Simptomi koji ukazuju na kardiovaskularne bolesti i kako ih liječiti

Kardiovaskularne bolesti (KVB), poznate i kao bolesti srca i krvnih žila, predstavljaju jednu od vodećih prijetnji zdravlju diljem svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), KVB su vodeći uzrok smrti globalno, odgovorne za oko 32% svih smrtnih slučajeva​.

Što su kardiovaskularne bolesti?

Kardiovaskularne bolesti obuhvaćaju širok spektar stanja koja pogađaju srce i krvožilni sustav. Najčešće među njima su:

• Koronarna bolest srca: Nastaje kada se sužavaju ili blokiraju krvne žile koje opskrbljuju srce kisikom (koronarne arterije). Što može dovesti do angine pectoris, srčanog udara i drugih komplikacija.
• Moždani udar: Dolazi do prekida dotoka krvi u mozak, što oštećuje ili uništava moždano tkivo. Može dovesti do paralize, slabosti, govornog poremećaja i drugih ozbiljnih posljedica.
• Periferna arterijska bolest: Blokada arterija u nogama ili rukama ograničava protok krvi u te ekstremitete. Simptomi uključuju bol u nogama tijekom hodanja, otežano zacjeljivanje rana i hladnoću u ekstremitetima.
• Srčano zatajenje: Srce ne može efikasno pumpati krv u tijelo, što dovodi do umora, otežanog disanja i oticanja nogu.
• Srčane mane: Urođene ili stečene abnormalnosti u strukturi srca koje mogu ometati njegov rad.

Uzroci kardiovaskularnih bolesti

KVB su rezultat složenih interakcija između genetskih, okolišnih i životnih faktora. Razumijevanje tih uzroka ključno je za prevenciju i kontrolu bolesti.

Nezdrava prehrana

Nezdrava prehrana bogata zasićenim mastima, transmastima, solju i šećerom može doprinijeti razvoju ateroskleroze, stanja u kojem se masne naslage talože u arterijama, smanjujući protok krvi. Visok unos soli povezan je s povišenim krvnim tlakom, a visoki unos šećera može dovesti do pretilosti i dijabetesa tipa 2​.

Fizička neaktivnost

Nedostatak tjelesne aktivnosti jedan je od glavnih faktora rizika za razvoj KVB. Fizička neaktivnost može dovesti do debljanja, povišenog krvnog tlaka, visokog kolesterola i dijabetesa​​. Redovita tjelesna aktivnost pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine, smanjuje krvni tlak i poboljšava ukupno kardiovaskularno zdravlje.

Pušenje

Pušenje je jedan od najznačajnijih uzroka KVB. Nikotin i drugi kemijski spojevi u cigaretama oštećuju krvne žile, povećavajući rizik od ateroskleroze i krvnih ugrušaka. Pušenje također smanjuje razinu dobrog (HDL) kolesterola i povećava krvni tlak, čime se dodatno opterećuje srce.

Štetna uporaba alkohola

Prekomjerna konzumacija alkohola može povisiti krvni tlak, uzrokovati srčanu insuficijenciju i pridonijeti nepravilnim srčanim ritmovima. Umjerena konzumacija alkohola može imati zaštitni učinak na srce, no granica između umjerene i štetne konzumacije je tanka.

Povišeni krvni tlak (hipertenzija)

Hipertenzija je glavni uzrok KVB. Visok krvni tlak oštećuje arterije, čineći ih manje elastičnima, što može dovesti do smanjenog protoka krvi i povećanog rizika od srčanog udara i moždanog udara​.

Dijabetes

Dijabetes povećava rizik od razvoja KVB, jer visoka razina glukoze u krvi može oštetiti krvne žile i živce koji kontroliraju srce. Osobe s dijabetesom često imaju i druge faktore rizika, kao što su visok krvni tlak i pretilost​.

Pretilost

Prekomjerna tjelesna težina opterećuje srce i može dovesti do povišenog krvnog tlaka, visokog kolesterola i dijabetesa, što sve povećava rizik od KVB. Smanjenje tjelesne težine kroz zdravu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost ključno je za smanjenje ovog rizika​.

Genetski faktori

Genetska predispozicija može igrati značajnu ulogu u razvoju KVB. Ako u obitelji postoji povijest srčanih bolesti, rizik za razvoj KVB je veći. Genetski faktori mogu utjecati na metabolizam lipida, krvni tlak i način na koji tijelo obrađuje glukozu​.

Stres

Kronični stres može povećati rizik od KVB, jer dugotrajna izloženost stresu može dovesti do povišenog krvnog tlaka i drugih nezdravih ponašanja kao što su pušenje, prejedanje i smanjena tjelesna aktivnost​.

Okolišni faktori

Izloženost onečišćenju zraka i pasivnom pušenju također može povećati rizik od KVB. Loši socioekonomski uvjeti, kao što su siromaštvo i ograničen pristup zdravstvenoj skrbi, mogu dodatno pridonijeti razvoju bolesti​.

