Heljda pripada skupini namirnica koje se obično nazivaju pseudožitarice.
Pseudožitarice su sjemenke koje se konzumiraju kao žitarice, ali ne rastu na travi. Druge uobičajene pseudožitarice uključuju kvinoju i amarant.
Unatoč svom nazivu, heljda nije srodna pšenici i stoga je bez glutena.
Koristi se u čaju od heljde ili se prerađuje u žgance, brašno i rezance. Krupica, koja se koristi na gotovo isti način kao i riža, glavni je sastojak mnogih tradicionalnih europskih i azijskih jela.
Heljda je postala popularna kao zdrava hrana zbog visokog sadržaja minerala i antioksidansa. Njegove prednosti mogu uključivati poboljšanu kontrolu šećera u krvi.
Za ishranu se najviše uzgajaju dvije vrste heljde, obična heljda (Fagopyrum esculentum) i tatarska heljda (Fagopyrum tartaricum).
Heljda se uglavnom žanje na sjevernoj hemisferi, posebno u Rusiji, Kazahstanu, Kini te srednjoj i istočnoj Europi.
Nutritivna vrijednost heljde
Heljdina krupica i brašno smatraju se važnom nutritivnom hranom zbog visoke razine proteina, polifenola i minerala. Škrob je glavna nutritivna komponenta sjemena heljde. Krupica je bogata vitaminima B skupine, uključujući tiamin (B1), riboflavin (B2) i piridoksin (B6), te pruža niz minerala poput kalija, kalcija, magnezija, cinka, bakra, mangana i selena. Zapravo, heljda se smatra vrlo dobrim izvorom dijetalnog magnezija, koji je neophodan za zdrave živce i mišiće, i sadrži znatno više kalcija od većine žitarica. Heljdin profil masnih kiselina i ukupni sadržaj dijetalnih vlakana također se smatraju superiornijim od žitarice. Međutim, visok sadržaj vlakana (17,8%) u heljdi otežava probavljivost njezinih proteina.
Sadržaj proteina u heljdinoj krupici je dobro izbalansiran i izuzetno visok u odnosu na prave žitarice, a ima biološku vrijednost iznad 90%. (Biološka vrijednost je mjera koliko se proteina apsorbira i integrira u ljudsko tijelo. .) Heljda sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina i posebno je bogata lizinom, aminokiselinom koja se nalazi u ograničenim količinama u žitaricama. Heljda također sadrži velike količine arginina, triptofana i proteina koji vežu tiamin (TBPs) , koji djeluju tako da stabiliziraju i pojačavaju biološku aktivnost tiamina. Hrana koja sadrži TBP može se koristiti za sprječavanje nedostatka tiamina u prehrani. Unatoč visokom sadržaju proteina u heljdinoj krupici, prisutnost inhibitora tripsina, vlakana i tanina smanjuje enzimska dostupnost, što može spriječiti probavu i apsorpciju proteina.
Visoki antioksidativni kapacitet i sadržaj flavonoida u heljdinoj krupici kvalificiraju heljdu i proizvode obogaćene heljdom kao funkcionalnu hranu. Heljdina krupica je bogata antioksidativnim spojevima, uključujući glutation, i ima vrlo visok sadržaj polifenola, uključujući katehine i flavonoide (npr. rutin i kvercetin). Rutin i kvercetin biljke biosintetiziraju kako bi se zaštitile od UV zračenja, bolesti i predatora.
Heljda je među nekoliko usjeva koji se uzgajaju u polju i sadrže rutin, koji se smatra važnom komponentom prehrane zdrave za srce. Listovi heljde sadrže najveću količinu rutina u biljci. Tatarska heljda sadrži više rutina od obične heljde. Rutin ima značajne antioksidativne i protuupalne učinke, a također može imati antidijabetičke i antihipertenzivne učinke. Konzumacija 100 g (3,5 oz) heljdinog brašna ili žitarica donosi otprilike 10% dnevne količine terapeutska doza rutina, koja se smatra između 180 i 350 mg. Razina rutina u heljdi smanjuje se kada je izložena toplini; međutim, razine kvercetina ostaju stabilne kada se zagrijavaju. Iako toplinska obrada rezultira nižim razinama rutina u kruhu i rezancima od heljde, oni se još uvijek smatraju bogatima hranjivim tvarima u usporedbi sa sirovim brašnom.
