Aritmija, odnosno nepravilni srčani ritam, pojavljuje se kada električni impulsi koji koordiniraju otkucaje srca ne rade ispravno, te uzrokuju da vaše srce kuca prebrzo, presporo ili neredovno.
Srčana aritmija može davati osjećaj lepršanja srca ili pak lupanja srca. Međutim, neke srčane aritmije mogu uzrokovati znakove i simptome opasne po život – premda su sve aritmije opasne jer su nepredvidljive.
Nepravilnosti u frekvenciji i ritmu jasno se mogu vidjeti na EKG-u. Riječ aritmija u doslovnom prijevodu znači ”bez ritma”. Kada srce nepravilno radi, osim što ne zadovoljava potrebe organizma, ono ugrožava samo sebe, te može doći do oštećenja srčanog mišića.
Koje vrste aritmije postoje?
Aritimije, tj. poremećaji srčanog ritma, možemo podijeliti na supraventrikulske i ventrikulske, ovisno o tome iz koje srčane komore potječu. Tako supraventrikulske aritmije potječu iz pretklijetke srca, dok ventrikulske aritmije potječu iz srčane klijetke. Mogu uzrokovati niz različitih simptoma poput osjećaja ubrzanog rada srca, preskakanja srca, bolova u prsima, vrtoglavice, omaglice ili pak zaduhe.
Poremećaji srčanog ritma podjednako su zastupljeni u svim životnim dobima čineći značajan javnozdravstveni problem, no ipak treba napomenuti kako supraventrikulski poremećaji ritma predominiraju u mlađoj životnoj dobi, dok su ventrikulski poremećaji ritma češći u starijoj životnoj dobi.
Aritmija – uzroci
Aritmija je prilično česta pojava. Obično se javlja kao posljedica koronarne stenoze (sužavanje srčanih arterija) ili reumatske groznice (postinfekcijsko stanje nastalo kao komplikacija neliječene streptokokne upale grla).
U otprilike 10% svih slučajeva, osobito kod starijih osoba, nema vidljivog uzroka aritmija.
Mnoga medicinska stanja i bolesti mogu dovesti do aritmije, kao npr.:
- srčani udar,
- ožiljci na srčanom tkivu od prethodnog srčanog udara,
- promjene u strukturi srca, poput kardiomiopatije,
- blokirane arterije u srcu (bolest koronarnih arterija),
- visoki krvni tlak,
- dijabetes,
- hipertireoza i hipotireoza (poremećaji rada štitnjače),
- pušenje,
- pretjerana konzumacija alkohola ili kofeina,
- zlouporaba droga,
- stres,
- određeni lijekovi na recept,
- određeni dodaci prehrani i biljni tretmani.
Što još može biti čest uzrok?
Način života utječe na povećan rizik od nastanka srčanih oboljenja, pa samim tim i na nastanak aritmija. Tu su pušenje, pretilost, fizička neaktivnost, povišen krvni tlak i razina lipida u krvi, i danas, najbitniji faktor rizika – stres.
Napadi panike
Ako osjećate kako vam srce počinje iznenada vrlo brzo raditi, moguće je da se radi o napadu panike. Znojenje, drhtanje i osjećaj kao da nemate kontrolu nad vlastitim tijelom su neki od učestalih simptoma. Napadi panike nisu opasni, ali mogu biti izuzetno zastrašujući. Ako često osjećate napade panike, svakako se posavjetujte s liječnikom. Oni se obično uspješno liječe novom generacijom SSRI među kojima je najpoznatiji Citram.
Kofein
Prije nego se zabrinete zbog ubrzanog rada srca, probajte se sjetiti koliko kofeina ste do ovog trenutka unijeli. Kofein stimulira živčani sustav, što može ubrzati rad srca. Ako ubrzan rad srca popraćen vrtoglavicom i drhtanjem ruku, velika je vjerojatnost da ste pretjerali s kofeinom. Preporučena dnevna doza kofeina je između 200 i 300 miligrama, ovisno o vašoj osjetljivosti na kofein. Naime, neke osobe su izrazito osjetljive na kofein i za njih se ne preporučuje pretjerivanje jer mogu primijetiti neželjene nuspojave, kao što su poteškoće sa spavanjem i povišena razina stresa.