Simptomi kardiovaskularnih bolesti

Simptomi kardiovaskularnih bolesti (KVB) mogu varirati ovisno o specifičnoj bolesti i ozbiljnosti stanja. Često su simptomi neprimjetni dok ne dođe do ozbiljnog događaja poput srčanog udara ili moždanog udara, stoga je ključno prepoznati rane znakove upozorenja.

Simptomi srčanog udara (infarkta miokarda)

• Bol ili nelagoda u prsima: Često opisano kao stiskanje, pritisak, težina ili bol u središtu prsa koja traje nekoliko minuta ili nestaje i vraća se.
• Bol u drugim dijelovima tijela: Bol može zračiti u ramena, ruke (obično lijevu), leđa, vrat, vilicu ili trbuh.
• Kratkoća daha: Može se javiti s ili bez bolova u prsima.
• Ostali simptomi: Hladan znoj, mučnina, povraćanje, vrtoglavica ili iznenadna slabost​.

Simptomi moždanog udara (cerebrovaskularnog inzulta)

• Iznenadna slabost ili utrnulost lica, ruke ili noge: Često zahvaća jednu stranu tijela.
• Iznenadna zbunjenost: Problemi s govorom ili razumijevanjem govora.
• Iznenadni problemi s vidom: Zamagljen ili dvostruki vid na jedno ili oba oka.
• Iznenadni problemi s hodanjem: Vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije.
• Iznenadna jaka glavobolja: Može biti praćena povraćanjem ili gubitkom svijesti bez poznatog uzroka​

Simptomi srčane insuficijencije (zatajenja srca)

• Kratkoća daha: Osobito tijekom fizičke aktivnosti ili dok ležite.
• Umor i slabost: Osjećaj iscrpljenosti nakon manje aktivnosti.
• Otečenost (edemi): Otečene noge, gležnjevi i stopala zbog nakupljanja tekućine.
• Ubrzan ili nepravilan rad srca: Osjećaj lupanja srca (palpitacije)​.

Simptomi aritmija (nepravilnih otkucaja srca)

• Osjećaj treperenja u prsima: Brzi, nepravilan ili jaki otkucaji srca.
• Kratkoća daha: Poteškoće s disanjem, osobito tijekom fizičke aktivnosti.
• Vrtoglavica ili nesvjestica: Osjećaj slabosti ili gubitak svijesti​

Simptomi bolesti perifernih arterija

• Bol u nogama: Bol ili grčevi u nogama tijekom hodanja, koji nestaju s odmorom.
• Slaba cirkulacija: Hladne noge ili stopala, spora zacjeljivanja rana ili promjene boje kože​

Dijagnoza kardiovaskularnih bolesti

Dijagnoza kardiovaskularnih bolesti (KVB) uključuje niz medicinskih testova i pregleda koji pomažu u identifikaciji specifičnog stanja i procjeni ozbiljnosti bolesti. Pravovremena i točna dijagnoza ključna je za učinkovito liječenje i prevenciju komplikacija.

Anamneza i fizički pregled

Prvi korak u dijagnozi KVB je temeljit razgovor s pacijentom o njegovim simptomima, povijesti bolesti i načinu života. Liječnik će postavljati pitanja o prisutnosti boli u prsima, otežanom disanju, umoru, vrtoglavici i drugim relevantnim simptomima. Također će ispitivati o obiteljskoj povijesti kardiovaskularnih bolesti, prehrambenim navikama, tjelesnoj aktivnosti, pušenju i konzumaciji alkohola.

Elektrokardiogram (EKG)

EKG je osnovni dijagnostički alat koji bilježi električnu aktivnost srca. Može otkriti nepravilne otkucaje srca (aritmije), oštećenja srčanog mišića, probleme s provođenjem električnih impulsa i druge abnormalnosti. EKG može biti izveden u mirovanju ili tijekom fizičkog opterećenja (stres test) kako bi se procijenila funkcija srca pod naporom.

Ehokardiografija

Ehokardiografija koristi zvučne valove za stvaranje slike srca u pokretu. Ovaj test omogućuje procjenu veličine i oblika srca, funkcije srčanih zalistaka, protoka krvi kroz srce i otkrivanje eventualnih abnormalnosti u srčanim komorama i zaliscima.

Laboratorijski testovi

Krvne pretrage mogu pružiti važne informacije o zdravlju srca i krvnih žila. Mjere se razine kolesterola, triglicerida, šećera u krvi i drugih biomarkera povezanih s kardiovaskularnim zdravljem. Testovi na troponine, proteine koji se oslobađaju u krvotok kada je srčani mišić oštećen, često se koriste za dijagnosticiranje srčanog udara.

Angiografija (koronarna arteriografija)

Angiografija je invazivni test koji koristi kontrastno sredstvo i rendgenske zrake za prikaz krvnih žila srca. Ovaj test omogućuje liječnicima da vide suženja ili začepljenja u koronarnim arterijama koje mogu biti uzrokovani aterosklerozom. Angiografija se često koristi za planiranje tretmana kao što su angioplastika ili koronarna arterijska premosnica.