Zdravstvene dobrobiti heljde
U nastvaku ćemo pogledati moguće zdravstvene dobrobiti dodavanja heljde u prehranu.
Heljda i zdravlje srca
Kao cjelovita žitarica, heljda bi mogla imati koristi za zdravlje srca.
Američka udruga za srce (AHA) preporučuje da barem polovica žitarica u nečijoj prehrani budu cjelovite žitarice. Hrana od cjelovitih žitarica sadrži hranjive tvari važne za zdravlje srca, uključujući vlakna i niacin.
Pregled studije iz 2015. pronašao je vezu između prehrane koja je bila bogata hranom od cjelovitih žitarica i manjeg rizika od srčanih bolesti. Studije na životinjama otkrile su da heljda može sniziti krvni tlak, što također može poboljšati zdravlje srca.
Osobe koje slijede dijete bez glutena mogu konzumirati manje unose cjelovitih žitarica, što znači da propuštaju zdravstvene prednosti koje one pružaju. Uključivanje heljde u prehranu kao alternativu cjelovitim žitaricama koje sadrže gluten može donijeti ove prednosti.
Heljda je dobar izvor vlakana. Prema AHA, dijetalna vlakna pomažu u poboljšanju razine kolesterola u krvi, što zauzvrat smanjuje rizik od bolesti srca, dijabetesa, moždanog udara i pretilosti.
Poboljšate probavu uz heljdu
Heljda je bogata vlaknima. Dijetalna vlakna su vrsta biljnih ugljikohidrata koje tijelo ne može razgraditi tijekom probave.
Vlakna podupiru crijeva u učinkovitoj probavi hrane i pomažu kretanju hrane kroz probavni trakt. Može imati i druge dobrobiti, poput poticanja mršavljenja i sprječavanja kardiovaskularnih bolesti.
Jedna šalica heljde također sadrži 1,58 mg od preporučenih 14 do 16 mg niacina za odrasle. Niacin ili vitamin B-3 neophodan je za pretvaranje ugljikohidrata, masti i proteina u energiju koju tjelesne stanice mogu koristiti.
Budući da je dobar izvor vlakana i niacina, heljda je dobar izbor za zdravlje probavnog sustava.
Heljda pomaže u kontroli tjelesne težine
Heljda je također dobra opcija za kontrolu težine. Nakon obroka je važno ostati sit. To je važan koncept u sprječavanju debljanja ili promicanju mršavljenja. Hrana koja povećava sitost može dugotrajno nadoknađivati glad i može smanjiti ukupan broj kalorija koje osoba unosi tijekom dana.
Heljda je bogata proteinima. Istraživanje je pokazalo da je hrana s visokim udjelom proteina ključna za upravljanje tjelesnom težinom, jer dovodi do veće sitosti.
Uključivanje heljde u zdravu prehranu moglo bi dovesti do veće sitosti i pomoći u kontroli tjelesne težine. Međutim, znanstvenici će morati dodatno istražiti učinak heljde i drugih cjelovitih žitarica kako bi to potvrdili.
Heljda i kontrola šećera u krvi
S vremenom, visoke razine šećera u krvi mogu dovesti do raznih kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2.
Stoga je smanjenje rasta šećera u krvi nakon jela važno za održavanje dobrog zdravlja.
Kao dobar izvor vlakana, heljda ima nizak do srednji GI. To znači da bi trebao biti siguran za prehranu za većinu ljudi s dijabetesom tipa 2.
Zapravo, studije povezuju unos heljde sa snižavanjem šećera u krvi kod osoba s dijabetesom.
Ovo je dokazano studijom na štakorima s dijabetesom, u kojoj se pokazalo da koncentrat heljde snižava razinu šećera u krvi za 12-19%.
Smatra se da je ovaj učinak posljedica jedinstvenog spoja D-chiro-inozitola. Studije pokazuju da ovi topljivi ugljikohidrati čine stanice osjetljivijima na inzulin, hormon koji uzrokuje da stanice apsorbiraju šećer iz krvi.