Dehidracija
Preniska razina tekućine u tijelu u kombinaciji s intenzivnom tjelovježbom može vrlo brzo dovesti dehidraciju. Dehidracija može uzrokovati neravnotežu elektrolita u tijelu i nizak krvni tlak. Ovo stavlja tijelo pod stres i dolazi do abnormalnog srčanog ritma. Spriječite dehidraciju adekvatnim unosom vode, oko 2.2 litre dnevno ili više ako radite vježbe visokog intenziteta i unositi namirnice i pića koja dehidriraju, kao što su alkohol i kava.
Lijekovi
Brojni lijekovi, uključujući one za kontrolu astme i liječenje problema s radom štitnjače, mogu uzrokovati nepravilan srčani ritam. Promjene obično nisu opasne, ali svakako treba obavijestiti liječnika o njima. Prije nego što uzmete bilo koji lijek, posavjetujte se s liječnikom, naročito ako u obiteljskoj anamnezi imate slučajeve bolesti kardiovaskularnog sustava i problema s radom srca. Ako lijekovi koje svakodnevno uzimate uzrokuju nepravilan srčani ritam, posavjetujte se s liječnikom o uzimanju nekog drugog lijeka.
Anemija
Najčešće je uzrokovana manjkom željeza u tijelu. Anemija je stanje do kojega dolazi kada tijelo ne proizvodi dovoljno crvenih krvnih stanica koje su odgovorne za prijenos kisika do tkiva. Iako ne mora uvijek dovesti nepravilan srčani ritam, anemija obično uzrokuje jače i brže lupanje srca. S obzirom na to da tkivima nedostaje kisika, srce mora raditi ubrzano kako bi nadomjestilo taj manjak.
Teški metali
Osobe koje su često u kontaktu s teškim metalima imaju povećan rizik od nastanka niza zdravstvenih problema, uključujući i nepravilan rad srca. Dugoročno izlaganje teškim metalima povećava rizik od nastanka kronične upale, krvnih ugrušaka i ostalih problema sa zdravljem kardiovaskularnog sustava. Teški metali mogu biti toksični za srce, a također mogu uzrokovati neravnotežu elektrolita. Čak i najmanja neravnoteža elektrolita u tijelu može uzrokovati abnormalan rad srca.
Simptomi aritmije
Simptomi nisu toliko očiti kada je u pitanju aritmija. Tek povremeno može se pojaviti vrtoglavica ili napadaji angine pektoris.
Aritmije se uglavnom očituju palpitacijama (osjećajem lupanja srca) te težim simptomima uzrokovanim poremećajima krvotoka. Ubrzani otkucaji mogu nastati kao posljedica pojačane snage kontrakcije srca ili poremećenog srčanog ritma.
Bradikardija i tahikardija često uzrokuju vrtoglavice ili gubitak svijesti, što može onesposobiti pacijenta ili ga dovesti u po život opasnu situaciju. U većini obrada potrebna je hitna hospitalizacija.
- Osjećaj lepršavosti u prsima
- Tahikardija i bradikardija
- Bol u prsima
- Kratkoća daha
- Vrtoglavica
- Nesvjestica
- Strah od smrti
Potražite hitnu medicinsku pomoć ako iznenada ili često osjetite bilo koji od ovih znakova i simptoma. Ako vas netko može odvesti na hitnu pomoć čak i kada se radi o tahikardiji – to bi bilo dobro – jer EKG može najbolje zabilježiti što se događa za vrijeme nepravilnog srčanog ritma.
Opasnosti kod aritmije
Premda aritmija kod većine ljudi nije opasna i ne zahtijeva terapiju, ipak postoje opasnosti koje mogu uslijediti nakon niza upozorenja koja vam je organizam izdao.
• Može doći do srčanog zastoja – ako nema nikoga u blizini tko bi vam pomogao, srčani zastoj dovodi do smrti. Ozdravljenje je tada moguće jedino ako se normalan rad srca uspostavi za minutu ili dvije.