CT i MR angiografija

Kompjuterizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MR) angiografija koriste napredne slikovne tehnike za dobivanje detaljnih prikaza krvnih žila i srca. Ovi testovi mogu otkriti abnormalnosti u strukturi i funkciji srca, kao i procijeniti stanje krvnih žila u cijelom tijelu.

Holter monitor

Holter monitor je prijenosni uređaj za kontinuirano praćenje srčane aktivnosti tijekom 24 do 48 sati. Ovaj test je koristan za otkrivanje nepravilnih otkucaja srca koji se ne pojavljuju tijekom standardnog EKG-a. Pacijent nosi monitor dok obavlja svoje uobičajene dnevne aktivnosti.

Test opterećenja (stres test)

Stres test uključuje praćenje srčane aktivnosti tijekom fizičkog napora, obično na traci za trčanje ili sobnom biciklu. Ovaj test pomaže otkriti kako srce reagira na fizički stres i može identificirati ograničenja u protoku krvi koja nisu vidljiva u mirovanju.

Liječenje kardiovaskularnih bolesti

Liječenje kardiovaskularnih bolesti (KVB) uključuje niz terapija i intervencija koje su usmjerene na smanjenje rizika, upravljanje simptomima i sprječavanje komplikacija. Glavne metode liječenja uključuju promjene u načinu života, farmakološku terapiju i kirurške zahvate.

Promjene u načinu života

Promjene u načinu života su ključne za prevenciju i liječenje KVB. Ovo uključuje:

• Prestanak pušenja: Pušenje je jedan od glavnih uzroka KVB. Prestanak pušenja značajno smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
• Zdrava prehrana: Prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim masnoćama može pomoći u smanjenju rizika od KVB. Smanjenje unosa soli i zasićenih masti također je važno.
• Redovita tjelesna aktivnost: Redovita vježba pomaže u kontroli težine, snižavanju krvnog tlaka i poboljšanju cjelokupnog kardiovaskularnog zdravlja.
• Ograničavanje unosa alkohola: Smanjenje konzumacije alkohola može smanjiti krvni tlak i rizik od srčanih bolesti.

Farmakološka terapija

Lijekovi igraju ključnu ulogu u liječenju KVB. Neki od najčešće korištenih lijekova uključuju:

• Aspirin: Smanjuje rizik od srčanog udara i moždanog udara kod visokorizičnih pacijenata.
• Beta-blokatori: Pomažu u snižavanju krvnog tlaka i smanjenju opterećenja na srce.
• ACE inhibitori: Koriste se za liječenje hipertenzije i zatajenja srca.
• Statini: Pomažu u snižavanju razine kolesterola u krvi.

Kirurške i intervencijske metode

U nekim slučajevima, kirurški zahvati su potrebni za liječenje KVB. Ove metode uključuju:

• Koronarna arterijska premosnica (bypass): Kirurški zahvat koji poboljšava protok krvi u srcu.
• Angioplastika i stentiranje: Postupak koji uključuje otvaranje blokiranih arterija balonom i postavljanje stenta za održavanje arterije otvorenom.
• Zamjena ili popravak srčanih zalistaka: Kirurški zahvat za zamjenu ili popravak oštećenih srčanih zalistaka.
• Transplantacija srca: U rijetkim slučajevima kada je srce teško oštećeno, može biti potrebna transplantacija.

Upotreba medicinskih uređaja

Medicinski uređaji također igraju važnu ulogu u liječenju KVB. Ovo uključuje:

• Pacemakeri: Uređaji koji pomažu u regulaciji srčanog ritma.
• Protezni zalistci: Koriste se za zamjenu oštećenih srčanih zalistaka.
• Defibrilatori: Uređaji koji mogu isporučiti električni šok za vraćanje normalnog srčanog ritma u slučaju srčanog zastoja.

Izvori:
World Health Organization (2023). Cardiovascular diseases (CVDs).
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cardiovascular-diseases-(cvds)

Cleveland Clinic (2023). Cardiovascular Disease.
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/21493-cardiovascular-disease

Medical News Today (2023). Cardiovascular disease: Types, causes, and symptoms.
https://www.medicalnewstoday.com/articles/257484

WebMD (2023). Cardiovascular Disease.
https://www.webmd.com/heart-disease/diseases-cardiovascular

Care Insurance (2023). Symptoms, Types, Causes, and Prevention of Cardiovascular Disease.
https://www.careinsurance.com/blog/health-insurance-articles/symptoms-types-causes-and-prevention-of-cardiovascular-disease

British Heart Foundation (2023). Cardiovascular Heart Disease.
https://www.bhf.org.uk/informationsupport/conditions/cardiovascular-heart-disease

National Health Service (2023). Cardiovascular Disease.
https://www.nhs.uk/conditions/cardiovascular-disease/

Slika je napravljena pomoću AI.