Osim toga, čini se da neke komponente heljde sprječavaju ili odgađaju probavu konzumnog šećera.
Sve u svemu, ova svojstva čine heljdu zdravim izborom za osobe s dijabetesom tipa 2 ili one koji žele poboljšati ravnotežu šećera u krvi.
Oralno zdravlje i heljda
U mnogim tradicionalnim kulturama, sjemenke, korijenje i kora biljaka bogatih polifenolima melju se u prah i koriste kao prirodni antibakterijski i protuupalni praškovi za zube za održavanje oralne higijene i zdravlja desni. Klinička studija izvijestila je o 62% poboljšanju kod parodontitisa i krvarenja desni kod pacijenata koji su prali zube dva puta dnevno praškovima za zube od brašna tatarske heljde. Poboljšanja integriteta tkiva desni pripisana su sadržaju vitamina i minerala u heljdi, kao i zaštitnim antiupalnim učincima rutina i kvercetina.
Med od heljde
Med od heljde pruža antioksidativnu i antibakterijsku zaštitu sličnu novozelandskom Manuka medu i proučavan je zbog svojih moćnih unutarnjih i vanjskih ljekovitih svojstava. Unatoč vlastitim terapeutskim prednostima, med od heljde nije u širokoj upotrebi zbog svoje tamnojantarne boje i snažnog začinjenog mirisa i sladni okus. Okus, sastav i biološke aktivnosti meda razlikuju se ovisno o vrsti botaničke krme i zemljopisnom položaju. Istraživanja pokazuju da med tamne boje sadrži veće razine fenolnih spojeva i stoga ima jači antibakterijski i antioksidativni kapacitet. Veći sadržaj minerala u medu također je povezan s tamnijom bojom i jačim okusom. Med od heljde ima veći sadržaj proteina od većine medova i donosi više željeza, kalcija, magnezija, mangana i cinka.
Klinička studija iz 2007. na 105 djece s akutnim noćnim kašljem zbog bolesti gornjih dišnih puteva nasumično je raspoređena u jednu od tri skupine: aktivna skupina kojoj je dana jedna noćna doza heljdinog meda, aktivna kontrolna skupina koja je primila jednu noćnu dozu umjetnog meda dekstrometorfan (antitusik koji se izdaje bez recepta), ili kontrolna skupina koja nije primila nikakav tretman. Rezultati su pokazali da je skupina liječena heljdinim medom imala znatno veće olakšanje simptoma (smanjena jačina i učestalost kašlja uz poboljšanje kvalitete djetetovog sna) od sudionika u druge dvije skupine.
In vitro, pokazalo se da i manuka i med od heljde inhibiraju Staphylococcus aureus, bakteriju koja uzrokuje širok raspon uobičajenih kožnih infekcija i po život opasnih bolesti kao što su upala pluća i sepsa. Studije Zhoua i sur. su pokazali sposobnost heljdinog meda da spriječi oštećenje DNK izazvano hidroksilnim radikalima putem svojih inherentnih antioksidativnih komponenti.
Nuspojave od heljde
Heljda je općenito sigurna za konzumaciju i ne bi trebala izazvati nuspojave kod većine ljudi.
Moguće je da heljda izazove reakciju kod osoba s alergijama na heljdu. Mogu osjetiti simptome, poput oteklina u ustima ili koprivnjače, kada konzumiraju heljdu. Međutim, izvješća o alergijama na heljdu nisu uobičajena u SAD-u.
Reference:
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33357186/
https://www.herbalgram.org/resources/herbalegram/volumes/volume-15/number-10-october/food-as-medicine-buckwheat/food-as-medicine-buckwheat/
https://www.medicalnewstoday.com/articles/325042
https://www.webmd.com/vitamins/ai/ingredientmono-15/buckwheat
https://www.healthline.com/nutrition/foods/buckwheat#vitamins-and-minerals
Slika preuzeta sa https://www.pexels.com/photo/buckwheat-and-caviar-8112407/
1 razmišljanje na “Heljda kao lijek”