• Zastoj krvi u pretklijetkama – dolazi do grušanja krvi pa postoji opasnost od embolije. Ugrušak se u pretklijetki može raspasti u komadiće koji će kolati zajedno s krvlju sve do mjesta gdje više neće moći nastaviti put zbog svoje veličine. Embolija može zaustaviti kompletnu cirkulaciju.
Каdа роѕјеtіtі lіјеčnіkа
Lіјеčnіkа trеbаtе роѕјеtіtі аkо vаm ѕе роčnu јаvlјаtі gоrе nаvеdеnі ѕіmрtоmі (bоl u рrѕіmа, brzі і ѕроrі rаd ѕrса, gubіtаk dаhа, іtd.) kаdа іh nе оčеkuјеtе.
Vеntіkulѕkа fіbrіlасіја је tір аrіtmіје kојі mоžе bіtі ѕmrtоnоѕаn. Оѕоbа kоја іmа vеntіkulѕku fіbrіlасіјu mоžе ѕе ѕrušіtі i uѕkоrо рrеѕtаје dіѕаtі tе ѕе nе mоžе рrоnаćі рulѕ. Аkо ѕе tо dоgоdі оѕоbаmа u vаšој blіzіnі ѕlіјеdіtе оvе kоrаkе:
- Nаzоvіtе hіtnu роmоć
- Аkо nе znаtе dаtі рrаvо umјеtnо dіѕаnје zароčnіtе ѕаmо ѕ mаѕаžоm ѕrса (100-120 рrіtіѕаkа рrѕnоg kоšа ѕ оbје rukе u mіnutі).
- Аkо znаtе dаtі umјеtnо dіѕаnје, іlі nеtkо u vаšој blіzіnі znа, оndа trеbаtе zароčеtі ѕ tіmе kаkо bі ѕе оdržао рrоtоk krvі krоz tіјеlо.
- U nеkіm ѕu роdručјіmа dоѕtuрnі vаnјѕkі dеfіbrіlаtоrі. Аkо ѕе nаđеtе u blіzіnі tаkvоg dеfіbrіlаtоrа uроtrіјеbіtе gа (uрutе ѕu vеćіnоm nа nјеmu).
Dijagnoza srčane aritmije
Pacijent koji primijeti neki od simptoma javlja se liječniku. Obrada započinje uzimanjem podataka o simptomima (anamneza), pregledom, a potom slijede odgovarajuće pretrage. Najjednostavnija je i svima poznata dijagnostička metoda – snimanje električne aktivnosti srca (tzv. EKG-elektrokardiografija). EKG se snima u mirovanju, ali se ponekad snima i u opterećenju (pacijent vozi bicikl ili hoda na pokretnom sagu, što može dovesti do pojave aritmije i/ili pokazuje neadekvatnu opskrbu srčanog mišića krvlju). Dinamička elektrokardiografija (Holter monitoring) metoda je u kojoj pacijent obavlja svakodnevne aktivnosti, ali pri tome na sebi nosi aparat koji snima električne aktivnosti srca tijekom 24 sata i registrira promjene ritma. Osim tih, u otkrivanju uzroka i postavljanju dijagnoze aritmije koriste se i druge, laboratorijske, radiološke metode i složenija elektrofiziološka ispitivanja provodnog sustava srca.
Liječenje aritmije
Ako imate aritmiju, liječenje može i ne mora biti nužno. Liječenje je obično potrebno samo ako aritmija uzrokuje značajne simptome ili ako je povećan rizik od ozbiljnijih aritmija ili komplikacija povezanih s njom.
Liječenje uglavnom ovisi o uzroku poremećaja. Ako se radi o lepršanju pretklijetke (fibrilacija atrija) možete dobiti beta-blokatore. Zbog nepravilnog srčanog ritma dolazi i do poremećaja u kolanju krvi i turbulencija, pa raste mogućnost stvaranja ugruška (tromba) i otkidanja komadića tromba, te da bi se spriječila embolija liječnik propiše antikoagulanse.
Ako imate spore otkucaje srca, odnosno bradikardiju, a ne zna se uzrok toga stanja ili se on ne može ispraviti, liječnici takvo stanje nastoje riješiti elektrostimulatorom srca (engl. pacemaker) koji prati srčane impulse, te po potrebi šalje električne impulse.
