-om, dijabetičkom retinopatijom, glaukomom ili drugim očnim stanjima.
Laserska terapija: tretman koji koristi snop svjetlosti za brtvljenje krvnih žila koje cure, uništava abnormalno tkivo ili stvara sitne rupe u šarenici. Ovaj tretman može liječiti ili spriječiti sljepoću uzrokovanu dijabetičkom retinopatijom, AMD-om ili glaukomom.
Pomagala za vid: uređaji koji mogu povećati, uvećati ili poboljšati slike ili tekst. Ovi uređaji mogu pomoći slabovidnim osobama da čitaju, pišu ili obavljaju svakodnevne zadatke. Primjeri pomagala za vid su povećala, knjige s velikim slovima ili čitači zaslona.
Rehabilitacija vida: usluge koje mogu pomoći slijepim ili slabovidnim osobama da se nose s gubitkom vida i poboljšaju kvalitetu života. Te usluge mogu uključivati savjetovanje, obuku, obrazovanje ili grupe za podršku. Primjeri rehabilitacije vida su osposobljavanje za orijentaciju i mobilnost, radna terapija ili profesionalna rehabilitacija.

Kako prirodno liječiti sljepoću?

Neki prirodni lijekovi koji mogu spriječiti ili poboljšati sljepoću su:

Antioksidansi: tvari koje mogu zaštititi stanice od oksidativnog stresa ili oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Antioksidansi se mogu pronaći u voću, povrću, orašastim plodovima, sjemenkama ili dodacima prehrani. Primjeri antioksidansa su vitamin A, vitamin C, vitamin E, beta-karoten, lutein ili zeaksantin. Antioksidansi mogu spriječiti ili usporiti napredovanje sljepoće uzrokovane AMD-om, kataraktom ili dijabetičkom retinopatijom.
Omega-3 masne kiseline: tvari koje mogu smanjiti upalu i poboljšati protok krvi u tijelu. Omega-3 masne kiseline mogu se pronaći u ribi, lanenim sjemenkama, orasima ili dodacima prehrani. Primjeri omega-3 masnih kiselina su eikosapentaenska kiselina (EPA) ili dokozaheksaenska kiselina (DHA). Omega-3 masne kiseline mogu spriječiti ili usporiti napredovanje sljepoće uzrokovane AMD-om, dijabetičkom retinopatijom ili glaukomom.
Borovnica: voće koje može poboljšati cirkulaciju krvi i funkciju mrežnice. Borovnica se može jesti svježa, sušena ili u obliku soka, čaja ili ekstrakta. Borovnica može spriječiti ili poboljšati sljepoću uzrokovanu noćnim sljepoćom, dijabetičkom retinopatijom ili glaukomom.
Ginkgo biloba: biljka koja može poboljšati opskrbu oka kisikom i hranjivim tvarima. Ginkgo biloba se može uzimati kao dodatak prehrani, čaj ili ekstrakt. Ginkgo biloba može spriječiti ili poboljšati sljepoću uzrokovanu glaukomom, AMD-om ili dijabetičkom retinopatijom.
Očnjak: biljka koja može ublažiti iritaciju i upalu oka. Očnjak se može koristiti kao dodatak, čaj ili ispiranje očiju. Očnjak može pomoći u sprječavanju ili liječenju sljepoće uzrokovane trahomom, ozljedama oka ili infekcijama oka.

Reference:
National Center for Biotechnology Information (US) (2018) Blindness. In: Genes and Disease. Bethesda (MD): National Center for Biotechnology Information (US).
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK448182/

World Health Organization (2021) Blindness and visual impairment.
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/blindness-and-visual-impairment

Cleveland Clinic (2020) Blindness.
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/24446-blindness

MedicineNet (2020) Blindness.
https://www.medicinenet.com/blindness/article.htm

Healthline (2019) Blindness.
https://www.healthline.com/health/blindness

Verywell Health (2020) Blindness.
https://www.verywellhealth.com/blindness-6502698

Slika je napravljena pomoću AI.