Pacemaker – elektrostimulator srca
Pacemaker je električni uređaj za umjetno generiranje impulsa srcu koji nadomješta nepravilan rad srca (aritmije) kod osoba sa srčanim blokom, usporenim radom srca (bradikardija), sindromom bolesnog sinusnog čvora.
- pacijenti se ne smiju približavati jakim radioodašiljačima
- ne smiju prolaziti kroz kabine za kontrolni pregled na aerodromima (i trebaju nositi sa sobom odgovarajuću medicinsku dokumentaciju), u dućanima ili knjižnicama
Kontrolni pregled obavlja se svakih 6-12 mjeseci, snima se EKG i ispituje funkcija elektrostimulatora. Kad se istroši baterija trajnog elektrostimulatora, cijeli uređaj se mora zamijeniti.
Liječenje brzih otkucaja srca
Za brze otkucaje, odnosno tahikardiju, liječenje može obuhvatati:
- Lijekovi – za mnoge vrste tahikardije mogu se propisati lijekovi za kontrolu srčanog ritma ili za vraćanje normalnog srčanog ritma. Ako imate atrijsku fibrilaciju, liječnik vam može propisati lijekove za razrjeđivanje krvi, kako bi se spriječila mogućnost formiranja krvnih ugrušaka.
- Ablacija – minimalno invazivni postupak koji može ispraviti probleme srčanog ritma. Elektrodom uvedenom u srce venskim putem, isporučuje se radiofrekventna energija na područje srčanog mišića odgovorno za nastanak aritmije, te toplinom uzrokuje trajno oštećenje tkiva i prekida ciklus aritmija.
- Pacemaker (srčani elektrostimulator) – implantabilni uređaj koji pomaže u kontroli abnormalnog ritma srca. On po potrebi šalje električne impulse zbog aktivacije srčanog mišića i održavanja normalnog srčanog ritma.
- Implantabilni kardioverter defibrilator (ICD) – liječnik vam može preporučiti ovaj uređaj ako postoji visok rizik od razvoja opasnih aritmija koje mogu uzrokovati srčani zastoj. On ne može spriječiti nastanak aritmije, ali je može uspješno detektirati i tretirati, te vratiti normalan srčani ritam.
Kirurško liječenje
U nekim slučajevima srčanih aritmija, potreban je kirurški zahvat. Najčešći su:
- Maze (engl.) postupak – ovaj postupak je rezerviran za ljude koji ne reagiraju na druge tretmane. U ovom postupku, kirurg čini niz kirurških rezova u tkivu srca kako bi se stvorio labirint ožiljnog tkiva. Budući da ožiljak tkiva ne provodi struju, tako se ometaju električni impulsi koji uzrokuju neke vrste aritmija.
- Koronarna premosnica (engl. bypass) – ukoliko imate tešku bolest koronarnih arterija pored aritmija, liječnik može obaviti operaciju u kojoj se postavlja premosnica, čime će se poboljšati protok krvi u vašem srcu.
Prirodno liječenje aritmije
Ako patite od srčane aritmije, morate znati da prirodne metode mogu poboljšati stanje, ali ne i kontrolirati aritmiju. Ovisno o uzroku, ove metode će vam pomoći kada je u pitanju stil života. Pijete li puno kave, konzumirate velike količine alkohola, jedete masno – onda je vrijeme za nove navike.
Osnova za zdravi početak:
- nemojte pretjerivati s masnom hranom
- redovno se bavite tjelovježbom
- prestanite pušiti
- izbjegavajte alkohol i velike količine kafe
- izbjegavajte stresne situacije
- obratite pažnju na krvni pritisak
- mjerite razinu holesterola u krvi
Reference:
https://www.nhlbi.nih.gov/health/arrhythmias
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/16749-arrhythmia
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/heart-arrhythmia/symptoms-causes/syc-20350668
https://www.webmd.com/heart-disease/atrial-fibrillation/heart-disease-abnormal-heart-rhythm
https://medlineplus.gov/arrhythmia.html
3 razmišljanja na “Aritmija – uzrok, simptomi i liječenje”